“Ne želim da komentarišem tu temu”, bilo je sve što je ministar Đeljošaj kazao u telefonskom razgovoru Gradskom portalu, dok su pitanja upućena Ministarstvu ekonomskog razvoja ostala bez odgovora.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković poručio je da USSCG izjave na temu radne nedjelje više neće davati, već da je ova priča u potpunosti prebačena na, kako kaže, politički teren.

“Već tri godine zaredom nas ‘sazuvaju’ i ispadosmo mi oni koji guraju tu priču. Mi tražimo da se i u drugim djelatnostima uvede neradna nedjelja, a ne da se radna uvede za ovih pet mjeseci. Kompromis koji smo ponudili i dogovorili, a koji podrazumijeva plus dva slobodna dana i povećanje 80 odsto za rad nedjeljom, tvrdim odgovorno, bolji je za radnike, ali i za državu, budžet i turiste. Međutim, nas niko ne sluša, slušaju neke NVO koji nas brljaju i političare koji zaigraju, pa se onda vrate korak unazad. Mi principijelno ostajemo pri tom kompromisu, nećemo više davati izjave, a sada neka priča Vlada koja je to pitanje ponovo pokrenula i neka objasne zašto Socijalni savjet nije održan ponovo, a na zahtjev ministra je odložen i trebao je da se desi do kraja marta”, kazao je Keković za Gradski portal.

Keković je podsjetio da je tema radne nedjelje bila zaokružena još prošle godine.

“Ta tema je bila zaokružena prošle godine, u datom trenutku. Onda je pala na ispitu u Skupštini, pa je opet poktrenuta od strane Vlade, i sad je ponovo sve ostalo na njima. To je samo pet mjeseci, za to vrijeme bi se mogli vidjeti rezultati i nije na nama više da to obrazlažemo i objašnjavamo”, naglašava Keković.

A da li bi, nakon više od četiri godine, građani ali i turisti mogli u kupovinu i nedjeljom, kako bi se to odrazilo na crnogorsku ekonomiju i zašto Vlada već nije dala svoje mišljenje, pitali smo ekonomskog analitičara Mirzu Muleškovića.

Mulešković je mišljenja da je potrebno ispoštovati stav poslodavaca i sindikata, ali upozorava da bi Vlada, kao treći ravnopravni socijalni partner, već trebalo da ima svoje mišljenje jer počinje sezona.

„Oni su dogovorili uslove za rad nedjeljom tokom sezone i jasno propisali ko može, koliko i na koji način da obavlja sve djelatnosti. Ono što je veoma bitno da bi se ovo implementiralo, a zbog čega je i nastao problem neradne nedjelje, jeste rad inspekcija koje moraju mnogo bolje da iskontrolišu proces. Ono što je trebalo raditi u prethodnom periodu, da ne bi došlo do zabrane rada nedjeljom, jeste da se kontrolišu privredni subjekti: da li izvršavaju sve obaveze koje proističu zakonski, a to je da se dodatno plaćaju zaposleni i da svaki zaposleni ima slobodan dan”, objašnjava Mulešković.

Napominje da je veoma važno da inspekcijske službe, zajedno sa državnim organima i socijalnim partnerima, u narednom periodu ojačaju svoje kapacitete, kako ne bi dolazili u situaciju da se ovakve odluke uopšte donose.

“Koliko god da je neradna nedjelja dobra iz ugla porodice, postoji nešto što se naziva sloboda rada, jer svako ima pravo da radi i nedjeljom, i nikako ne možemo isključiti samo jedan sektor. Kroz dodatnu kontrolu inspekcija i jačanje zakonske regulative u dijelu prava zaposlenih treba da se kreira kompletan ambijent da i poslodavci imaju pravo da rade. Ako imamo definisana prava koja se odnose na to koliko neko treba da radi nedjeljom i koliko da plati zaposlene, onda morate dati osnovna prava i napraviti ambijent da poslodavci mogu da rade nedjeljom”, poručuje Mulešković.

Mulešković smatra da je ova odluka, i prvi put kad je donešena, bila politička.

“Nadam se da ovog puta neće biti političkih uticaja, jer su ipak ovakve odluke, kao rad nedjeljom, radno vrijeme, broj radnih dana, visina minimalne zarade, isključivo odluke koje po zakonu trebaju da donose i daju preporuke socijalni partneri. Sve odluke koje su donijete u posljednje tri godine su negdje zaobilazile ovaj dijalog”, ističe analitičar.

Naglašava da je neophodno vratiti se onome što je međunarodna praksa, a to je, kako kaže, upravo socijalni dijalog.

“Moramo poštovati dogovor repezentativnih poslodavačkih udruženja, privrednika, reprezentativnih sindikata, tj. onih koji zastupaju zaposlene, kao i države”, smatra Mulešković.

Napominje da je Crna Gora turistička zemlja i da se mora voditi računa o tome.

“Nedjeljom imamo veliki broj turista, naročito tokom sezone, koji žele da potroše svoj novac. Sama činjenica da objekti mogu da rade jasno da će pozitivno uticati na njihove finansijske tokove, a mi kao turistička država moramo da ponudimo kompletan proizvod, To ne uključuje samo more, već i da se kupe određeni proizvodi. U zemljama EU gdje je zabranjen rad nedjeljom, postoje određeni marketi koji imaju dozvolu za rad. Na taj način ostavljate mogućnost da se zadovolje potrebe svih kupaca, ili, u ovom slučaju dominantno turista”, objašnjava Mulešković.