On je podsjetio i da je Državna revizorska institucija primijetila veliku nepravilnost u radu Montefarma, a riječ je o preuzimanju duga jedne veledrogerije, što je, prema saznanjima ministra Šimuna, već u Tužilaštvu.
– Nalaz komisije Ministarstva zdravlja vezano za rad Gorana Marinovića i poslovanje Montefarma u periodu dok je bio direktor biće predat Tužilaštvu – kazao je Šimun odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše.On je od ministra zdravlja tražio i da komentariše optužbe koalicionog partnera u Vladi, odnosno Socijalističke narodne partije iz čijih redova dolazi Marinović, da promoviše farmaceutski lobi i da će, ako ne preispita odluku, biti prinuđeni da otvore pitanje Šimunove pozicije kao ministra zdravlja u rekonstrukciji Vlade.
– Prema navodima bivšeg direktora Montefarma, tokom 2021. godine, jedna privatna veledrogerija je u budžetu Montefarma imala učešće 83,8 odsto. Tokom 2022. godine, ista veleprodaja imala je 106,4 posto učešća u Montefarmu, dok je 2023. godine to učešće bilo 89,7 odsto, dok je 18 procenata imala druga veledrogerija zbog nabavke skupocjenog lijeka „trikafte“ – kazao je Šimun odgovarajući Mugoši uz opasku da je „dakle, farmaceutski lobi zapravo jačao tokom mandata bivšeg direktora“.
Šimun je dodao da s obzirom da on nije učestvovao u političkom životu i Vladi u datom periodu, insinuacije ovakvog tipa smatra notornim, neutemeljenim konstrukcijama.
– Komisija za kontrolu rada zdravstvenih ustanova koju je osnovalo Ministarstvo zdravlja na osnovu uvida u dokumentaciju ZU Apoteke Crne Gore Montefarm je utvrdila da je direktor te ustanove Goran Marinović u prethodnom dvogodišnjem periodu prekršio niz zakonskih akata. Prema nalazima komisije, on je više puta prekršio Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o radu, Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i saradnika, kao i Statut i pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta Montefarma. Tokom rukovođenja ovom JZU utvrđeno je da je gospodin Marinović mimo finansijskog plana ustanove, kao i mimo pravilnika o sistematizaciji i unutrašnoj organizaciji radnih mjesta, potrošio preko milion i po eura za usluge Agencije za ustupanje zaposlenih. Takođe, on je mimo obaveznih internih procedura dodjeljivao svakog mjeseca istim zaposlenima finansijske nadoknade, bez ikakvog obrazloženja i utemeljenja u odluci – naveo je ministar Šimun u odgovoru Mugoši.
Kada je riječ o njegovoj poziciji u Vladi, ministar zdravlja je kazao da podržava redovna preispitivanja rada svakog ministra, dodajući da je to najavio i premijer Milojko Spajić.
– Ne želim da protežiram bilo kakav lobi. Želim da smanjim uticaj politike u zdravstvenom sistemu i da u prvi plan dođu profesionalci i ljudi od moralnog integriteta – kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, na taj način vratiće ugled zdravstvenim ustanovama.
– To je jedini moj kriterijum u smislu postavljenja. Ne bavim se protežiranjem političkih partija, niti povraćajem prorežimskih ili antirežimskih kadrova. Kod mene postoje samo moral i profesionalizam – naglasio je on.
LISTE ČEKANJA
Odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Nermina Abdića što će uraditi kako bi se riješio problem sa listama čekanja, jer pojedini
pacijenti i po pola godine čekaju na preglede ljekara specijalista, Šimun je kazao da su liste čekanja gorući problem u zdravstvenom sistemu Crne Gore.
On je naglasio da se sa više aspekata bave tim problemom, navodeći da su liste čekanja najveće u Kliničkom centru Crne Gore, kao i da ta ustanova nosi najviše tereta.
Šimun je kazao da je jedan od načina za rješavanje tog problema uvođenje onlajn konsultacija za rutinske kontrole u pojedinim oblastima, objašnjavajući da je za to neophodno stvoriti i zakonske uslove.
Šimun je ukazao i na problem sa neiskorišćenim terminima koji su zakazani, navodeći da će uvesti i mogućnost otkazivanja termina.
Prema njegovim riječima, problem sa listama čekanja će rješavati i vraćanjem pojedinih ljekara iz privatnog u javni sistem, obezbjeđivanjem specijalizacija i subspecijalizacija u deficitarnim granama.
– Očekujem da ćemo ovaj problem adresirati adekvatno i svesti ga na što manju mjeru – kazao je Šimun.
Abdić je dodao da postoji i veliki, a poseban, problem sa listama čekanja za operacije, ukazujući posebno na probleme na Ortopedskoj klinici.
Prema njegovim riječima, na listi čekanja za operaciju na Ortopediji prije tri godine je bilo 40 pacijenata, dok ih je sada preko 400.
– Zato što je to bilo po političkom ključu, nije se vodilo računa o interesu građana – kazao je Abdić, navodeći da je najvažnije da se obezbijedi transparentnost u listama čekanja.
Abdić je naglasio da su crnogorski javni zdravstveni sistem napustili mnogi najugledniji ljekari.
– Ljekare ne možemo posmatrati kao brojku – kazao je Abdić, navodeći da je neophodno obezbijediti uslove ljekarima i specijalizantima.
Šimun je kazao da se odliv ljekara iz javnog sistema smanjuje posljednjih godina.
– Prema podacima Ministarstva zdravlja, od 2014. do 2018. godine 101 ljekar je napustio javni zdravstveni sistem Crne Gore – kazao je Šimun.
On je dodao da je u zdravstvenom sistemu Crne Gore angažovano oko 90 ljekara sa strane, a 25 ljekara dovedeno je iz Srbije.
– U Crnoj Gori 1.990 ljekara radi u javnim zdravstvenim ustanovama, a 2.432 ukupno u javnim i privatnim, prema broju izdatih licenci – kazao je ministar, navodeći da se polako Crna Gora približava evropskom standardu po broju ljekara u odnosu na broj stanovnika.
On je dodao i da je regionalna distribucija ljekara u Crnoj Gori veliki problem, te da više neće dozvoliti transfere iz manjih u veće ustanove.
ČETIRI GODINE NULA TRANSPLATACIJA
Poslanik DPS-a Jevto Eraković kazao je da od 2020. do ove godine nije urađena nijedna transplantacija u KCCG, navodeći da postoji rješenje za transplantacioni program Crne Gore.
– Oni ljekari koji su napustili i oni koji su otjerani iz KCCG, koji imaju potrebna znanja, njih treba okupiti i iskoristiti da zajedno sa zaposlenima u KCCG obavljaju transplantacije – kazao je Eraković.
On je naglasio da ljekari ne treba da budu podobni ili nepodobni.
– Osnovni problem crnogorske medicine i ove „nule“ od 2020. do ove godine je to što su ljudi koji su došli na čelo mislili da sa njima sve počinje, a sa njima je počela samo propast – kazao je Eraković dodajući da je sve u rukama ministra, ne samo program transplantacija, već i liste čekanja i infrastrukturni projekti.
Eraković je kazao da očekuje da Šimun sa timom prepozna rješenje problema sa transplantacijama i da pomogne građanima.
– Da ne sakupljaju donacije i traže operacije po svijetu, nego da se transplantacioni program nastavi u Crnoj Gori – kazao je on, navodeći da je neophodno okupiti nacionalni transplantacioni tim.
Šimun je potvrdio da u tom periodu nije bilo transplantacija bubrega u KCCG, navodeći da, prema dostupnim informacijama, kadar nije bio obučen da samostalno radi transplantaciju.
Vlada će, kako je naveo, edukovati kadar u Minhenu kako bi, nakon edukacija, radili samostalno transplantacije, te da je revitalizacija transplantacionog programa bila tema različitih sastanaka.
Eraković je kazao da razumije sporazum koji treba da se realizuje sa centrom u Minhenu i da on treba da se realizuje, ali da se taj problem može riješiti za dva dana ukoliko ima volje.
On je ukazao da je prethodna garnitura sa čela tog programa otjerala rodonačelnicu transplantacionog programa.
– Imali smo situaciju da uvažena profesorka Ratković (Marina) nije više zadovoljavala kriterijume da bude u KCCG i da bude na čelu nacionalnog transplantacionog tima. Imenovana je pravnica umjesto nje da rukovodi nacionalnim transplantacionim timom. Shvatate li vi kakva je to degradacija struke i medicine – upitao je Eraković.
On je ukazao i da je iz odgovora Šimuna o sprovođenju telemedicinskih konsultacija od 2020. do ove godine, jasno da nije nastavljeno sa razvojem te oblasti u Crnoj Gori.
– Mislim da bez digitalizacije zdravstvenog sistema, bez telemedicine, ništa nije moguće raditi u Crnoj Gori – kazao je Eraković.
Prostori za telemedicinu se, kako je kazao, u 21. vijeku koriste kao pomoćne prostorije, skladišta ili prostori za vakcinaciju.
Eraković je istakao da očekuje da u crnogorskoj medicini „nikad više ne bude nula kao što su bile ove između 2020. i ove godine“.
Šimun se saglasio da je projekat teleradiologije i telemedicine trend koji mora biti dio medicine u Crnoj Gori, navodeći da to mora biti prepoznato Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
On je kazao da su pokrenuli postupke da se stvore uslovi za telemedicinu, a timovi su upućeni da iskoriste kapacitete koji već postoje.
– Telemedicina i teleradiologija odgovor su na brojne probleme našeg zdravstva, između ostalog i onog koji je gorući i koji se odnosi na liste čekanja – kazao je Šimun.
Preporučeno
Kako je dodao, to je nešto što mora biti prioritet i standard svjetske, pa i crnogorske medicine.
Video