Izvor: pobjeda

Cijenje divljaju, hrana sve skuplja

Kada uporedimo podatak Monstata o prošlogodišnjem rastu cijena od 4,6 odsto, sa težinom kese koju smo, za istu vrijednost, iznosili iz prodavnica prije godinu i danas, moramo priznati da je razlika ogromna.
Cijenje divljaju, hrana sve skuplja

PIXSELL

Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica dr Jadranka Kaluđerović to objašnjava time što se naš osjećaj inflacije, odnosno način na koji nas inflacija pogađa, zasniva prvenstveno na kretanju cijena onih proizvoda i usluga koje najviše kupujemo.

Kada cijene proizvoda koje najčešće kupujemo, kao što je, na primjer, ulje, porastu značajno, naš subjektivni osjećaj je da je inflacija drastična. Odnosno, rast cijena ulja na našu potrošnju ima znatno veći uticaj nego rast cijena usluge u hotelima, jer u hotel, na primjer, uopšte ne idemo. Zbog toga rast cijena prehrambenih proizvoda najviše pogađa domaćinstva nižeg životnog standarda, jer najveći dio njihovih ukupnih izdataka čine upravo izdaci za hranu i odjeću – objašnjava Kaluđerović.

Kaluđerović

Pojašnjava da se statistički podaci odnose na prosječan rast cijena svih roba i usluga, koje se baziraju na prosječnoj potrošnji crnogorskih domaćinstava. Na tom spisku su, osim hrane i odjeće, i proizvodi za domaćinstvo, alati, vozila, zdravstvene usluge, prevoz, poštanske usluge, usluge vezane za odmor i razonodu, usluge lične njege, osiguranja itd.

– Naravno u konačnom obračunu inflacije, svaki od ovih proizvoda i usluga nema isti uticaj na konačnu stopu, ali je kretanje cijena svih ovih proizvoda i usluga uvijek obuhvaćeno. Važno je da naglasimo da Monstat podatak o inflaciji računa prema tačno određenoj međunarodno usaglašenoj i priznatoj metodologiji, na isti način, metodološki, kao i statistički zavodi u Njemačkoj, Engleskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji – ukazuje Kaluđerović.

Rast cijena

Analizirajući podatke za posljednjih nekoliko godina, Kaluđerović ukazuje da cu cijene počele da rastu od 2019. godine, za tri odsto, a godinu kasnije za dva odsto. Ipak, posebno poskupljenje hrane bilo je tokom prošle godine kada je godišnja stopa rasta cijena hrane bila 7,4 odsto u decembru.

– Tokom 2021. godine posebno veliki rast su zabilježile kategorije proizvoda kao što su masti i ulja na nivou od 37 odsto, povrća 17 odsto i šećera i slatkiša na nivou od 8,7 odsto, ali i sve ostale kategorije prehrambenih proizvoda – navodi Kaluđerović.

Prema podacima jednog od trgovačkih lanaca, ulje je poskupilo 46,46 odsto, pa ga je početkom prošle godine bilo moguće naći za manje od euro, dok ga je danas nemoguće naći ispod 1,45 eura. Registrovali su i veliko poskupljenje pojedinih sireva preko 42 odsto, brašna preko 20 i šećera deset odsto. Sami smo se uvjerili da su tvrdi sirevi pojedinih proizvođača poskupili za 100 posto, pa je ,,gauda“, koju ste do prije nekoliko mjeseci na akciji mogli kupiti i za pet eura, sada u gotovo svim radnjama deset eura. Evidentan je rast cijena i ostalih mliječnih proizvoda, pa je u pomenutom lancu, samo tokom prošlog mjeseca, jogurt jednog domaćeg proizvođača poskupio za 18 odsto. Prema njihovim podacima cijene suhomesnatih proizvoda domaće mesne industrije se od početka prošle godine nijesu mijenjale. To je Pobjedi potvrdio i vlasnik MI Goranović Đorđije Goranović koji je kazao da su cijene suhomesnatnih prozvoda na prošlogodišnjem nivou. Ukazao je da su poskupili svi inputi za proizvodnju i dodao da će, u zavisnosti od toga da li će se njihov rast nastaviti, donositi odluku o eventualnom korigovanju cijena proizvoda.

Goranović

– Generalno je došlo do rasta cijena svih inputa, energenata, gasa i sirovina za proizvodnju ambalaže za pakovanje. Osjetan je rast cijena svježeg mesa, pa su junetina i teletina skuplje za 20 odsto, raste i cijena piletine, dok su cijene svinjskog mesa za sada stabilne – kazao je Goranović.

Razlozi

Kaluđerović smatra da je inflacija, sa kojom se suočavamo, posljedica pandemije objašnjavajući da je riječ o monetarnom fenomenu koji nastaje zbog povećanja novčane mase koje nije praćeno rastom produktivnosti.

– U vrijeme pandemije mi smo imali totalno obustavljanje proizvodnje i prometa u sektoru usluga sa jedne strane, a sa druge strane smo imali upliv velike količine novca u ekonomiju, kroz subvencije, kredite i prelivanje novoodštampanog novca u inostranstvu. Samo u EU smo imali štampanje novca na nivou od 10 odsto novčanog agregata M2, a slično je bilo i u Americi. Sve ovo dovelo je do rasta cijena, a dodatno su na to uticali i problemi u lancima snabdijevanja na svjetskom tržištu zbog pandemije, ali i rast cijena nafte, koji je uslovio smanjenje ponude na svjetskom nivou. Zbog svega ovoga možemo očekivati nastavak rasta cijena u narednom periodu – smatra Kaluđerović.

Upitana da prokomentariše izjavu ministra Jakova Milatovića da je neosnovana teza da će povećanje plata biti neutralisano rastom cijena, Kaluđerović je navela da će, svakako, doći do neutralisanja jednog dijela povećanja zarada.

– Inflacija, odnosno opšti rast cijena, dovodi do smanjenja vrijednosti novca kojim raspolažemo, uvijek i u svim uslovima, što ne treba posebno objašnjavati, posebno građanima koji su na svojoj koži osjetili hiperinflaciju. Ukoliko je naša plata povećana za npr. deset odsto to je samo nominalno povećanje, pa ako sada imamo deset eura više, a inflacija je bila četiri odsto, to povećanje neće biti deset, već šest odsto, odnosno moći ćemo da kupimo robe i usluge vrijednosti od dodatnih šest, a ne deset eura, što bismo mogli da nije bilo inflacije. To znači da će jedan dio povećanja plata sigurno biti neutralisan povećanjem cijena – ukazuje Kaluđerović.

Taj uticaj, kako navodi, biće različit za svakog građanina u zavisnosti od konkretnog povećanja zarade i strukture potrošnje, ali se čini da će najugroženiji ponovo biti oni sa nižim prihodima.

– Ipak, potrebno je naglasiti da zamrzavanje cijena nekih proizvoda kako bi se ovo spriječilo, ne smije biti opcija, jer ono u ekonomskoj praksi ima samo negativne posljedice – zaključuje Kaluđerović.

Sumorna statistika

Prema zvaničnim podacima Monstata, najveći rast cijena u prošloj godini imali su ulja i masti 37 odsto, cijena goriva i maziva za automobile porasla je za 22,7 odsto, povrća za 16,9 odsto, mliječnih proizvoda i jaja za pet odsto, mesa 2,7 odsto i slatkiša 8,7 odsto.

– Potrošačke cijene u decembru 2021. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku su više za 4,6 odsto. Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena mlijeka, sira, jaja, povrća, hljeba, žitarica, mesa i ribe, čvrstih goriva i avio-prevoza. Potrošačke cijene u periodu od januara do decembra 2021, u poređenju sa godinom prije, u prosjeku su više za 2,4 odsto – stoji u izvještaju Monstata.

Prema posljednjim podacima koji se odnose za novembar, vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila je 669,20 eura, od čega se 287 eura odnosilo na hranu, a 381 euro na neprehrambene proizvode i usluge. U strukturi korpe je navedeno da četvoročlana porodica mjesečno za meso troši 61,50 eura, za ribu 3,90, za mlijeko, sir i jaja 73,50 eura, dok na voće i povrće odlazi 28,30 eura odnosno 49,30 eura.

Stevan Koprivica, Podgorica – Trebalo bi biti slijep pa ne registrovati uvećanje cijena. To je na liniji ukupne demagogije koju sprovodi ova odlazeća vlada. Povećanje cijena ide u paketu sa prividom povećanja plata, koje se neće ni osjetiti, jer svi elementarni proizvodi poskupljuju od goriva pa do osnovnih potrepština. Dešava se hronični kontinuirani atak na porodični budžet, što je proizvod loše ekonomske politike.

Koprivica

Pavle Šuntić, Podgorica – Sve je poskupilo, to je posebno loše za penzionere. Povećanje plata vjerovatno hoće imati neki uticaj na povećanje kupovne moći, ali kad se sve to sabere i oduzme, sve dođe na isto. Kako i da se poveća plata kad nema proizvodnje i produktivnosti rada, od čega? To može da traje par godina i šta onda? Posebno je teško onima koji plaćaju stan, a meni je penzija 160 eura.

Šuntić

Valentina Popović, Podgorica – Poskupile su sve osnovne stvari bez kojih se ne može, pa se čovjek nađe malo u panici, barem ja koja sam u vrtlogu kredita. Povećanje plata će imati nekog uticaja, to je neki pomak sa mrtve tačke i treba reći hvala za bilo kakav pomak. Osjetiće se na kupovnoj moći, bolje nego prije, jasna je logika. Ali kako je krenulo sve, vidite kako je nestabilna situacija, vidjećemo kako će da bude. Valjda će razum pobijediti.

Popović

Vojo Mitrović, Danilovgrad – Mislim da nema tog građanina koji nije osjetio poskupljenje osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata. Hljeb, ulje, šećer, brašno, kafa su na tom spisku koji je podugačak. Sve mi se čini da je lakše pobrojati one artikle koji nijesu poskupili. Moje domaćinstvo je jednočlano i treba mi manje sredstava za osnovne potrepštine nego drugima, otprilike od 250 do 300 eura. Međutim, u ovaj iznos ne ulazi novac koji moram izdvajati, prije svega, za ljekove i komunalije.

Mitrović

Aleksej Vučićević, Bar – Pretežno se hranim u studentskoj menzi, za šta mjesečno za 90 obroka treba izdvojiti 22 eura. To je zaista simbolična cifra. Međutim, često poželim da sam pripremim obrok, pa mi svaki odlazak u market proteklih mjeseci donese neprijatno iznenađenje, poskupile su gotovo sve osnovne životne namirnice, hljeb, mlijeko, ulje, brašno, da ne govorim o suhomesnatim proizvodima, sirevima, grickalicama, hrani na koju studenti uglavnom troše novac. Nedjeljom, kada menza radi do 14 časova, hoću da spremim nešto zdravije npr. piletinu i povrće, potrošim značajno više novca nego ranije.

Vučićević

Siniša Ašanin, Bijelo Polje – Cijene osnovnih životnih namirnica ne smiju da rastu imajući u vidu činjenicu da većina građana živi u zoni siromaštva. To što su svakodnevna poskupljenja osnovnih životnih potrepština dokaz je da nešto ne „štima“ u državi. Svakodnevne promjene cijena ne mogu da se ,,stignu“ sa minornim penzionerskim primanjima. Za mjesečnu prehranu četvoročlane porodice potrebno je izdvojiti minimum 600 eura, ne računajući komunalije. Poznajem neke osobe koje sebi ne mogu priuštiti nijedan skromni obrok dnevno, što je zaista za brigu.

Ašanin

Uglješa Prebiračević, Bijelo Polje – U zadnje vrijeme poskupljenja osnovnih životnih namirnica i drugog su svakodnevica. Većina građana teško da to može izdržati, jer je po, mom mišljenju, za jednu četvoročlanu porodicu, da bi se prehranila, mjesečno potrebno izdvojiti najmanje 700 eura, ne računajući komunalije. Taj novac prosječni, obični građanin, nema, pa proizlazi da se mora prehranjivati kako zna i umije. S pravom se pitamo dokle će se trpjeti neozbiljnost naših političara u pogledu životne egzistencije običnih građana.

Prebiračević

Vanja Šćepanović, Kolašin – Naravno da smo odavno osjetili poskupljenja. Ono što nije dobro jeste da se poskupljenja ne zaustavljaju već nas u kontinuitetu čekaju nove cijene u prodavnicama. Po pravilu se najviše osjeti povećanje cijena osnovnih životnih namirnica, a upečatljivo je koliko je, na primjer, sada skuplje ulje i krompir. Vidim da smo sa nekim namirnicama sve skuplji i na nivou regiona. Na pitanje koliko mjesečno treba izdvojiti za hranu, moram reći da sve manje ostaje od plate, kada se oduzmu troškovi hrane za četvoročlanu porodicu u kojoj živim. Druge se obaveze odlažu, a hrana iz mjeseca u mjesec sve više „uzima“ od plate.

Šćepanović

Vojin Joković, Nikšić – Poskupljenja su evidentna, a penzije se ne povećavaju. Raduje me, kao i svakog normalnog, povećanje minimalne plate, nadam se da će i penzije uskoro biti veće, ali kad? Cijene ne čekaju povišice i ne prate ih adekvatno. Očigledno u Skupštini konsenzus imaju samo kad je riječ o povišici njihovih plata, a kako će ostali preživjeti i nije toliko važno. Što bi narod rekao ,,steže se kaiš“ i to je jedino rješenje u ovoj situaciji.

Joković

Marko Ćetković, Nikšić – Ne znam ništa o ekonomiji koja izlazi van okvira stočarstva i poljoprivrede, jer se time bavim cijelog života, ali mi nije jasno da se odjednom mogu povećati minimalne plate kako je najavljeno.

Ćetković

Izgleda, prije porasta tih plata povećane su cijene, čak i osnovnih životnih namirnica brašna, hljeba, ulja, mesa. Kako će to da izdrže oni koji žive u stanu, koji ništa od hrane ne proizvode, ne znam, ali biće i nama tek teško, jer rastu cijene goriva, stočne hrane i svega ostalog.

×

Preuzmite našu aplikaciju


Pratite nas na

Pridružite se našoj Viber zajednici

0 komentara


POVEZANI ČLANCI

Najveći rast nezaposlenosti u središnjem regionu

NAJNOVIJE

NAJČITANIJE

UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE ODLUČILA: Ukloniti spomen ploču u Morinju

POLITIČKO-PRAVNI HAOS U CG, MITRIĆ: Smijenjeni premijer predlaže smjenu smijenjenih ministara!

KENTERA: Indikativno je da sam smijenjen odmah nakon što sam Abazovića upoznao o akciji presijecanja ruskog malignog uticaja

Vujović pita Jelušić i Marović: Osjećate li bar zrno stida zbog Dritanovog divljanja i gaženja Ustava