Prema nezvaničnim saznanjima portal Standard, zastava je uklonjena na zahtjev direktorice Ane Vukotić, koja je na tu poziciju imenovana od strane koalicije &#8220;Za budućnost Nikšića&#8221; i aktuelnog predsjednika opštine Marka Kovačeviča.



S obzirom da je i sam grad Nikšić dočekao Dan nezavisnosti bez istaknutih državnih obilježja, što je godinama unazad bilo pravilo, ne čudi što je dodatni doprinos dala i direktorica jednog gradskog preduzeća, pa je tako nekadašnja zgrada muzičke škole u Nikšiću, a sada prostor u kom se nalazi Agencija za projektovanje i planiranje osvanula bez državne zastave.



Kao što se može vidjeti na fotografiji zastava je ranije bila uredno i u skladu sa zakonom istanuta na zgradi Agencije za projektovanje i planiranje.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="549" height="422" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image_2023-05-21_123402986.png" alt="" class="wp-image-616846" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image_2023-05-21_123402986.png 549w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image_2023-05-21_123402986-300x231.png 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image_2023-05-21_123402986-546x420.png 546w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image_2023-05-21_123402986-80x60.png 80w" sizes="(max-width: 549px) 100vw, 549px" /></figure>



Zakonom o državnim simbolima je propisano da se zastava stalno vijori na zgradama organa lokalnih samouprava i javnih ustanova, čiji je osnivač država.

”Osvježilo” u Nikšiću: Direktorica Agencije za projektovanje i planiranje sa zgrade uklonila državnu zastavu

Pogledajte spot za pjesmu ‘Kćeri moja’ Jelene Jovetić

SAD: Novi zakon finansiranja ne predviđa pomoć Ukrajini

Popović: Sve podsjeća na devedesete

Stambeni krediti dostigli gotovo pola milijarde eura

Slučaj Vijesti: Područno odjeljenje Dragana Vučičevića za proizvodnju afera

Eraković: Cilj popisa da Crna Gora postane treća država jednog naroda na Balkanu

Standard

Naoružane grupe u ovom selu u sjevernom dijelu Kosova su 24. septembra napale kosovske policijske snage, ubivši narednika Afrima Bunjakua. Pet dana nakon napada odgovornost za organizaciju napada preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste, najveće stranke Srba na Kosovu. Svečlja iznosi da Radoičić nije djelovao sam kako je rekao, već uz podršku predsjednika [&hellip;]

Ministar unutrašnjih poslova Kosova: Tražićemo Radoičićevo izručenje i ne samo to | Standard

Ministar unutrašnjih poslova Kosova: Tražićemo Radoičićevo izručenje i ne samo to

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Incident je policiji u Budvi prijavljen 26. septembra u večernjim časovima prijavljeno od strane zaposlenih u Hitnoj medicinskoj pomoći Budva. &#8220;Na lice mjesta izašli su pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Budva gdje su zatekli P.R. koji je, kako se navodi u prijavi, prilikom ukazivanja ljekarske pomoći u jednom trenutku uzeo oštri predmet i krenuo fizički da nasrne [&hellip;]

Pacijent nasrnuo na medicinsko osoblje, oštetio službeno vozilo i polomio inventar HMP Budva | Standard

Pacijent nasrnuo na medicinsko osoblje, oštetio službeno vozilo i polomio inventar HMP Budva

Pogledajte ko su članovi Inicijativnog odbora Crnogorske evropske partije: mr. Novak Adžić, dipl. pravnik i istoričar, doktorand istorije, akademik i potpedsjednik DANU, Cetinje-koordinator Inicijativnog odbora prof. dr. Nebojša B. Vučinić, (Savjet stranke) bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, akademik i član Predsjedništva DANU, Podgorica prof. dr Veselin N. Ivanović, elektroinjenjer, akademik DANU, [&hellip;]

Pogledajte sastav Inicijativnog odbora Crnogorske evropske partije | Standard

Pogledajte sastav Inicijativnog odbora Crnogorske evropske partije

Poštovane čitateljke i čitaoci, jutros je osvanula nova potvrda naše ere – ere gušenja slobodne misli. Na portalu i u štampanim “Vijestima”, novinske kuće u kojoj sam proveo punih sedam godina, tri godine kao novinar gradske rubrike, a četiri kao novinar rubrike za kulturu, u periodu od 2004–2011, organizovan je udar na slobodnu misao zaposlenih [&hellip;]

Vojinović: Ko mi je pomogao na putu ka Novome Pazaru | Standard

Vojinović: Ko mi je pomogao na putu ka Novome Pazaru

U međuvremenu, piše “brindisireport.it“, Guarini je itaijanskom pravosuđu ponudio izjave o ubistvu Đampjera Karvonea, potvrđujući odgovornost jedinog optuženog za zločin: 27-godišnjeg Đuzepea Ferarezea. Inače, 49-godišnji Emanuel Guarini je 2021. godine osuđen na 30 godina zatvora pravosnažno zbog ubistva Nikolaja Lipolisa, počinjenog u Crnoj Gori. Guarinijevu saradnju ozvaničila je tužiteljka Direkcije za antimafiju (DDA) iz Lećea,&nbsp;Karmen [&hellip;]

Ubica italijanske mafije u Crnoj Gori postaje svjedok saradnik | Standard

Ubica italijanske mafije u Crnoj Gori postaje svjedok saradnik

Na sjednici Inicijativnog odbora održanoj u Podgorici danas 30. septembta, utvrđen je naziv partije – Crnogorska evropska partija. Usvojen je Manifest za program partije, izabrane su radne grupe za izradu statuta i programa partije i donijeta odluka da se osnivački kongres partije održi 25. novembra 2023. godine. “Potenciramo da je to naša rodoljubiva dužnost, sa [&hellip;]

Osnovana Crnogorska evropska partija: Sve za Crnu Goru, Crnu Goru ni za što | Standard

Osnovana Crnogorska evropska partija: Sve za Crnu Goru, Crnu Goru ni za što

Ogolili su, smatraju u centru, činjenicu da njima borba protiv fašističkog terora, koja je omogućila stvaranje savremenog svijeta, “nije temeljna vrijednost”. “Pokazali su da su spremni da naruše vjerski i etnički sklad, da bi služili velikosrpskoj ideologiji, trčeći u isto vrijeme da ispune zahtjeve Demokratskog fronta i njihovih nalogodavaca. Zato ne čudi da Demokrate ćute [&hellip;]

Medija centar DPS: Demokrate sljedbenici DF-a, dokazali se kao anti-NATO propagatori i sluge velikosrpske ideologije | Standard

Medija centar DPS: Demokrate sljedbenici DF-a, dokazali se kao anti-NATO propagatori i sluge velikosrpske ideologije

Golubović smatra da javnosti treba objasniti neke fenomene. &#8221; Kako to da je u privatnom/individualnom smještaju za prva tri mjeseca ove godine registrovano 49.562 dolaska ruskih turista, dok je u 2017, 2018. i 2019. godini, kada su turisti iz Rusije bili najbrojniji, za prva tri mjeseca zajedno registrovano 30.169 dolazaka? Kako to da je ove [&hellip;]

Problem je u metodologiji prikupljanja podataka | Standard

Problem je u metodologiji prikupljanja podataka

Američki ambasador u Prištini Džefri Hovenijer je kasnije opisao napad: „Znamo da je bio koordinisan i sofisticiran… Količina oružja sugeriše da je ovo bilo ozbiljno, sa planom da se destabilizuje bezbjednost u regionu“. Kosovske vlasti se slažu i još su eksplicitnije u tome koga okrivljuju. Naime, Vlada Srbije i njen moćni predsjednik Aleksandar Vučić. U [&hellip;]

Gardijan: Rasplamsavanje nasilja na Kosovu pokazuje ludost politike Zapada prema Srbiji | Standard

Gardijan: Rasplamsavanje nasilja na Kosovu pokazuje ludost politike Zapada prema Srbiji

“Zašto bi ovo bilo od koristi za Beograd? Koja bi bila ideja? Da uništimo svoju poziciju koju smo gradili godinu dana? Uništiti to za jedan dan? Srbija ne želi rat”, naveo je Vučić u izjavi za Fajnenšel tajms, a prenosi Tanjug. On je dodao da su upozorenja Vašingtona nesrazmjerna jer se broj pripadnika srpskih snaga [&hellip;]

Vučić: Vojska neće ući na Kosovo, povući ćemo snage iz tog područja | Standard

Vučić: Vojska neće ući na Kosovo, povući ćemo snage iz tog područja

Ne postoje uslovi za validan popis stanovništva, ali to nije bitno onima na vlasti. Cilj ovog popisa nije statistika nego politička agenda u kojoj Crna Gora mora da prestane da postoji kao građanska i mora da postane država naroda, treća država jednog naroda na Balkanu – kazao je za Pobjedu Jevto Eraković, potpredsjednik DPS-a, poručujući da bi popis trebalo odgoditi. Nikola Zirojević iz SD-a, takođe, kaže da bi popis trebalo odgoditi zbog nestabilne političke situacije i nepostojanja konsenzusa vlasti i opozicije, ali i upozorava da vlada, koja skoro godinu nije u stanju da omogući održavanje izbora u opštini koja ima manje od 1.800 upisanih birača, nema legitimitet i nije sposobna da omogući adekvatno i kvalitetno sprovođenje popisa stanovništva.



Vlada u tehničkom mandatu planira da se održi popis stanovništva, stanova i domaćinstava od 1. do 15. novembra. Bez obzira na brojna upozorenja stručne javnosti da ne postoje pretpostavke da se održi popis u čiji rezultat ne bi bilo sumnje, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je prije nekoliko dana da neće biti odgađanja popisa i pozvao da se od toga „ne pravi bauk“. I iz Uprave za statistiku stigla je poruka – „trenutno nema zakonskih mogućnosti da se odgodi popis stanovništva“.



<h2>Potpis na izdaju</h2>



Komentarišući izjavu Abazovića da neće biti odgađanja popisa, što je tražio DPS, Eraković je kazao da ako u novembru bude popisa, to će biti, kako je istakao, potpis na izdaju građanske, multietničke, samostalne Crne Gore.



&#8221; Bude li ga neće to biti popis, nego, kako je neko već rekao, potpis. Na izdaju građanske, multietničke, samostalne Crne Gore. Na sve ono što joj je urađeno uoči i nakon 30. avgusta 2020. Potpis kojim bi potvrdili da su ispunili zadatke koje su dobili od mentora u zamjenu za priliku da ,,uzjašu“ vlast po dubini i širini. Zato se odlazećem žuri da to bude baš njegov potpis, baš njegov „popis“ &#8221; rekao je Eraković.



Još jednom je pozvao na odgađanje popisa.



&#8221; Tražimo odgađanje jer apsolutno ne postoje uslovi za validan popis. Ne postoji država kojoj domaća i međunarodna javnost vjeruje da može da garantuje regularan popis. Dakle, validnog popisa u novembru neće biti &#8221; istakao je Eraković.



Komentarišući održavanje popisa u nestabilnoj političkoj situaciji i kada, između ostalog, izbori u Šavniku nijesu završeni, Eraković je ponovio da nije moguće da popis 2023. godine bude regularan i validan.



&#8221;Jedan od razloga navodite u pitanju. I svakako nije jedini. No, onima koji su na vlasti validnost popisa nije ni bitna. Bitno im je, isključivo i samo, ispunjavanje „njihove“ političke agende&#8221; istakao je Eraković.



Na pitanje kako će se situacija u Budvi i Andrijevici odraziti na popis, s obzirom na to da su predsjednici opština na čelu popisnih komisija, Eraković je istakao da je to pitanje za one koji „ne vide“ probleme.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/1596359389-popis-ilustracija.jpg" alt=""/></figure>



ISPUNJAVANJE POLITIČKE AGENDE: Vlast hoće po svaku cijenu popis stanovništva 1. novembra



&#8221; Mi ne znamo ni granice nekih opština. Poseban paradoks ovakvog „popisnog“ procesa jeste da su predsjednici popisnih komisija predsjednici opština. Tako je predsjednik popisne komisije u Budvi u Istražnom zatvoru i u ovoj zemlji čuda ne bi me začudilo da dobije mogućnost da iz Spuža rukovodi popisnim procesom u Budvi. Predsjednik popisne komisije u Andrijevici nema ni legitimitet, niti je legalno na poziciji jer nema većinu u lokalnom parlamentu, pa ga štite kriminalne strukture. Slične neregularne situacija su u Zeti, Kotoru, a tek će se zakomplikovati konstituisanjem 44. vlade. Dakle, gotovo je nepregledan niz razloga zbog kojih Vladinog popisa u novembru ne može da bude&#8221; istakao je Eraković.



Komentarišući to što nema međunarodnog monitoringa, ali ni opozicije u popisnim komisijama, Eraković je kazao da to što je veliki dio javnosti isključen iz procesa mora biti alarm i u zemlji i van nje da se prema popisu odrede kao neregularnom.



&#8221;Na tome ćemo insistirati. Minimalno, potreban je monitoring i praćenje procesa od međunarodnih organizacija koje su nadležne za to (Evropska komisija i EUROSTAT). Nakon toga, učešće naših stručnjaka koji bi nagledali procese prikupljanja i unošenja podataka. Sve ovo nije nikakva novost za Crnu Goru. Svi ovi uslovi su bili ispunjeni tokom popisa 2011. godine i insistiramo na istim pravilima i danas&#8221;&#8217; rekao je Eraković.



Prema njegovim riječima, kampanja za popis prosrpskih organizacija, još jedan je dokaz da cilj nije satistika nego politička agenda u kojoj Crna Gora mora da prestane da postoji kao građanska i mora da postane država naroda, treća država jednog naroda na Balkanu.



&#8221;U ostvarenje tog cilja uloženo je mnogo novca. Vođene su mnoge „bitke“. Autori plana vjeruju da su posao završili. Jesu li, zavisiće od građana Crne Gore. Zavisiće i od nas iz opozicije. Pozivam i one koji vjeruju da će činiti većinu ali im politički i lični moral još nešto znače da budu dio odbrane Ustava i građanske Crne Gore&#8221; poručio je Eraković.



Socijaldemokrate, takođe, pozivaju da se popis odgodi, i to iz više razloga. Nikola Zirojević, portparol i poslanik SD-a, kazao je za Pobjedu da je jedan od tih razloga svakako i prilično nestabilna politička situacija u državi &#8211; činjenica da, iako se možda očekivalo drugačije, nijesmo ni blizu formiranja nove vlade i činjenica da aktuelna vlada, koja već duže od godinu funkcioniše bez legitimiteta u parlamentu, ne može organizovati popis.



&#8221;Iako je za održavanje popisa neophodno usvajanje zakona većinom od 41 poslanika u parlamentu, ovo pitanje je, i 2003. i 2011, bilo predmet opšteg konsenzusa između partija vlasti i opozicije. Kako to ovog puta nije slučaj, te kako se aktuelna vlast ponaša kao da samo oni postoje i žive u Crnoj Gori, održavanje popisa, kao i pitanje priznavanja rezultata tog popisa, ozbiljno je dovedeno u pitanje&#8221;istakao je Zirojević.



<h2>Primjer nesposobnosti</h2>



Komentarišući najavu popisa, iako nemamo završene izbore u Šavniku, Zirojević je rekao da SD smatra da vlada koja skoro godinu nije u stanju da omogući održavanje izbora u opštini koja ima manje od 1.800 upisanih birača, apsolutno nema legitimitet i nije sposobna da omogući adekvatno i kvalitetno sprovođenje popisa stanovništva.



&#8221;Primjer izbora u Šavniku je primjer krajnje nesposobnosti, ali, rekao bih, i krajnje loše namjere aktuelne vlasti, da obesmisli izborni proces u Crnoj Gori i demonstrira nesposobnost države da se izbori sa ovim banalnim problemom. Jasno je da bi popis koji bi organizovala takva vlada bio prilično upitan sa svih aspekata, a svakako i sa aspekta vjerodostojnosti rezultata koje bi dao&#8221; istakao je Zirojević.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2023/09/30/1696110618-nikola-zirojevic-portparol-socijaldemokrata-dps-konvencija-koalicije-zajedno-0906-2023-iva-mandic-24.JPG" alt=""/></figure>



Nikola Zirojević



Osvrćući se na političku situaciju u Budvi, gdje je predsjednik te opštine Milo Božović u pritvoru, Zirojević je istakao da ga ne bi iznenadilo da popisna komisija te opštine zasijeda u prostorijama zatvora.



&#8221;S obzirom na to da je Crna Gora zemlja čuda, te da već nekoliko mjeseci imamo situaciju da predsjednik Opštine Budva u zatvorskim prostorijama potpisuje plate zaposlenima, što je, vjerujem, presedan i za jednu Kolumbiju ili Venecuelu, ne bi me iznenadilo da popisna komisija Opštine Budva zasijeda u prostorijama zatvora, te da popisni materijali budu tamo skladišten&#8221;&#8217;kazao je Zirojević.



Što se Andrijevice tiče, Zirojević je podsjetio da tamo imamo jednu nevjerovatno situaciju da se odbornicima već nekoliko puta onemogućava da se izjasne o pitanju smjene predsjednika Opštine.



&#8221;Ali, s druge strane, taj termin i prostorije uredno su rezervisani za nikšićkog umjetnika u pokušaju, koji je više djece rasplakao nego nasmijao, tzv. Šantu Pantu. Imajući u vidu činjenicu da ga je za lojalnost ideji nagradilo i rukovodstvo Opštine Nikšić, dodjeljujući mu Nagradu ,,18. septembar“, možda bi najbolje rješenje bilo da Šanta Panta bude predsjednik popisne komisije Opštine Andrijevica. Možda tokom čitanja djeluje smiješno, ali situacija u Budvi i Andrijevici zapravo pokazuje poraz institucija i sveukupan poraz našeg društva&#8221; kazao je Zirojević.



Na pitanje očekuje li da predstavnici opozicije, ipak, budu pozvani u popisne komisije, Zirojević je istakao da je to jedan od njihovih zahtjeva.



&#8221;Imajući u vidu praksu iz 2003. i 2011. godine, kada je jedan od uslova tadašnje opozicije, kako ne bi bojkotovali popis, bilo, između ostalog, učešće opozicije u popisnim komisijama, smatramo da je to jedino realno i logično rješenje i ovog puta. Da li će biti tako pitanje je koje treba postaviti partijama aktuelne vlasti&#8221; kazao je Zirojević.



Smatra da je javnost do sada dobila veoma malo informacija o popisu, imajući u vidu da se on održava za mjesec.



&#8221;Kao što je popis netransparentan kada govorimo o odnosu prema široj javnosti, on je netransparentan i prema političkoj javnosti, tj. prema predstavnicima opozicije koji, sviđalo se to nekome ili ne, predstavljaju zavidan broj građanki i građana Crne Gore. Ukoliko, kao što je to trenutno slučaj, dio popisnih komisija ne budu i predstavnici opozicije, te ako ne bude postojala kopija popisnice, po uzoru na 2011. godinu, postoji realna sumnja da, osim netransparentnosti, rezultati popisa mogu biti nevjerodostojni&#8221; istakao je Zirojević.



Na pitanje može li doći do bojkota popisa, istakao je da je to do sada rijetko pominjana opcija, te da bi to bilo „neko krajnje rješenje ukoliko bismo došli do apsolutno bezizlazne situacije“.



&#8216;Moramo da budemo svjesni da je popis stanovništva mnogo više od tri pitanja koja se najčešće, ili čak i jedino pominju u javnosti, a koja se odnose na nacionalnost, vjeroispovijest i jezik. Podsjetiću da smo upravo mi predložili da, po uzoru na dio zemalja EU, ova pitanja uopšte ne budu zastupljena na popisu, imajući u vidu prilično nezavidnu i tenzičnu društveno-političku situaciju u Crnoj Gori koja prijeti da popis stanovništva pretvori u politički ring. Tako da, zbog svih onih veoma važnih informacija koje dobijamo kao rezultat popisa, svakako bi bilo mnogo bolje za Crnu Goru da se popis održi i da njegovi rezultati budu vjerodostojni i priznati od svih&#8221; poručio je Zirojević.



<h2>Očekivano</h2>



Komentarišući kampanju koju vode prosrpske stranke i organizacije, Zirojević je kazao da je ona, nažalost, u potpunosti očekivana.



&#8221;Vjerujem da je ovo što smo imali priliku da vidimo tek početak, zagrijavanje. Kako vrijeme bude odmicalo, a popis se primicao, vjerujem da će ta kampanja biti sve žešća i da će se, kako prosrpske organizacije, tako i političke partije iste orijentacije, ali i centri moći iz Beograda, uključujući i SPC, uključiti u kampanju za popis koja će, vjerujem, iz dana u dan biti sve agresivnija&#8221; dodao je Zirojević.



Vršilac dužnosti predsjednika DPS-a Danijel Živković imao je u petak sastanak sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, nakon kojeg je saopšteno da je Damjanović istakao da prihvata prigovor da Vlada može Uredbom odgoditi popis, ali da to neće biti njegov prijedlog koji će biti upućen Vladi.



&#8221;Damjanović je istakao da je razumio određeni broj prigovora DPS-a, te izrazio spremnost da razgovori budu nastavljeni u narednom periodu&#8221;navedeno je u saopštenju.



Živković je na sastanku istakao da smatra kako aktuelni ambijent nije adekvatan za održavanje popisa, te naveo jasno očekivanje DPS-a da popis bude odgođen dok se ne stvore pune pretpostavke za održavanje i kontrolu procesa popisa.



<h2>Knežević: Odgađanje popisa bilo bi manifestacija nemoći države, nemam ništa protiv da opozicija bude u popisnim komisijama</h2>



&#8221;Odgađati popis već treću godinu u odnosu na zakonsku regulativu i obavezu koja je trebalo da se realizuje još za vrijeme vlade Zdravka Krivokapića predstavljalo bi jasnu manifestaciju nemoći države i nesposobnosti da jednu, čisto statističku, kategoriju zaokružimo kao sve države u regionu i Evropi&#8221; poručio je Milan Knežević, predsjednik DNP i jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“.



Knežević je rekao da „posebno iritira“ činjenica što sada pozivaju na odgađanje popisa upravo oni, kako je istakao, „koji su prethodna dva popisa iskoristili i za političku promociju i za identitetski, vjerski i svaki drugi inžinjering, zloupotrebljavajući službeni položaj i institucije, i želeći na silu da stvore virtuelnu realnost u državi“.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2023/09/30/1696110619-milan-knezevic-df-1304-2023-mara-babovic-5.JPG" alt=""/></figure>



Milan Knežević



Knežević smatra da nema smetnji u opštinama za održavanje popisa.



&#8221;To što u ovom trenutku nemamo predsjednika Opštine Andrijevica, a predsjednika Opštine Budva imamo, ali u Istražnom zatvoru, ne bi trebalo da ugrozi održavanje popisa u tim opštinama, iz prostog razloga što tamo postoje popisne komisije i jasna regulativa na koji način će se sprovoditi popis kao što je to slučaj i u ostalim opštinama&#8221; kazao je Knežević.



Što se tiče zahtjeva opozicije da se i njihovi predstavnici nađu u popisnim komisijama, Knežević je rekao da, što se njega lično tiče, nema ništa protiv toga.



&#8221;Nijesam adresa za takav njihov zahtjev i to bi trebalo da dogovore sa odgovornima u institucijama koje su zadužene za realizaciju popisa, ali što se mene lično tiče, spreman sam da to prihvatim i da se oni nađu u jednom dijelu tzv. kontrolnog procesa&#8221; dodao je Knežević.

On je to primijetio još ljetos kada je boravio na odmoru u Crnoj Gori, i obećao da će nam dokumentovati čim se vrati za Njemačku, što je juče i uradio.



„Godinama dolazim na odmor u moju državu. Tu imam imovinu. Davno sam otišao, i uvijek sam bio iznenađen kada se vratim ovdje i vidim cijene, a pri tome znam kakve su plate i penzije. Ali ovo što sam ovog ljeta vidio, nema nikakve veze sa inflacijom o kojoj u Crnoj Gori pričaju da je zahvatila Evropu“, kazao je sagovornik za naš portal.



<img width="100%" src="https://rtcg.me/upload//media/2023/8/30/22/21/203/1494622/resize/1494625/viber_slika_2023-09-30_19-06-14-206_1200x900" alt=""> (Foto: Čitalac rtcg)



Na fotografijama koje nam je poslao, može se vidjeti da je cijena jaja u pakovanju od deset komada 1,55 eura, dok je kod nas 2,25 eura.



Juneće meso 9,99 eura, a pileći batak 2,59 za kilogram.



Masline u velikoj tegli u Njemačkoj se mogu kupiti za 1,69 eura, dok ih je kod nas teško naći za manje od tri eura. Jeftiniji su i krastavci u velikoj tegli, i cijena im je 1,29 eura.



<img width="100%" src="https://rtcg.me/upload//media/2023/8/30/22/38/317/1494604/resize/1494607/viber_slika_2023-09-30_19-07-45-778_1399x900" alt=""> (Foto: Čitalac rrtcg)



„Usred Njemačke možete kupiti i bosanske ćevape, smrznute, i oni su 10 eura za kilogram, dok su banane na nivou kao kod nas ili čak i jeftinije i koštaju 1,19 eura. Jeftinije je ulje i brašno“, kaže naš sagovornik.



<img width="100%" src="https://rtcg.me/upload//media/2023/8/30/22/17/430/1494598/resize/1494601/viber_slika_2023-09-30_19-06-13-940_1600x900" alt=""> (Foto: Čitalac rtcg)



On priča da postoje i prodavnice u kojima se mogu naći prehrambeni proizvodi sa prostora bivše SFRJ.



„Ono što je nevjerovatno je to da su ti proizvodi jeftiniji ovdje nego tamo. Kakva je logika da ajvar &#8216;Bakina tajna&#8217; u Crnoj Gori bude skoro osam eura, a u Njemačkoj 5,5 eura. Postoji li ekonomista koji mi to može objasniti“, priča naš sagovornik.



<img width="100%" src="https://rtcg.me/upload//media/2023/8/30/22/53/174/1494616/resize/1494619/viber_slika_2023-09-30_19-05-51-739_1200x900" alt=""> (Foto: Čitalac rtcg)



On kaže da je poznato da se pivo u Njemačkoj tretira kao prehrambeni proizvod, ali je prosto nevjerovatno da je mnogo jeftinije nego kod nas, i to najbolja piva.



„Piva imate od 49 centi do 99 centi za veliku limenku, i sva su vrhunskog kvaliteta. Ali, uzmite, recimo, poznato i veoma kvalitetno njemečko pivo koje se u našim trgovinskim lancima prodaje 1,39 u jednom, ili 1,49 u drugom. To isto pivo u Njemačkoj je 1,09 centi, znači za 30 do 40 centi jeftinije nego u Crnoj Gori“, kaže sagovornik našeg portala.



<img width="100%" src="https://rtcg.me/upload//media/2023/8/30/22/15/206/1494610/resize/1494613/viber_slika_2023-09-30_19-06-13-235_1200x900" alt=""> (Foto: Čitalac rrtcg



On objašnjava de se na fotografiji koju nam je poslao mogu vidjeti ponude i cijene, ali napominje da se cijena piva umanjuje, ako vratite limenu.



„Za praznu limenku koju ste vratili, cijena pitva vam se umanjuje za 25 centi. Isto tako je i sa flaširanom vodom. Ako vratite PVC ambalažu, voda će vas koštati praktično besplatno“, kaže naš sagovornik.



Cijena raznih vrsta sireva, čija ponuda je nevjerovatno velika, ništa nisu skuplje, ako nisu jeftnije nego u Crnoj Gori, što se može bidjeti i na video zapisu koji nam je sagovornik poslao.



Istina, kako kaže, u Evropskoj uniji trgovinskih lanaca ima mnogo, tako da ima i onih koji su skuplji, ali zato običnim građanima su uvijek dostupni jeftiniji trgovinski lanci, sa istim artiklima kao i u onim najskupljim.



Portal RTCG je nedavno objavio tekst o tome da u Beranama od 3,5 hiljada penzionera koji su članovi jednog udruženja, njih preko dvije hiljade ima minimalnu penziju od 296,82 eura, dok je minimalna plata u Crnoj Gori 450 eura.



Podaci koje smo dobili iz jedne od zemalja Evropske unije od naših državljana koji tamo žive, pokazuju da bi sa tim novcem više&nbsp; prehrambenih proizvoda za to mogli kupiti u Njemačkoj nego u Crnoj Gori.



Sagovornik Portala RTCG ističe, međutim, da su građani Evropske unije vrlo osjetljivi na cijene, i da su spremni da štrajkuju i za najmanja povećanja, dok građani Crne Gore mogu morno da psomatraju kdok prodavačica pred njima promijeni cijenu artikla, i da se pri tome ne pobune.

Namirnice u Njemačkoj duplo jeftinije nego u Crnoj Gori

&#8220;Pomoćna lokomotiva je već upućena, i na putu je da preuzme voz. Očekuje se da će za oko sat vremena voz biti u Podgorici i nastaviće putovanje za Bar sa zakašnjenjem&#8221;, navodi se u saopštenju koje je upućeno u 23 i 30.



Podsjetimo, voz koji je sinoć  u 19 i 50 krenuo iz Bijelog Polja ka Baru, a informaciju o kvaru Antena je dobila od čitalaca koji čekaju nastavak putovanja.

Željeznica: Kvar uzrok kašnjenja voza, upućena pomoćna lokomotiva u Lutovo

Naime, Agencija za zaštitu konkurencije stopirala je tu uplatu dok se ne utvrdi da li je kupovina te fabrike u skladu sa zakonom o državnoj pomoći.



I dok iz Elektroprivrede tvrde da će tražiti investitora za proizvodnju čelika, radnici očekuju brzo rješenje novonastale situacije.



Do tada postoji nekoliko opcija, kažu u Elektorprivredi. Kako je kazao Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora, tražiće investitora, pa će vidjeti koja će biti i konačna rješenja.



&#8220;Predstoji borba za Željezaru. Moraćemo da mijenjamo određene oblasti i djelove za šifru djelatnosti što znači da proizvodnja čelika neće biti moguća. Neće moći pod državnim ingerencijama. O svemu se mora izjasniti i Vlada&#8221;, kazao je Đukanović.&nbsp;



To će, kako je kazao ministar finansija Aleksandar Damjanović, učiniti kada zvanično dobiju rješenje Agencije sa kojim, kako je nedavno rekao, nijesu još upoznati.



&#8220;U svakom slučaju, podrška svemu onome što znači obnavljanje proizvodnje, ali da vidimo da to sve bude, sa jedne strane, zakonski potpuno i besprekorno urađeno i da, sa druge strane, to ima apsolutno svoju ekonomsku logiku. Ukoliko je ideja zasnovana na dobrim temeljima svako bi od nas ovdje volio da dobijemo djelimično proizvodnju ponovo&#8221;, smatra Damjanović.&nbsp;



Ponovnom pokretanju proizvodnje čelika, koja je u nikšićkoj Željezari stopirana prije gotovo tri godine, nadaju se i radnici. Zato u što skorijem roku očekuju rješenje novonastale situacije.



Ivan Vujović, predsjednik Sindikata kaže da je napokon vrijeme&nbsp;da se iskoriste kapaciteti ove fabrike.



&#8220;Apsolutno ne smatramo da je državna pomoć taj budžet koji je predviđen. Ako mi ne možemo da pokrenemo čeličanu, a oni spominju strateškog partnera &#8211; to nas apsolutno ne zanima. Tu su ljudi koji treba da odlučuju o tome, ali mislim da ima mnogo više programa koji mogu da se odrade u Željezari,a koji se ne bi smatrali državnom pomoći&#8221;, ocjenjuje Vujović.&nbsp;



Državna pomoć u sektoru uglja i čelika zabranjena je Sporazumom o pridruživanju i stabilizaciji koji je potpisala i Crna Gora kada se odlučila da postane kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.



Ukoliko se utvrdi da je riječ o neusklađenoj državnoj pomoći, osim povraćaja sredstava, moglobi doći i do usporavanja pregovora za članstvo u Uniji.

Proizvodnja čelika u nikšićkoj Željezari pod znakom pitanja

&#8221; Od ukupnog iznosa bruto kredita i potraživanja, na fizička lica se odnosi 1,67 milijardi eura ili 42,19 odsto, dok se na pravna lica odnosi 2,29 milijardi eura ili 57,81 odsto. U poređenju sa istim periodom prethodne godine krediti odobreni pravnim licima bilježe rast od 199,1 milion eura ili 9,5 odsto, dok krediti odobreni fizičkim licima bilježe rast od 124,3 miliona eura ili 8,01 odsto&#8221; kazali su iz CBCG i dodali da se može zaključiti da se na mjesečnom nivou stanje zaduženja fizičkih lica u prosjeku povećavalo za po 10,4 miliona eura.



<h2>Razlozi za povećanje zaduženosti&nbsp;</h2>



Kaluđerović smatra da, ukoliko se posmatra rast kamatnih stopa, ali i uslova kreditiranja koji su u posmatranom periodu pooštreni, ovi trendovi jesu donekle iznenađujući.



&#8221;Oni su, prije svega, rezultat povećanja tražnje za sredstvima. Prema istraživanju među bankama, koje sprovodi CBCG, na tražnju privrede uticale su povećane finansijske potrebe preduzeća za ulaganje u obrtna sredstva, kapitalne investicije i restrukturiranje dugova. Kod sektora stanovništva, banke smatraju da je rast tražnje bio vođen najviše rastom zarada i zaposlenosti, ali i finansijskim potrebama stanovništva za refinansiranje, nabavku trajnih potrošnih dobara (automobila, namještaja i sl.) i kupovinu nepokretnosti&#8221; rekla je Kaluđerović.



Ona je dodala da u narednom periodu ove godine banke očekuju dalji rast tražnje privrede i stanovništa za kreditima koja će biti dominantno vođena istim faktorima kao u prethodnom periodu.



&#8216; Zaduživanje, samo po sebi, ne mora da bude loše. Na primjer povećanje zaduživanja preduzeća može da znači da ona povećavaju svoju aktivnost i investicije. Takođe, povećanje zaduženosti domaćinstava može da znači očekivanje rasta prihoda i veći potrošački optimizam. Ono što je ključno kod analize zaduženosti jeste mogućnost servisiranja dugovanja. Znači, dok god su građani i privreda u mogućnosti da vraćaju kredite onda nema razloga za brigu&#8221;smatra Kaluđerović.



Prema njenim riječima da bi se detaljnije analizirali uticaj zaduženosti na domaćinstva bili bi potrebni i podaci o odnosu duga i dohotka domaćinstva, jer bi to dalo mogućnosti uvida u servisiranje njihovih preuzetih obaveza.



&#8221;Bilo bi nam potrebno da znamo koliki procenat svog dohotka troše na osnovne životne potrebe i na otplatu duga. Slične analize koje su rađene u zemljama u okruženju na primjer govore nam da bi usljed povećanja cijena došlo do povećanja udjela ranjivih domaćinstava. Dodatno, ova istraživanja nam pokazuju da domaćinstva sa najnižim nivoom dohotka nijesu najviše ugrožena jer ona nijesu značajno kreditno zadužena, već najveću opasnost po finansijsku stabilnost usljed povećanja troškova života čine domaćinstva iz više srednje dohodovne skupine &#8221;kazala je Kaluđerović.



Ona je navela da povećanje zaduživanja treba pratiti zbog finansijske, odnosno makroekonomske stabilnosti.



&#8221;Jedan od indikatora ranog upozorenja koji se prati u tom kontekstu je odnos ukupnih kredita ili pak kredita stanovništvu i BDP-a, odnosno odstupanja ovog odnosa od dugoročne linije trenda. Ukoliko je ovaj jaz pozitivan to znači da je kreditna ekspanzija značajna i da može ugroziti finansijsku stabilnost &#8221;pojasnila je Kaluđerović.



<h2>Struktura kredita&nbsp;</h2>



Najnoviji podaci vrhovne monetarne institucije pokazuju da u strukturi kredita fizičkih lica preovladavaju namjenski krediti, koji iznose milijardu eura i predstavljaju 60,11 odsto, zatim slijede gotovinski nenamjenski krediti koji iznose 539,1 milion eura i čine 32,26 odsto i hipotekarni krediti u iznosu od 106,7 miliona eura koji čine 6,38 odsto.



Poslovi lizinga predstavljaju 0,22 odsto ukupnih kredita fizičkih lica, a kreditne kartice 1,03 odsto. U okviru namjenskih kredita, dominantni su stambeni krediti koji iznose 493,5 miliona eura (49,12 odsto).



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2023/03/21/1679436484-jadranka-kaludjerovic-direktorica-instituta-za-strateske-studije-i-projekcije-2806-2022-mara-babovic-10.JPG" alt=""/></figure>



Jadranka Kaluđerović



Iz CBCG navode da dugoročni krediti iznose 1,64 milijarde eura i predstavljaju 98,51 odsto ukupnih kredita fizičkih lica, dok kratkoročni krediti iznose 24,9 miliona eura, odnosno 1,49 odsto.



&#8221;Pa riječ je o jednoj strukturi kredita koja je već stabilna duže vrijeme. Naime, dugoročni krediti su dominantan oblik zaduživanja stanovništva. Ova struktura je prije svega definisana tražnjom za kreditima, ali i ponudom, koja je pak definisana kako samom procjenom banaka tako i njihovim usaglašavanjem sa makroprudencijalnim mjerama koje se odnose na gotovinske kredite koje kreditne institucije odobravaju fizičkim licima&#8221; saopštila je Kaluđerović.



Komentarišući to što najznačajniji dio u strukturi dugoročnih kredita čine stambeni krediti Kaluđerović je navela da je od 2015. godine učešće stambenih kredita u ukupnim kreditima na nivou od 11 do 13 odsto, ali su, kako kaže, nominalno na najvećem nivou u toku tog posmatranog perioda.



&#8221;Iako su uslovi za kreditiranje i u ovom segmentu pogoršani i tokom prošle i ove godine, svjedočimo o daljem rastu stambenih kredita. Većina agencija za nekretnine ne očekuje smanjenje tražnje na tržištu nekretnina, na osnovu istraživanja koja sprovodi CBCG. Dodatno, banke takođe ne očekuju smanjenje tražnje za kreditima, tako da u narednom periodu možemo očekivati i dalji rast ove kreditne kategorije &#8221; kazala je Kaluđerović.



<h2>Rast kamatnih stopa&nbsp;</h2>



Na kraju avgusta prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite o kojima su banke izvijestile Kreditni registar iznosile su 5,89 odsto, odnosno 6,43 odsto, dok su prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite mikrofinansijskih institucija (MFI) u avgustu tekuće godine iznosile 19,86 odsto, odnosno 22,53 odsto.



<h2>U ovakvom okruženju kamatnom riziku najviše su izloženi visokozaduženi dužnici s dugim rokovima dospijeća glavnica čiji su krediti vezani uz promjenljive referentne parametre, što je najčešće euribor.</h2>



&#8221;Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupne kredite banaka bilježi rast od 0,83 procentna poena, a efektivna 0,88 procenata. Kamatne stope MFI u godišnjem uporednom periodu bilježe pad i to kod nominalne stope za 0,65 procentnih poena, a kod efektivne za 0,89 procentnih poena&#8221; precizirali su iz CBCG.



Kaluđerović kaže da je rast kamatnih stopa očekivan.



&#8221;Kamatne stope u EU su dostigle nivoe koji su najveći od kada je uveden euro kao valuta. Uprkos bojazni od usporavanja ekonomske aktivnosti Evropska centralna banka (ECB) je deseti put zaredom povećala kamatne stope 14. septembra za 25 procentnih poena. Kao rezultat toga, kamatna stopa na refinansiranje je dostigla nivo od 4,5 odsto, dok je kamatna stopa na depozite dostigla rekordnih četiri odsto&#8221; rekla je Kaluđerović i dodala da je glavni cilj svih aktivnosti koje ECB sprovodi kontrola inflacije, dok su ostali ciljevi kao što je povećanje ekonomske aktivnosti u drugom planu.



Ona je navela da, prema septembarskim makroekonomskim projekcijama ECB-a za Eurozonu, prosječna inflacija se procjenjuje na 5,6 odsto u ovoj godini i na 3,2 odsto u 2024. godini, što je više od prethodnih procjena, uglavnom zbog visokih cijena energije.



&#8216; Treba napomenuti da ne određuje samo visina kamatnih stopa u EU nivo kredita kod nas već i neki drugi faktori kao što su veliki višak likvidnosti, stabilna i rastuća depozitna baza i relativno nizak odnos kredita i depozita. U ovakvom okruženju kamatnom riziku najviše su izloženi visokozaduženi dužnici s dugim rokovima dospijeća glavnica čiji su krediti vezani uz promjenljive referentne parametre, što je najčešće euribor &#8221; istakla je Kaluđerović.

Ovaj Nacrt zakona, međutim, i dalje zahtijeva podršku u gornjem domu Kongresa, Senatu, ali se očekuje da će biti usvojen. Nakon potpisivanja zakona, vjerovatno će spriječiti poremećaj federalnih službi, odnosno &#8211; u konačnici &#8211; zatvaranje vlade.



Zatvaranje &#8211; koje bi desetine hiljada federalnih službenika stavilo na prinudni odmor bez plate i suspendovalo različite vladine službe &#8211; trebalo je da počne večeras u ponoć, prema lokalnom vremenu.



Zaustavljanje se dešava kada oba doma Kongresa ne mogu da se dogovore oko otprilike 30 odsto federalne potrošnje koju mora odobriti prije početka svake fiskalne godine prvog oktobra.



Pod podijeljenom kontrolom Vašingtona, s republikancima koji imaju neznatnu većinu u Predstavničkom domu, a demokrate u Senatu sa jednim mjestom, za svaku mjeru finansiranja potrebna je &#8220;kupovina&#8221; obije strane.



Ali napore da se donesu računi o potrošnji u Predstavničkom domu osujetila je posljednjih sedmica pobunjenička frakcija desničarskih poslanika, koji su zahtijevali značajne rezove, uključujući prestanak finansiranja odbrane Ukrajine od njene invazije Rusije.



Brojni pokušaji da se proglase dugoročni i kratkoročni računi potrošnje su propali u Domu proteklih dana.



U dramatičnom preokretu u subotu popodne, republikanci u Predstavničkom domu su se borili da donesu privremenu mjeru finansiranja kako bi vlada ostala otvorena još 45 dana, što takođe ne čini veće ustupke u pogledu nivoa potrošnje. Podržalo ga je više demokrata nego republikanaca u Predstavničkom domu, a čak 90 republikanaca glasalo je protiv.



Oslanjanje na glasove demokrata za usvajanje zakona bio je potez koji je predsjednik Predstavničkog doma Kevin Makarti, do posljednjeg trenutka, bio krajnje nesklon &#8211; s obzirom da bi to razbjesnilo najkonzervativnije članove njegove stranke.



Ali demokrate nisu dobile sve što su željele. Kako bi izbjegli zatvaranje, morali su odustati od nade u pružanju daljnje vojne pomoći Ukrajini.



Očekuje se da će zakonodavci u Senatu brzo uzeti u obzir nacrt zakona i pokušati da ga usvoje koliko večeras, kako bi ga mogli požuriti na sto predsjednika Džoa Bajdena na njegov potpis.



Dok se Predstavnički dom borio za glasove u subotu, republikanci u Senatu odustali su od dvostranačke mjere finansiranja koja se probijala kroz taj dom, a koja je uključivala pomoć od šest milijardi dolara Ukrajini.



Pod pretpostavkom da Senat slijedi vodstvo Predstavničkog doma i brzo odobri njegov kratkoročni prijedlog zakona, vlada će ostati otvorena &#8211; barem za sada.



Ali ova drama će se vjerovatno ponoviti za 45 dana, međutim, pošto fundamentalna neslaganja oko nivoa vladine potrošnje i politika između republikanaca i demokrata, kao i među samim republikancima, nisu riješena, piše BBC.

<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="KĆERI MOJA - Ko li mi te brani" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/qd-hG24gzuk?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



Stihove &#8220;Kćeri moja&#8221; čita crnogorska glumica, Ivana Mrvaljević, a male glumice u spotu su njena ćerka Ida Popović i Lucija Jovetić. Spot su uradili Andrija Krivokapić i Blažo Tatar.



&#8220;Napisala sam je prije šest godina mojoj Luciji, svjetlost nije samo ime, to je smisao života. Iste godine je rođena Ida. Ništa nije slučajno, nikada. Sve je to dio čarobnih moći i puteva, to nemojte zaboravii. Za Idu, za Luciju, za vas što ste kćeri, za vaše kćeri&#8221;, navela je Jovetićeva u objavi na društvenim mrežama, a korisnici društvenih mreža nisu krili oduševljenje spotom koji je objavljen.



Jelena Jovetić, crnogorska pjesnjikinja, autorka je zbirke rodoljubive poezije posvećene Crnoj Gori &#8220;Ko li mi te brani&#8221;.



&#8220;Iza svake pjesme krije se posveta ženi Crne Gore i to je onaj dug koji nosimo kao pojedinci da bismo na taj način istakli i ono što podrazumijeva veličanje crnogorskih žena koje su iznijele jedan veći teret u istoriji, a činile su to dostojanstveno, ali uvijek i u sjenci”, izjavila je ranje Jovetić povodom predstavljanja njene zbirke poezije.



Recenziju za knjigu &#8220;Ko li mi te brani&#8221; napisao je akademik Branko Banjević koji je svojevremeno istakao da ona ima i pedagoško značenje, uz obrazloženje da mladu generaciju uči da bude “vezana za svoje tlo, a to znači i sa svijetom&#8221;.

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:189:"Agencije za projektovanje i planiranje u Nikšiću Dan nezavisnosti je dočekala bez istaknute državne zastave koja je ranije bila uredno istaknuta na zgradi u kojoj se nalazi ta agencija.";}