test

Osnovan Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića

Standard

13/09/2024

08:47

U Podgorici je juče osnovan Forum za zaštitu ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca koji je u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Milivoja Katnića, koji sačinjava sto trideset dvoje intelektualaca iz Crne Gore i inostranstva. Za predsjednika Foruma izabran je pisac Milorad Mijo Popović, saopšteno je iz tog Foruma.



“Veliki Teror što ga država Crna Gora danas sprovodi nad Milivojem Katnićem uporediv je samo sa fašističkim i staljinističkim procesima, u kojima su, tridesetih godina 20. vijeka, zbog svoje političke ili nacionalne pripadnosti, stradali nevini ljudi. Deklaracijom upućenom domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj javnosti, Forum želi da upozori da državni teror crnogorskih Višinskih Crnu Goru polako pretvara u Arhipelag Gulag”, kaže se u saopštenju Foruma.

Deklaraciju Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića prenosimo integralno:

U Crnoj Gori se danas masovno krše ljudska prava i slobode. Crna Gora je jedina evropska država, uz autokratske države Rusiju i Bjelorusiju, u kojoj se politički protivnici u zatvoru. Sprovodi se politički revanšizam, hapse se politički i ideološki protivnici, funkcioneri bivše vlade, ministri, sudije, tužioci, direktori javnih preduzeća i agencija za sprečavanje korupcije, profesori univerziteta i akademici, sa izmišljenim i montiranim optužbama za zloupotrebu položaja, korupciju i tobožnju pripadnost kriminalnim organizacijama. Zbog slobode govora procesuiraju se i optužuju pisci, novinari i intelektualci, a brojni javni djelatnici, intelektualci, novinari i građanski aktivisti stavljeni su pod mjere tajnog nadzora.

Progonu i zatvaranju srednjovječnih i penzionisanih bivših funkcionera, u sedmoj i osmoj deceniji života, prethodio je javni linč režimskih glasila, a njihova privođenja u tužilaštvo sprovođena su uz brutalno kršenje ljudskih prava, međunarodnih standarda i konvencija: uz prisustvo kamera, vezane osumnjičenike sprovode maskirani policajci sa dugim cijevima. Uz kršenje zakona i Ustava, odugovlače se istrage i bez suđenja, podnesenih optužnica i presuda optuženi se mjesecima i u nekim slučajevima godinama zadržavaju u pritvoru.

O ukupnom političkom ambijentu u Crnoj Gori, stanju demokratije u njoj, svjedoči i činjenica da je u obrazloženju za produženje pritvora Milivoju Katniću kao otežavajuća okolnost navedena njegova privatna telefonska komunikacija sa poznatim crnogorskim novinarima i piscima, samo zato što su, profesionalno obavljajući svoj posao, branili pravo i slobodu, štitili ljudska prava i prezumpciju nevinosti.

Politički progon Milivoja Katnića presedan je čak i za režime hibridnog fašizma. Jer u krivičnopravnom smislu, optužbe kojima Specijalno tužilaštvo tereti svog bivšeg šefa – da je navodno štitio pojedine članove kriminalne organizacije, iako ih je baš Katnić na desetine uhapsio i procesuirao, te za učešće u navodnom ratnom zločinu – po svojoj neargumentovanosti i besmislenosti neobično podsjećaju na procese u vrijeme italijanskog fašizma, frankizma i staljinizma, gdje su tužioci bili iznad sudija i zakona.

U političkom kontekstu progon Milivoja Katnića, po svojoj pozadini, nacionalističkoj netrpeljivosti i bezobzirnosti nalik je aferi Drajfus. Istina, društvena i politička uloga Katnića u odnosu na francuskog kapetana jevrejskog porijekla koji je, ni kriv ni dužan, bio optužen za špijunažu neuporedivo je značajnija. Jer bivši glavni specijalni tužilac imao je najznačajniju ulogu u sprečavanju pokušaja državnog udara 2016. godine, koji bi u Crnoj Gori neminovno izazvao građanski rat nesagledivih posljedica, a u kojem su jasnu ulogu imali i nosioci današnje državne vlasti.

Naime, Milivoje Katnić je vodio tužilačko-policijski tim koji je razotkrio pripreme državnog udara i uhapsio zavjerenike, što je spriječilo građanske sukobe u Crnoj Gori i, uz ispunjenje drugih uslova za prijem u članstvo, presudno uticalo da Crna Gora 2017. godine postane članica NATO saveza. Samo zbog toga u svakoj suverenoj državi Milivoje Katnić bi bio persona grata, uvažen i poštovan. Međutim, u današnjoj Crnoj Gori Milivoju Katniću je borba za građanski mir, zaštitu ustavnog poretka i suverenitet države magnum crimen, veliki zločin. Nad Katnićem se uz primjenu političke zloupotrebe krivičnog progona i grube manipulacije tužioca primjenjuje revanšizam i osveta najgore vrste.

Nosioci pučističke rusko-srpske osovine koji su osvojili vlast na izborima 30. avgusta 2020. godine, kako je i karakteristično za klasične ideološko-političke prevrate, Milivoja Katnića su pretvorili u najomraženiju osobu – uz bivšeg predsjednika Mila Đukanovića. Politički progon Milivoja Katnića ne svjedoči samo o surovoj sudbini jednog revnosnog, sposobnog i hrabrog državnog funkcionera nego umnogome određuje blisku i dalju budućnost crnogorskog društva.

Hapšenje Milivoja Katnića, kao i drugih optuženih i pritvorenih, a još neosuđenih bivših funkcionera, pored osvetoljubivosti tipične za pripadnike autoritarnih režima, prvenstveno ima zadatak da zaplaši građane. Od toga da li će crnogorska tužilaštva i sudovi funkcionisati u skladu s propisima demokratske pravne države ili će ostati instrument u rukama političkih i kriminalnih klanova, presudno će zavisiti hoće li se Crna Gora konačno stabilizovati kao država i društvo koje će baštiniti vrijednosti liberalne demokratije – vladavine prava, ljudskih prava, prezumpcije nevinosti i slobode medija.

Glavni zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića je da uvjerljivim analizama i dokazima razotkrije ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijesti domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, između ostaloga, organizovaće međunarodnu konferenciju o političkim zatvorenicima, kršenju individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, zahtijevaće međunarodne arbitraže povodom produženja pritvora bolesnom šezdeset sedmogodišnjem pritvoreniku, kojega tužilac Miloš Šoškić proglašava i homicidnim – smrtonosnim za društvenu sredinu – premda u dosadašnjem životu nikad nije bio osuđivan. Tražićemo da suđenju Milivoju Katniću prisustvuju inostrani pravni eksperti i predstavnici demokratskih medija, kako bi se raskrinkala ova nezapamćena sudsko-političko-kriminalna farsa.

Zaštita ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i ostalih bespravno uhapšenih političkih ličnosti, kao i targetiranih i diskriminisanih pisaca i novinara, građanskih aktivista i profesora, od presudnog je značaja za odbranu temeljnih demokratskih vrijednosti. Jer bezakonje, etnički i klerikalni nacionalizam i šovinizam, sprega politike, crkve i kriminalno-paravojnih struktura stvara pravnu i ekonomsku nesigurnost, apatičnost i strah, provincijalizam i predrasude, koje neminovno ubrzavaju svakovrsno propadanje Crne Gore.

Zato je zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića da ukaže na grubo kršenje ljudskih prava u slučaju Milivoja Katnića, kao i da uz pomoć domaćih i međunarodnih eksperata, aktivista za ljudska prava, ukaže na političku i kriminalnu pozadinu progona bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih visokih činovnika bivšeg režima.

U širem kontekstu, zadatak Foruma je zaštita Ustava i zakona, zaštita ljudskih prava i građanskih sloboda.

Članovi Foruma za zaštitu ljudskih prava i potpisnici Deklaracije:

  1. Mijo Adžić, akademski slikar;
  2. Ante Armanini, pisac, Hrvatska;
  3. Miodrag Miško Bajković, arhitekta;
  4. Dino Bajramović, novinar, Bosna i Hercegovina;
  5. Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatska;
  6. Snježana Banović, spisateljica, Hrvatska;
  7. Alek Barović, crnogorski politikolog i kolumnista, doktorand na Univerzitetu u Padovi;
  8. Đorđe Begović, građanski aktivista;
  9. Žarko Begović, građanski aktivista;
  10. Nikola Belada, advokat;
  11. Nermin Bijedić, građanski aktivista, Bosna i Hercegovina;
  12. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava, Srbija;
  13. Vlado Bogdanić, aktivista za ljudska prava, Hrvatska;
  14. Valentina Tina Boljević, građanska aktivistkinja;
  15. Žarko Božović, građanski aktivista;
  16. Ahmed Burić, pisac, Bosna i Hercegovina;
  17. Mihailo Burić, red. prof. dr;
  18. Aleksandra Burzan, građanska aktivistkinja;
  19. Nenad Čanak, političar, Srbija;
  20. Adnan Čirgić, prof. dr, predsjednik Crnogorskog PEN centra;
  21. Ranko Ćetković, magistar političkih nauka, Hrvatska;
  22. Ana Đukanović, advokatica;
  23. Bojan Đuranović, politikolog;
  24. Branislav Brano Đuranović, mašinski inženjer;
  25. Roman Đuranović, slikar;
  26. Vladimir Đuranović, slikar, redovni profesor;
  27. Slavko Đurđić, novinar;
  28. Branka Đuričković, dipl. ecc.;
  29. Milovan Đuričković, dipl. ecc.;
  30. Mia Evans Kesselman, dr, Njemačka
  31. Davor Gjenero, politikolog, Hrvatska;
  32. Jason Gold, Chief International Foreign Policy Advisor, Institute for the Protection of Democratic Values, Velika Britanija;
  33. Irena Ilić, građanska aktivistkinja;
  34. Azur Imširović, politikolog, Bosna i Hercegovina;
  35. Darko Ivanović, novinar, reditelj i NVO aktivista;
  36. Ervin Jahić, pisac, Hrvatska;
  37. Luka Jovanović, advokat, Srbija;
  38. Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, Srbija;
  39. Slobodan Jovanović, publicista;
  40. Vido Jovanović, građanski aktivista;
  41. Danilo Kalezić, politički analitičar, saradnik na UCG;
  42. Milorad Katnić, prof. dr;
  43. Radan Katnić, dip. ecc.;
  44. Radomir Katnić, ppukovnik u penziji;
  45. Katnić Slavko, službenik;
  46. Dražen Katunarić, pisac, Hrvatska;
  47. Željko Kavaja, građanski aktivista;
  48. Enver Kazaz, prof. dr, Bosna i Hercegovina;
  49. Nena Keselmann, predsjednica udruženja Montenegro, Njemačka;
  50. Slavko Kljajić, građanski aktivista;
  51. Aleksandar Konatar, mr ek. nauka;
  52. Boro Kontić, novinar, Bosna i Hercegovina;
  53. Proročić Božidar, pisac;
  54. Elifa Kriještorac, aktivistica Amnesty International, Njemačka;
  55. Hajdana Lompar Huter, Centar za građanska prava;
  56. Marko Ljubić, novinar, Hrvatska;
  57. Marjan Marković, advokat;
  58. Zoran Zonjo Marković, The Books of Knjige;
  59. Nikola Martinović, advokat;
  60. Veljko K. Martinović, građanski aktivista, predsjednik MEDYART, Španija;
  61. Danilo Marunović, reditelj i producent;
  62. Dragica Milić, pravnica;
  63. Saša Mrduljaš, prof. dr politikologije, Hrvatska;
  64. Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista, Forum slobodnih građana Luča;
  65. Marina Mugoša, pravnica;
  66. Jasmina Muminović, novinarka, vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard;
  67. Sonja Nedović, građanska aktivistkinja;
  68. Jašo Nikač, dipl. inž. maš.;
  69. Tamara Nikčević, novinarka;
  70. Anto Nobilo, advokat, Hrvatska;
  71. Boris A. Novak, prof. dr, ppredsjednik Međunarodnog PEN-a, Slovenija;
  72. Aleksandar Olenik, advokat, Srbija;
  73. Žaklina Oštir, glumica;
  74. Dijana Pajković, predsjednica Crnogorskog kulturnog društva Montenegro, Slovenija;
  75. Ivana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
  76. Lazar Pajović, kapetan duge plovidbe;
  77. Musić Svetlana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
  78. Neven Pajović, predsjednik Društva Montenegro-UK Society, Velika Britanija;
  79. Antun Pavešković, pisac, Hrvatska;
  80. Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina;
  81. Ana Pejović, doktorandica i magistrica književnosti;
  82. Željko Perović, ambasador;
  83. Ljiljana Pešić, građanska aktivistkinja;
  84. Danijela Popović, grafička dizajnerka;
  85. Milorad Popović, književnik, predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika;
  86. Nenad Popović, pisac, Hrvatska;
  87. Ivica Prtenjača, pisac, Hrvatska;
  88. Vukić Pulević, akademik CANU;
  89. Vesna Pusić, prof. dr, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Hrvatska;
  90. Aleksandar Radoman, doc. dr, dekan FCJK;
  91. Aleksandra Radoman Kovačević, građanska aktivistkinja;
  92. Šeki Radončić, novinar, pisac, antiratni aktivista i borac za ljudska prava, direktor NVO „Dokument“;
  93. Dragan Radović, građanski aktivista;
  94. Ljubo Radović, predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska;
  95. Vedran Radović, građanski aktivista;
  96. Ana Radulović, pravnica;
  97. Branislav Radulović, prof. dr, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore;
  98. Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori;
  99. Biljana Radusinović, dip. ecc.;
  100. Maja Raković, građanska aktivistkinja;
  101. Aleksandar Sekulović, dr, pravnik i politikolog, Srbija;
  102. Violeta Senić, građanska aktivistkinja;
  103. Nada Sineštaj, građanska aktivistkinja;
  104. Čedomir Stojković, advokat, Srbija;
  105. Dušan Šarotar, pisac, Slovenija;
  106. Darko Šuković, novinar, vlasnik i glavni urednik Antene M;
  107. Tanja Šuković, novinarka;
  108. Marina Šur Puhlovski, spisateljica, Hrvatska;
  109. Marijana Šutić, spisateljica, Hrvatska;
  110. Rajko Todorović Todor, slikar, profesor;
  111. Kosara Tošković, građanska aktivistkinja;
  112. Ratko Tošković, građanski aktivista;
  113. Rada Trajković, prof. dr, Evropski pokret, Srbija;
  114. Nick Trefs, dr, bankar, Frankfurt;
  115. Ivan Valek, akademik, Hrvatska;
  116. Ivan Videnović, prof. dr, Srbija;
  117. Miodrag Vlahović, dipomata, predsjednik CHO;
  118. Azem Vlasi, advokat, Kosovo;
  119. Nebojša Vučinić, prof. dr, bivši sudija Evropskog suda;
  120. Čedomila Vujošević Đurđić, pjesnikinja i novinarka;
  121. Sreten Vujović, akademik DANU, potpredsjednik Crnogorskog PEN centra;
  122. Branka Vukašinović, dipl. kulturolog;
  123. Danica Vukašinović, mr psihologije;
  124. Ljubica Vukašinović, diplomirani ekonomista;
  125. Slavoljub Vukašinović, diplomirani ekonomista;
  126. Vesna Vukčević, građanska aktivistkinja;
  127. Srđan Vukmirović, građanski aktivista iz dijaspore, Kanada;
  128. Dragana Vuković, pravnica;
  129. Zoran Vuković, pravnik;
  130. Zoran Vuletić, političar, Srbija;
  131. Zoran Vulević, književnik, pisac;
  132. Predrag Peđa Vušurović, građanski aktivista.

Ostavite komentar

Komentari (0)