A do tada, oboljeli od karcinoma upućuju se u Tursku. Međutim, većina njih, koji ne uspiju da dobiju uput od onkologa ili onkološkog konzilijuma, taj pregled obavlja o svom trošku. Za to je potrebno izdvojiti najmanje oko 800 eura koliko PET skener košta u Srbiji, do hiljadu ili više u ostalim evropskim zemljama.

Pacijenti

Redakciji Pobjede požalila se pacijentkinja koja je onkološki pacijent i kojoj su nedavno otkrivene nove promjene na jednom unutrašnjem organu. Prema njenim navodima, ordinirajući onkolog je rekao da bi bilo neophodno da se odradi PET skener u Turskoj, ali se boji da neće moći da dobije uput, jer su promjene u graničnim vrijednostima. Posavjetovao je da to odradi o sopstvenom trošku.

Sa druge strane, iz Kliničkog centra tvrde da su svi pacijenti koji su bili indikovani dobili uput za PET skener. Međutim, oni nijesu precizirali koje su to medicinske indikacije. Ranije je iz te zdravstvene ustanove rečeno da su to uglavnom procjena proširenosti maligne bolesti, kao i u slučajevima povećanja tumorskih markera kada uobičajene dijagnostičke metode ne pokažu da je bolest aktivna. Najčešće se koristi kod pacijenata koji imaju karcinom pluća, glave i vrata, debelog crijeva, ginekoloških malignih tumora, dojke…

A u ovoj godini, tačnije do 10. decembra, na tu dijagnostiku u Tursku upućena su 292 pacijenta, od toga njih 39 na galijumski PET skener (kada se prije snimanja ubrizgava galijum odnosno radiofarmak – medicinsko sredstvo i uglavnom se koristi kod endokrinih tumora i raka prostate).

Kako su za Pobjedu rekli iz Fonda za zdravstveno osiguranje, za to je izdvojeno oko 187.000 eura od čega 47.000 za PET CT Galijum.

Protokol

Iz Kliničkog centra istakli su da je PET skener za većinu malignih bolesti dopunska dijagnostička metoda.

“Prema protokolima, kojima se onkolozi Instituta za onkologiju rukovode, a to su ESMO vodiči za različite grupe i lokalizacije onkoloških bolesti, ova metoda je navedena kao opciona, to jest u slučaju da standardne dijagnostičke procedure ne daju adekvatan odgovor o stadijumu bolesti, može se pribjeći ovoj metodi. S druge strane, u manjoj mjeri, postoje lokalizacije kod kojih posebne vrste PET CT, poput PSMA ili galijumskog PET skenera, nalaze svoje mjesto rano u dijagnostičkom algoritmu”, kazali su iz najveće zdravstvene ustanove.

Oni objašnjavaju da prijedlog za PET skener, kao dopunsku dijagnostičku obradu, najčešće daje ordinirajući onkolog, odnosno onaj koji vodi pacijenta od same dijagnoze maligne bolesti preko liječenja i kontrola.

“Takođe, pri samoj dijagnozi bolesti, kada se konvencionalnom i dostupnom dijagnostikom nije moguće adekvatno izjasniti o stadijumu bolesti, a što presudno utiče na odluku o liječenju, prijedlog daje i sam konzilijum određene grupe malignih bolesti. I u jednom i u drugom slučaju, kada konzilijum da prijedlog za PET CT, pacijent se dalje upućuje na konzilijum KCCG za slanje na stranu lica starijih od 18 godina, a nakon te instance i na komisiju Fonda za zdravstveno osiguranje”, kažu iz Kliničkog centra.

Mišljenje za par dana

A kada se prikupi sva neophodna dokumentacija, Fond za zdravstveno osiguranje mišljenje o slanju u inostranstvo donosi za par dana.

“Kompletna procedura traje najduže par dana, obično se konzilijum za slanje na liječenje u inostranstvu u KCCG održava utorkom, svake nedjelje. Osiguranici su u obavezi da dokumentaciju predaju srijedom i četvrtkom, a petkom u Fondu zasijeda Komisija za liječenje u inostranstvu i donosi mišljenje”, objasnili su iz Fonda.

KCCG: Onkološki konzilijum donosi najbolju odluku za pacijenta

Na onkološkom konzilijumu odgovarajuće grupe bolesti, kako navode iz Kliničkog centra, svaki pacijent se razmatra ponaosob, u kontekstu osnovne dijagnoze, podtipa iste, te proširenosti bolesti, opšteg stanja i pridruženih oboljenja.

“Na osnovu toga, konzilijum, kao skup specijalista različitih oblasti, donosi za pacijenta odluku o daljem liječenju ili potrebi za daljom dijagnostičkom obradom ili ukoliko je bolest otkrivena u ranom stadijumu, kakvi su prvi i drugi stadijum, donosi odluku o režimu daljih kontrola nakon operacije”, naveli su iz Kliničkog centra.

Ovakav multidisciplinarni pristup, kako su dodali, odnosi se i na odluke koje se tiču potrebe za dopunskom dijagnostičkom obradom kakva je PET CT ali i za sve druge procedure koje su u tom trenutku indikovane za pacijenta a ne rade se u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore.

Što je PET skener i koje su njegove prednosti u odnosu na druge dijagnostičke tehnike

PET skener, kako su ranije objasnili iz Kliničkog centra, predstavlja jedinstveni nuklearno – medicinski uređaj koji udružuje PET (pozitronsku emisionu tromografiju) i skener (CT – kompjuterizovanu tomografiju). Ova savremena tehnika omogućava prikaz i mjerenje biohemijskih i fizioloških procesa u raznim organima koje ispitujemo i to na ćelijskom i molekularnom nivou, što ima ogromnu primjenu u dijagnostičkim i istraživačkim svrhama u medicini.

On omogućava procjenu metabolizma u zahvaćenim organima u odnosu na normalno tkivo, dok skener omogućava preciznu lokalizaciju promjena u organu koji se ispituje. Osnovna prednost ove metode je, ističu iz KCCG, ta što se spajanjem slika oba modaliteta dobija potpuna funkcionalno-anatomska dijagnostička informacija ispitivanog organa.

“PET/CT se najčešće primjenjuje u onkologiji zahvaljujući činjenici da ćelije malignih tumora pokazuju pojačan metabolizam glukoze pa se na osnovu kvantitativne procjene metabolizma u organima, koju omogućava PET, mogu razlikovati maligne od benignih promjena”, naveli su ranije iz KCCG.