U raspodjeli mandata u Spajićevoj vladi sektor bezbjednosti, na njihovo insistiranje, pripao je Demokratama Alekse Bečića, koji je potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti, dok su njegovi partijski funkcioneri na čelu ministarstava unutrašnjih poslova – Šaranović i odbrane – Dragan Krapović.
ESKALACIJA SUKOBA
Sektor bezbjednosti za mandata vlade Dritana Abazovića je u svakom smislu razoren i potčinjen malignom ruskom i srpskom uticaju, pa je bilo jasno da je pred novom izvršnom vlasti težak posao vraćanja tog bitnog dijela vlasti pod kontrolu Podgorice.No, sve što su od konstituisanja nove izvršne vlasti učinili Bečić i Šaranović, izborni koalicioni partneri Abazovićeve stranke, primarno se svodilo na – čuvanje Abazovićevih kadrovskih rješenja u sigurnosnim službama.
Čim je Crna Gora počela da dobija pozitivne signale iz Brisela, a Spajić najavio da je ključni zadatak njegove vlade dobijanje pozitivnog IBAR-a, počela je opstrukcija Demokrata.
Suštinu njihove uloge u vladi Milojka Spajića potpuno je razobličio slučaj treći put za manje od godinu nezakonito smijenjenog direktora Uprave policije – Zorana Brđanina.
Upravni sud naložio je da Brđanin, kojeg je Abazovićeva vlada nezakonito razriješila u dva navrata, mora biti vraćen na funkciju, što je premijer i čelnik PES-a odmah sproveo u djelo.
Uslijedila je burna reakcija Demokrata, potom i nova nezakonita procedura za smjenu Brđanina. Poslije nekoliko mjeseci primorali su Spajića da ga razriješi, a plan je bio da Šaranović preuzme praktično upravljanje Upravom policije, što se – osim što je i nezakonito i neustavno – kosi sa evropskom direktivom da policija mora biti depolitizovana.
Pošto su se uključili briselski zvaničnici i objasnili Demokratama da je neprihvatljivo da se na čelu policije u bilo kojem slučaju nađe ministar unutrašnjih poslova, privremeno su odustali su od te ideje.
Potom je Šaranović posegnuo za manevrima i procedurama koje ne poznaju zakoni, sve u cilju da bi za vršioca dužnosti direktora Uprave policije prošao njegov kandidat. Sve je, ipak, bilo uzalud: na burnoj sjednici Vlade, koja je trajala duže od 12 sati, Šaranovićev pulen nije prihvaćen i za v.d. šefa policije imenovan je Aleksandar Radović, za kojeg se založio premijer Spajić.
BORBA ZA KONTROLU
Vlada je od tada u krizi, a sudeći prema dostupnim informacijama koordinacija između MUP-a i Uprave policije funkcionalno skoro da i ne postoji: Šaranović odbija saradnju sa Radovićem, kao što je odbio da sarađuje sa Brđaninom dok je bio na čelu policije i čak ignorisao svaki njegov službeni dopis?!
Malo je vjerovatno da u situaciji u kojoj ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije, te premijer i ministar unutrašnjih poslova nemaju komunikaciju naša zemlja može dobiti pozitivan IBAR.
Da je cilj Demokrata da ponovo pod punu kontrolu, nakon smjene Brđanina, stave Upravu policije bilo je jasno odmah pošto je Šaranović unaprijedio Lazara Šćepanovića za v.d. pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala. I to, kako tvrde naši izvori, bez konsultacija i prethodne saglasnosti Vlade?! Iako Šćepanović nije dobio povjerenje Vlade za funkciju prvog čovjeka Uprave policije, on je i dalje Šaranovićev ključni čovjek u ovom resoru.
” Šaranović i dalje marginalizuje funkciju direktora Uprave policije, što je pogubno za ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, primarno u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Jasno je da će Šaranović direktnu službenu komunikaciju, kao i za mandata Brđanina, imati isključivo sa svojim čovjekom od povjerenja u Upravi policije – pomoćnikom Šćepanovićem”, kažu sagovornici Pobjede iz MUP-a i Uprave policije.
Oni su uvjereni da će zbog ovakvog postupanja Šaranovića premijer Spajić morati da reaguje i zaustavi ministrovu samovolju, tim prije što Evropska komisija posebno prati rad ključnih resora za IBAR.
” Jedan od ključnih je Ministarstvo unutrašnjih poslova”, kategorični su izvori Pobjede.
KOGA BRIGA ZA PREPORUKE?
Da će Demokrate predstavljati ozbiljan problem na evropskom putu nove vlade bilo je jasno i po reakciji Šaranovića na tekst objavljen u Pobjedi, u februaru, kada smo upozorili da je za šefa obezbjeđenja unaprijedio policajca pravosnažno osuđenog za zlostavljanje.
Umjesto izvinjenja javnosti, uslijedila je burna reakcija ministra, sa uvrjedljivim i opasnim porukama autorima teksta, ali i decidiran stav da neće razriješiti policajca Vuka Vukovića. Štoviše, potpuno je relativizovao Vukovićev brutalni napad na čovjeka koji je ležao na podu i nije pružao otpor, što je zabilježeno i kamerama – gazio ga je nogom po glavi i udarao u stomak, sve dok ga drugi kolega nije sklonio.
” I Šaranovićev prethodnik iz Ure Filip Adžić odbijao je da suspenduje policajce protiv kojih je podignuta optužnica za zlostavljanje na način što je uveo „novu kulturu nagrađivanja“, odnosno napredovanja pravosnažno osuđenih policijskih službenika”, kažu sagovornici Pobjede iz MUP-a.
Šaranović se pravda i navodima da je Vuković častan policajac, da je priznao krivicu i odgovarao za počinjeno krivično djelo, te da on kao ministar ne želi da mu uništi profesionalnu karijeru.
” Ovom skandaloznom izjavom, ministar Šaranović poručuje policijskim službenicima da, dok je on na čelu MUP-a, oni mogu da vrše krivična djela dok su na dužnosti, pod uslovom da priznaju da su izvršili krivično djelo. A ukoliko priznaju izvršenje krivičnog djela, imaju prednost za napredovanje u službi u odnosu na ostale policijske službenike koji nikada u svojoj karijeri nijesu izvršili nijedan prekršaj “, ogorčeni su sagovornici Pobjede.
Nije Vuković jedini pravosnažno osuđeni službenik policije koji je napredovao u službi. Na jednoj od najvažnijih pozicija u MUP-u je Predrag Tanjević, o čemu je Pobjeda takođe pisala, a koji je osuđivan za zloupotrebu službenog položaja. Tanjevića je na funkciju načelnika Odjeljenja za antikorupciju postavio Filip Adžić, prethodnik aktuelnog ministra.
U posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore za 2023. godinu koji je objavljen 8. novembra Evropska komisija, pored ostalog, ukazala je na važnost sprovođenja efikasnih i nezavisnih istraga u predmetima policijske torture i adekvatnog sankcionisanja policijskih službenika protiv kojih se vode postupci za prekoračenje ovlašćenja. U izvještaju se navodi da je Evropski komitet za prevenciju torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja (CPT) 22. juna 2023. godine pozvao crnogorske vlasti da istraže slučajeve policijske brutalnosti i promijene „sadašnju kulturu policijske nekažnjivosti“.
” Ministar Šaranović se ne obazire na preporuke i upozorenja, čak je Vukovića imenovao i u Komisiju za ispitivača o primjeni sredstava prinude, što prema ocjeni Akcije za ljudska prava predstavlja šamar žrtvama policijske torture”, ističu naši sagovornici.
„Šum“ u komunikaciji
Da postoji ozbiljan „šum“ u komunikaciji između ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića potvrdile su i ministrove javne reakcije nakon ozbiljnog incidenta koji se dogodio u noći između neđelje i poneđeljka u okolini Berana, kada je tokom zajedničke carinsko-policijske akcije usmjerene ka šumarskoj mafiji došlo do pucnjave.
Prva ministrova reakcija, nakon što je Pobjeda objavila ovu informaciju, bila je da su podaci kojima raspolaže ,,konfuzni“, a juče je saopštio i kako ,,nije zadovoljan cjelovitošću informacija o incidentu u Beranama“.
Izvijestio je javnost i da je od Radovića tražio izvještaj i urgentno utvrđivanje svih okolnosti, te da je formirao i komisiju koja će utvrditi zakonitost postupanja policajca. Saopštio je i da će „dalja istraga koja se vodi od strane nadležnog tužioca“ utvrditi „na koji način je došlo do povrede službenika Sektora granične policije“.
Prema informacijama Pobjede, od policajca je oduzet službeni pištolj radi vještačenja.
Naši izvori, kako smo objavili, kažu da su policajac i carinik koji su bili u zaplijenjenom kamionu natovarenom građom izjavili da ih je pratio tamni automobil bez registarskih oznaka, da ih je vozilo zaobišlo nekoliko puta i da je iz tih kola zapucano na njih.
Preporučeno
Policajac ima povredu na glavi, ogrebotinu između oka i uva, koja je okarakterisana kao laka tjelesna povreda.
Video