Milioni radnih dana i devet miliona eura, prošle godine, potrošeno je na gotovo 16.000 bolovanja. A kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje i Unija poslodavaca najavljuju konkretne mjere.
“Nadamo se da će ova godina bi godina izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju koja je osnovna tačka regulisanje svega ostaloga, a da ćemo i raditi na promjenama tehničke prirode koje nema u okviru sadašnjeg zakona omogućavaju da uvedem neku vrstu kontrole i zloupotrebe smanjimo na razumnu mjeru”, kazao je Vuk Kadić iz Fonda za zdravstveno osiguranje.“Prvi koraci su u definisanju komisija koje bi vršile realnu procjenu na bazi prijavljenih zloupotreba i finansijaksi momenat u smislu skraćenja i dužine bolovanja koja se ne refundiraju i padaju na teret poslodavca do skraćenja roka da se ta sredstva refundiraju poslodavcu”, ističe Slobodan Mikavica iz Unije poslodavaca.
Najveća opterećenja za poslodavce su bolovanja kraća od 60 dana, a koja su i najčešća, kaže Mikavica. Toga su svjesni i u Fondu.
“To su bolovanja koja su štetna, falsifikovana, koja se zloupotrebljavaju, koja u određenom momentu sezone kad možda poslodavcu trebaju radnici se dešavaju, neko zloupotrebljava sistem i instituciju bolovanja”, kaže Mikavica.
“Tek poslije šezdesetg dana bolovanja poslodavci imaju pravo da podnesu zahtjev za refundaciju… Govorili smo o skraćenju rokova koji bi bili u skladu sa zemljama u okruženju i zemljama EU da rok bude do 30 dana”, dodaje Kadić.
Preporučeno
Kadić naglašava i da bi Fond izdvajao znatno više novca, kada bi refundirao bolovanja koja se finansiraju iz državnog budžeta i bolovanja kraća od 60 dana.
Video