Božović kaže da očekuju da nastave partnersku saradnju sa novom ministarkom. Kaže da su obećavajuće najave premijera Milojka Spajića da će se više fokusirati na prosvjetu, te da će povratiti ugled nastavnika, da će graditi škole, vrtiće…
“Optimistički očekujemo da to ne bude mrtvo slovo na papiru. Dvije godine sam predsjednik Sindikata i ovo je treći ministar prosvjete. To je nezgodno za obrazovni sistem, jer se ne može reforma napraviti za godinu, godinu i po. Novoj ministarki će trebati vremena da sagleda sistem i mnoge probleme koje imamo, a koje treba riješiti”, kaže Božović.
Profesor Špadijer navodi da kao i pri svim dosadašnjim izborima vlade, odnosno izboru čelnika i tima Ministarstva prosvjete, gaje nadu da će taj visoki vladin činovnik i tim koji je oko sebe okupio svim srcem i svojim profesionalnim i ličnim kapacitetima raditi na poboljšanju cjelokupnog obrazovnog sistema Crne Gore. Njihove nade su, do sada, ističe on, uglavnom bile iznevjerene.
”Puno je problema u ovom sektoru. Neku su „hronični“ i traju decenijama, neki novi isplivavaju sa svakom novom vladom. Ono što je konstantno je osjećaj nebrige i zapostavljenosti kod nas iz učionice. Imamo jak utisak da su odavno polupani lončići i da se razmišlja na način da su nastavnici tu zbog Ministarstva, a ne obratno”, istakao je Špadijer.
Sporni direktori
Smatra da, između ostalog, obavezan uslov rada novog ministarstva mora da bude jasna i odlučna depolitizacija, o kojoj toliko slušamo a koju svako ministarstvo vrlo neiskreno sprovodi. Ističe da je ujedno veoma važno provjeriti i rad i izbor aktuelnih direktora.
”Nesumnjivo je da među njima postoji veliki broj ozbiljnih, vrijednih, darovitih profesionalaca, ali (a kako smo svjedoci u svakodnevnoj komunikaciji sa gotovo 6.000 prosvjetnih radnika u okviru Grupe Prosvjetni radnici Crne Gore) i nedopustiv broj profesionalaca krajnje sumnjivih kompetencija i ličnih kapaciteta koji svojim lošim radom, neopravdanom autoritativnošću, nedostatkom vizije, kaljaju ugled ove profesije, te opstruiraju rad svojih škola i prouzrokuju nepovjerenje građanstva u čitav sistem”, istakao je Špadijer.
Ono što je, kako navodi, čini im se, najbitnije, da pod hitno treba pokrenuti reformu školstva, ali ovog puta na zdravim, realnim osnovama, uz jasnu viziju i korektno sagledavanje mogućnosti, uz najtješnju saradnju sa provjerenim praktičarima, a bez trunke taktiziranja bilo kakve vrste.
”Što hitnije donijeti zakon o školstvu kojim bi se konačno razjasnile sve „korisne nejasnoće“ koje su u prethodnom periodu nanijele veliku štetu prosvjetnim radnicima. Ispitati i kazniti sva nepočinstva u ovom sektoru – od lažnih diploma, neregularnih zaposlenja, raznih samovolja do sumnjivih fondova, netransparentnih raspodjela sredstava”, rekao je Špadijer.
Navodi da je prioritet, takođe, da se riješi pitanje infrastrukture, jer je veliki broj prenatrpanih škola i onih koje su odavno prispjele za detaljnu adaptaciju. Dodaje i da se godinama neriješeni problemi fiskulturnih sala prelivaju iz prethodnih u sljedeća ministarstva.
Urediti nedostajući kadar
Špadijer kaže da bilježe višedecenijsko žmurenje na nedostajuće kadrove koji su ih posljednjih godina kao bumerang brutalno udarili u glavu. Kaže da školama nedostajju desetine matematičara i fizičara, a da o hemičarima ne smije ni da razmišlja.
”Nedostaje kadar hemije – gdje čak nije ni u jednom trenutku pokušano doškolovavanje postojećeg kadra sa tehnološkog fakulteta, fizike i matematike – gdje kadrove „proizvodimo“, ali ne motivišemo da se opredijele za prosvjetu”, rekao je on.
Navodi da su registrovali loše poteze i pogrešne vizije, objašnjavajući da je smanjen fond časova prirodnih nauka za osnovne škole, isključeno je građansko obrazovanje sa liste obaveznih predmeta, te da se posljedice toga jasno pokazuju kako na PISA testiranjima, tako i na polumaturskim, maturskim i prijemnim ispitima.
”Opšta devalvacija ocjena, nagrada, ali i relativizacija protivzakonitih aktivnosti (što smo imali na posljednjem ciklusu polumaturskih i maturskih ispita) i to upravo od onih koji bi najmanje smjeli uraditi su pojave koje apsolutno ne smiju da se dešavaju u narednom periodu o čemu bi novi saziv Ministarstva trebao da povede računa”, istakao je Špadijer.
Ističe da van snage treba staviti, kaže, najblaže rečeno, neracionalnu odluku o opredjeljivanju sredstava Ministarstva za pomoć štampanim medijima.
”U resoru prosvjete ima jako puno bitnijih i vitalnijih prioriteta koji se godinama ignorišu”, rekao je profesor.
Mijenjaju zakone
Božović, takođe, smatra da treba depolitizovati sistem, poboljšati instrastrukturu, urediti digitalizaciju, prevoz prosvjetnih radnika, te uvećati njihove plate, što su zatražili štrajkom upozorenja od nadležnih početkom školske godine. Dali su donosiocima odluka rok do kraja ove godine da realizuju njihove zahtjeve. Božović kaže da očekuje da se sastanu sa novom ministarkom kako bi razgovarali otvoreno o svemu. Kaže da Sindikat radi na izmjenama i dopunama pojedinih zakona, te ako ne bude zainteresovana za njih Vlada, planiraju da amandmanski djeluju prema poslanicima.
Kroz izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju planiraju da uvedu kriterijume prilikom zapošljavanja nastavnog i nenastavnog osoblja.
”Zapošljavanje je u rukama direktora i školskog odbora. Sve je na njima, koliko ko ima poznanstava i slično, nema mjerljivih kriterijuma, tipa da se gleda da je neko najviše sakupio bodova prema rang listi i da se taj angažuje. Ne, svi smo isti, pa onda šta direktor kaže. Moramo kriterijume da vratimo”, rekao je Božović.
Ističe i da treba da se promijeni Krivični zakonik u dijelu gdje se reguliše bezbjednost na poslu kako bi prosvjetni radnici bili bolje zaštićeni u školi, te da će o tome razgovarati sa ministrom pravde.
Preporučeno
”Mnogo je posla. Da ne pričamo o reformi osnovnog i srednjeg obrazovanja. Nećete naći nijednog profesora u srednjim stručnim školama koji je zadovoljan ovim sadašnjim sistemom, niti direktora”, rekao je Božović.
Video