Predstavnici Sindikata prosvjete juče su razgovarali sa premijerom Milojkom Spajićem i ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Stojanović-Jakšić nakon što su doznali iz medija da budžetom nije predviđeno da im se uveća zarada.

Premijer Spajić se oglasio na društvenoj mreži Iks navodeći da treba da se unaprijedi materijalni položaj, ali i uslovi rada prosvjetnih radnika i kroz dugoročna, sistemska rješenja.

” Prethodna vlada, koja je potpisala Granski kolektivni ugovor za oblast prosvjete u decembru 2022. za period od skoro godinu nije stvorila preduslove da se obećano i potpisano ispuni. Nije potpisala sporazum niti u okviru limita potrošnje planirala povećanje zarada prosvjetnih radnika. U fokusu nove Vlade su urgentni problemi u prosvjetnom sistemu: vršnjačko nasilje u školama, uslovi rada i zaštita prosvjetnih radnika na radnom mjestu, bezbjednost u školama, loši rezultati na testiranjima”, naveo je Spajić i dodao da se mora krenuti u sveobuhvatnu reformu obrazovnog sistema.

Nijesu tražili dogovor

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović rekao je Pobjedi da oni nijesu išli na sastanak da se dogovaraju o povećanju plate, već su tražili odgovor na pitanje zašto ne žele da ispoštuju sporazum, odnosno Granski kolektivni ugovor koji je potpisan sa njihovim prethodnicima.

” Htjeli smo da ih pitamo zašto nam praktično zavlačite ruku u džep i uzimate nam ono što smo dogovorili. Odgovorili su nam na sastanku da nijesmo ušli u smjernice budžeta za iduću godinu. Nijesmo mi trebali da vodimo računa o tome. Oni da su htjeli, ispoštovali bi sporazum, kao što se uvećavaju penzije i ostalo. Sada se ,,vade“ na prethodnu vladu da je navodno nešto pogriješila i da oni ne smiju da krše zakone, smjernice. To je priča za malu djecu”, rekao je Božović.

Sindikat prosvjete za danas je najavio konferenciju za medije, a potom će u petak ili subotu, kako najavljuju, da organizuju sjednicu Glavnog odbora gdje će se govoriti o problemu. Razmotriće da li, kada i kako da pokrenu štrajk, a izvjesne su i tužbe ukoliko 1. februara ne dobiju uvećanu zaradu. Božović je rekao da će 15.000 prosvjetnih radnika tužiti državu i da će imati štetu od više od 20 miliona. Istakao je da bi tužbe sigurno bile u njihovu korist, jer se očigledno, kaže on, krši Granski kolektivni ugovor.

Spajić i ranije odbijao prosvjetare

Kada je ranije aktuelni premijer Milojko Spajić bio ministar finansija, takođe, nije prihvatio prijedloge prosvjetnih radnika da im se uvećaju zarade, kao što su povećane zdravstvenim radnicima zbog doprinosa u borbi protiv korona virusa. Obećavano je da će se prosvjetari i prosvjetni radnici tretirati isto, ali se na kraju to nije desilo, zbog čega su nastavnici negodovali. Tadašnja ministarka prosvjete Vesna Bratić poručivala je da prijedlozi ne nailaze na odobravanje od strane Spajića. Božović podsjeća da se Spajić tada, s druge strane, saglasio da se prosvjetnim radnicima uveća zarada za tri odsto, prema sporazumu koji su ranije postigli sa ministrom prosvjete Damirom Šehovićem.

” Podsjetili smo premijera Spajića na sastanku da je u vrijeme korone dao saglasnost da nam se povećaju zarade za tri odsto bez riječi, a sada to ne radi. Odgovor koji smo dobili je da je teško vrijeme, da treba da se malo strpimo”, kaže Božović.

Spas u Skupštini?

Nakon ovog sastanka nije zakazan novi. Predsjednik Sindikata kaže da postoji mogućnost da se na zakon o budžetu djeluje amandmanski, što su najavile neke partije.

” I ako se usvoji amandman, Vlada mora da nađe novac da isplati uvećane zarade”, ističe Božović.

Dodaje da nije isključeno da ih predstavnici Vlade ponovo pozovu na razgovor.

Ovaj sastanak uslijedio je nakon što je Sindikat poslao otvoreno pismo premijeru i ministarki prosvjete, nauke i inovacija, pošto su preko medija saznali da se neće desiti povećanje zarada u iznosu od deset odsto. Negodovali su i što ih niko kao socijalne partnere nije pozvao da razgovaraju o tom naumu.

Prošle godine su predstavnici Sindikata potpisali sporazum sa predstavnicima Vlade kojim su definisali da se plate uvećaju prvo za 20 odsto, a onda početkom 2024. godine i 2025. godine da se realizuje rast od po deset odsto.

Prosvjetni radnici su nezadovoljni ishodom jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima Vlade. Na društvenim mrežama pojedini profesori su komentarisali da treba pod hitno da obustave nastavu, da treba da im budu uzori zaposleni u Pošti koji su bili složni u zahtjevima, te da im je ispunjeno odmah što su tražili. Pojedini profesori navode da bi mogli da ne održe sjednice, da ne verifikuju uspjehe đacima.

Profesori su i prošle godine u više navrata izražavali nezadovoljstvo načinom na koji se izvršna vlast ophodi prema njima. Posebno nakon što su univerzitetskim profesorima i ljekarima drastično uvećane zarade, a njihove nijesu. Tada je zatraženo od nadležnih da im se odjednom poveća plata 45 odsto, na što nijesu dobili odobrenje. Višemjesečnim pregovorima su došli do modela uvećanja zarada, koji je već postao tradicionalan, da im se kroz tri dijela uvećaju primanja. Predstavnici Vlade su tada predložili da im se od januara 2023. godine uveća zarada za 12,5 odsto, što profesori nijesu prihvatili. Prijetili su tada protestima i došli su do kompromisa da januarska zarada, ipak, bude uvećana za 20 odsto, a onda kroz dvije godine da dobiju po deset odsto.

Mimoilaženje o pravu na štrajk

Ministarstvo prosvjete i Sindikat se mimoilaze oko pitanja prava na realizaciju generalnog štrajka. Dok su u Ministarstvu stava da čas mora da traje 45 minuta i da ne može da se obustavlja nastava, iz Sindikata su poručivali da nijesu saglasni sa takvim tumačenjem propisa. Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković saopštavao je da je pravo na štrajk jedno od univerzalnih prava. Podsjetio je da je Zakon o štrajku donešen 2015. godine i da je tada poslodavac imao rok da utvrdi akt o minimumu procesa rada. To, međutim, nije realizovano. Podsjetio je da je Sindikat pisao Ministarstvu da se otvori taj proces, ali da nijesu dobijali pozitivnu povratnu informaciju. Keković je kazao da u slučaju da se desi generalni štrajk, imaće pravo da utvrde minimum procesa rada prema svom nahođenju.