Priče Vlade da je došlo do smanjenja i stabilizacije inflacije prema riječima Muleškovića nijesu u skladu sa statističkim podacima.
On objašnjava da Vlada poredi inflaciju iz perioda jul, avgust, septembar, oktobar iz 2022. godine i 2023. kada su zabilježene velike stope, sa 2024. godinom, te da trenutne brojke predstavlja kao pokazatelj stabilizacije, što kako kaže, nije slučaj.“Ne možemo pričati o tome da se inflacija stabilizovala, kao što ne možemo pričati o tome da su predviđene određene mjere koje bi zaustavile rast cena, pošto je jasno da ne postoji nikakav paket mjera koji bi podržao niti privredu, niti građane u ovom cijelom procesu i jasno je da već dvije godine nijesmo imali ozbiljnije pakete podrške ni privredi ni građanima kako bi se prevazišla ova kriza”, pojašnjava Mulešković i dodaje da ako pogledamo podatke EUROSTATA i uporedimo bruto društveni proizvod po glavi stanovnika iz 2019. godine koji je bio nivou 50 posto prosjeka Evropske unije i iz 2023. godine kada je bio 52 posto, jasno vidimo nije došlo do većeg rasta životnog standarda.
Mulešković kaže da ako se pogledaju cijene, one pokazuju da su porasle u odnosu na rast životnog standarda građana građana Crne Gore, što govori da smo zbog politika, osim naravno međunarodnog faktora koji je uticao, a zbog nacionalnih politika koje su uglavnom bile orijentisane na povećanje potrošnje došli u ovakvu situaciju da u prethodne dvije godine imamo nekontrolisan rast cijena.
“Sa daljim povećanjem zarada, povećanjem penzija i pumpanjem novca u opticaju, naravno zbog velikog priliva kako turista, tako i osoba koja žive i rade u Crnoj gori došlo je do povećane tražnje za određenim proizvodima, a osnov ekonomske teorije jeste da dođe do povećanja tražnje za proizvodima i sa povećanom ponudom dolazi do rasta cijena”, objašnjava on.
Kako kaže Mulešković sve ovo je bilo za očekivati jer su izostale te mjere koje su trebali da se donesu od strane Vlade, da se upravo podrži privreda koja bi stvorila novu ekonomsku vrednost i da se razvija crnogorska ekonomija, jer ne možete suzbiti inflaciju sa povećanjem zarada.
“Tako povećavanje inflacije isključivo možete da kontrolišete razvojem domaće ekonomiju i ukoliko naš proizvod postaje dominantan. Sve dok donosimo odluke koje su u suprotnosti sa tim možemo da očekujemo da će imati problem sa rastom cijena” objašnjava on.
Mulešković ističe i da je bilo jasno da će tokom turističke sezone doći do rasta cijena, kao što dolazi svake godine.
“Ne smijemo da dozvolimo da od državnih zvaničnika čujemo izjave da ne idemo na more da bi uštedjeli, da cijene nijesu problematične, a jesu problematične i za većinu građana Crne Gore koji primaju prosječne zarade odlazak na more je veoma skup i ne samo za građane Crne Gore, već i za veliki broj turista koji to kažu.
“I nije problem ova turistička sezona jer ćemo vjerovatno manji broj gostiju sa prihodnom stranom pokriti sa tim povećanjem cijena. Ali moramo da znamo da vođenje takve cjenovne politike dovodi u problem sljedeću godinu, jer veliki broj tih turista ukoliko su cijene neprihvatljive se neće vratiti”, zaključio je Mulešković.
Kada ovako stvari stoje u Crnoj Gori zanimalo nas je kakva je situacija u državama Evropske unije, i pogotovo kakva je u poređenju s našom zemljom.
Eurostat, Generalni direktorat Evropske komisije zadužen za statistiku, redovno objavljuje, među ogromnim brojem informacija, analiza, statističkih rezultata i dr, i podatke o inflaciji u državama Evropske unije.
Godišnja stopa inflacija u Evropskoj uniji je u junu 2024. iznosila je 2,6 %, što je smanjenje u odnosu na 2,7 % koliko je iznosola u maju. Godinu dana ranije, stopa je bila 6,4%.
Godišnja stopa inflacije u Eurozoni je u junu 2024. iznosila 2,5 %, što je smanjenje u odnosu na 2,6 % koliko je iznosila u maju. Godinu dana ranije, stopa je bila 5,%.
Radi poređenja sa stanjem u našoj zemlji u tabelu smo dodali i Crnu Goru na mjestu gdje pripada po visini godišnje inflacije u junu 2024. Važno je imati na umu da su podaci Uprave za statistiku Crne Gore – Monstata, pripremljeni su identičnim metodologijom kao podaci Eurostata te se, dakle, mogu direktno porediti.
Najniže godišnje stope zabilježene su u Finskoj (0,5 %). Slijede Italija (0,9 %) i Litvanija (1,0 %). Najviša godišnja stopa zabilježena je u Belgiji (5,4 %), za kojom slijede Rumunija (5,3 %), Španija i Mađarska (3,6 %). U poređenju s majem 2024. godišnja inflacija pala je u sedamnaest država članica, ostala stabilna u jednoj, a porasla u devet.
U junu 2024. najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u Eurozoni činile su usluge (+1,84 postotna boda), nakon čega slijede hrana, alkohol i duvan (+0,48 postotnih bodova), industrijski proizvodi bez energije (+0,17 postotnih bodova) i energija (+0,02 postotna boda).
Iz podataka Eurostata vidljivo je da je prošle godine u ovo vrijeme inflacija bila daleko veća. Bila je veća i u Crnoj Gori. I u ovom slučaju smo uporedili podatke. Pokazalo se da je i u junu 2023. Crna Gora bila među evropskim državama sa većom inflacijom.
Ovdje treba imati na umu da se inflacija, mjeri Harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP – Harmonised index of consumer prices). Što to znači?
Različite države nemaju istu ekonomsku snagu, kupovna moć građana nije ista u svakoj državi. Nijesu iste ni navike, ni potrebe. Na primjer, kada energija znatno poskupi na evropskom tržištu, to ne pogađa jednako stanovnike Malte, koja je na Mediteranu i ima blage zime, i na primjer Finske ili Estonije gdje je potreba za grijanjem daleko veća. Da bi se omogućilo ispravno poređenje koristi se harmonizovani indeks potrošačkih cijena – indeks koji prati obrasce potrošnje potrošača u različitim zemljama, u ovom slučaju EU, te zatim te podatke ponderira prema udjelu te zemlje u ukupnoj potrošnji EU. Međutum, ovaj indeks ne odnosi se samo na države članice Evropske unije. Postoji i poseban skup definicija koji omogućuje uporedivu mjeru inflacije u euro području, Evropskoj uniji, Evropskom ekonomskom području, kao i za zemlje kandidatkinje. Ovaj indeks prati cijene robe kao što su kafa, duvan, meso, voće, aparati za domaćinstvo, automobili, ljekovi, struja, odjeća i mnogi drugi široko korišćeni proizvodi i usluge.
U regionu – apsolutni „šampioni“
Kada smo utvrdili da smo u vrhu Evrope, zanimalo nas je kako Crna Gora stoji u poređenju s državama našeg regiona. I ovdje je, kao i u slučaju Evropske unije, najprije trebalo odgovoriti na pitanje: da li su podaci do kojih možemo doći uopšte uporedivi. Odgovor je da jesu. Koristili smo isključivo podatke državnih tijela zaduženih za statistiku koja u svim državama našeg regiona koriste modifikovanu metodologiju Eurostata.
Iako su u pojedinim državama Zapadnog Balkana već objavljeni i statistički podaci za juli 2024, radi tačnosti poređenja koristili smo podatke iz juna, jer smo poredili države našeg regiona međusobno i sa Evropskom unijom i Eurozonom gdje imamo podatke za juni 2024.
Ovdje valja imati na umu da je inflacija mjerena cijenama potrošačkih proizvoda na malo, dakle ne ovih harmonizovanih, po pravilu u slučajevima država našeg regiona znatno viša. Većina država tu činjenicu objavljuje.
Korišćeni su podaci za jun 2024. Uprave za statistiku Crne Gore, Agencije za statistiku BiH, Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije, Republičkog zavoda za statistiku Srbije, Instituta za statistiku Albanije i Agencije za statistike Kosova.
Šta znači inflacija od 3,9%, i zašto postoji?
Šta za prosječnog građanina, za svakog od nas, znači kada pročitamo da je inflacija 3,9% kao na primjer što je u Crnoj Gori od juna 2023. do juna 2024. To znači da je naš život, sam po sebi, toliko skuplji. Najmanje toliko. Ili ako je lakše shvatiti – to znači da je naša plata od čuvenih 1.000 eura na primjer ako smo toliko imali u junu 2023, postala u junu 2024. zapravo 3,9% ili 39 eura manja jer onih 1.000 eura. Naša plata, dakle, iznosi praktično 961 euro mjereno prošlogodišnjim novcem jer je sve poskupilo za prosječno 3,9%.
Ako računamo još godinu ranije dobijemo još poraznije podatke. Budući da je inflacija od juna 2022. do juna 2023. u Crnoj Gori iznosila 8,2%, to znači da je napih 1.000 eura iz juna 2022. vrijedilo juna 2023. 82 eura manje – dakle 918 eura. Prema tome, ako poredimo juni 2022. i juni 2024, najprije je u junu 2023. naših 1.000 eura iz juna 2022. vrijedilo 918 ondašnjih eura, jer je inflacija bila 8,2%, pa nam je inflacija pojela 82, eura, i ostalo nam je 918. Onda je od juna 2023. do juna 2024. tih 918 eura umanjeno za 3,9% – pa smo došli do 882 eura.
E to je inflacija. Kada naših 1.000 eura iz juna 2022. vrijede u junu 2024. 882 ondašnja eura.
Zašto postoji inflacija? Postoji od kako postoji i novac. Razlozi odnosno uzroci njenog postojanja su brojni, ali je jedan od glavnih previše potrošnje, odnosno previše novca u opticaju za premalo robe. Često je jedan od glavnih uzroka inflacije aktivnost Vlade usmjerena na povećanje količine novca u opticaju, s tim da taj upumpani novac nije utemeljen na povećanju proizvodnje odnosno prihoda. Vladino upumpavanje dodatnog novca u opticaj samo pospješuje dodatno trošenje novca jer onaj koji ga nema dovoljno mora da daje sve više novca za robu i usluge koje su mu neophodne za život, a onaj koji ga ima i više nego što mu je potrebno gleda da nešto kupi što inače ne bi kupio jer mu se zbog gubitka vrijednosti novca ne isplati da ga čuva. A to sveopšte trošenje onda dalje pospješuje inflaciju. To je začarani krug. Jedini izlazak iz njega je odgovorna, a ne populistička politika.
I.Đoković-S.Kusovac
Preporučeno
Video