Cijene goriva u Crnoj Gori poskupile su 12. put od početka godine. I to nije jedini udar na budžet građana. Vrtoglavi rast cijena goriva prati i ostale proizvode, skuplje je sve, voće, povrće, meso… Uz spremanje zimnice, nabavka ogrijeva još jedan je udar na budžet stanovnika Crne Gore, posebno građana u najsiromašnijoj regiji – sjeveru. 

Potrošačke cijene u avgustu 2023. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, kako pokazuju podaci Monstata, u prosjeku su više za 8,6 odsto. Potrošačke cijene u periodu januar-avgust 2023. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su više za 10,1 odsto. 

Kako bi ublažili posljedice inflacije, Vlada je opet pokrenula akciju “Stop inflaciji, koja počinje od danas. Sagovornik Portala Analitika predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca i ekonomski analitičar Vasilije Kostić ističe da ovakve akcije nijesu dugoročnog karaktera. 

Crnogorska preduzeća ponovo pokazuju visok stepen odgovornosti

“Dugoročno nijesu održive, ali imajući u vidu da inflacija ponovo počinje da dobija na snazi u Crnoj Gori, svaka aktivnost koja je vezana za ublažavanje posljedica po standard građana je dobro došla”, kaže Kostić. 

Ističe da se konačno razumijelo da se u privredi mora djelovati sinhronizovano.

“Da plod ovakvih aktivnosti koje su vantržišne, administrativne, koje su uperene na ublažavanje posljedica inflacije moraju biti u dogovoru sa svim relevantnim subjektima, u ovom slučaju sa preduzećima i privredom Crne Gore, koja po ko zna koji put pokazuje visok stepen društvene odgovornosti”, ističe Kostić.

on podsjeća da su donosioci odluka optuživali privredu za inflaciju i rast cijena. 

“Drago mi je da se više sa adrese Vlade ne čuju te optužbe na račun crnogorskih preduzeća. Bio je to nonsens i nešto što nije odgovaralo pravom stanju. Vidi se kod crnogorskih preduzeća koja učestvuju u ovoj akciji i da je ono za šta su ih optuživali bilo daleko od istine. Crnogorska preduzeća ovu akciju realizuju na račun sopstevne štete tj. nauštrb sopstvenog prihoda i u tome se ogleda njihov visok stepen društvene odgovornosti”, poručuje Kostić. 

Ukazuje i da trenutno ne postoje mehanizmi za zaustavljanje inflacije u našoj zemlji.

“Treba biti korektan i reći da Vlada zaista nema mehanizme da utiče na stopu inflacije u ovom momentu u smislu njenog zaustavljanja. Jedini mehanizmi koji joj stoje na raspolaganju jesu ublažavanje posljedica inflacije po životni standard građana, ali i taj opseg djelovanja je značajno ograničen fiskalnim kapacitetom crnogorskog budžeta”, objašnjava Kostić. 

Bez strategije i jasnog plana

Kostić ističe da je jedini održiv i dugoročan način povećanja životnog standarda građana produktivno ekonomsko djelovanje, odnosno produktivno upravljanje sopstvenim resursima. 

“To znači da se u fokusu treba naći poslovanje privrednih subjekata kao nosilaca ekonomskog rasta i razvoja. Treba da se podstakne njihovo poslovanje a ne da se, kako se to čini, posmatraju kao fiskalna lovina, odnosno koliko se od njih može uzeti poreza”, poručuje Kostić.

Sagovornik Analitike kaže da su preduzeća ta koja stvaraju novu vrijednost a politika je ona koja preraspodjeljuje i troši kroz pravila koja ona stvara. 

“Dokle god ne budemo razumjeli da je za rast standarda građana ključan kvalitet privrede odnosno uslovi u kojima privreda posluje, dotad ćemo pričati o „zaštiti“ standarda građana od strane neke političke garniture a ne o njegovom rastu. Satalno će neko morati da „štiti“ naš standard, rekao bih da nas štiti od nas samih, a kao posljedica toga I dalje će se osnaživati davno formirani duh izdržavanja, karakterističan za siromašne zemlje – očekivanja da neko mimo nas samih treba da nas zaštiti”, ističe Kostić. 

Da bismo to prevazišli, Kostić poručuje da su neophodne korijenite političke, društveno-ekonomske i socijalne reforme a to se dešava samo u dugom roku.

“Do tada preostaje samo da se djeluje ad hoc kako se i čini, bez strategije i jasnog plana, od danas do sjutra. Ipak, i taj način djelovanja nije isti kada ga realizujete u skladu s principima dobrog upravljanja ili u skladu s političkim principom koji je kod nas dominantan”, napominje Kostić. 

Ograničavanje cijena ne može se sprovoditi na duži rok

Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore poručili su da je najavljeno „zamrzavanje“ cijene goriva na sadašnjem nivou zakašnjela reakcija nadležnih institucija i pozvali donosioce odluka da snize akcize goriva. 

Odlazeći ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao će, ukoliko dođe do novog poskupljenja uslijediti smanjenje akciza. 

Naš sagovornik poručuje da moramo shvatiti da se ograničavanje cijena ne može sprovoditi na duži rok. 

“Čak i kratkoročno to skupo košta državu. A ako je za nju skupo onda se to preliva na nas jer država nema svojih para do onih koje uzme od nas. Pa i one za koje se zaduži ne vraća ih država, nego mi. Tako da smanjenje akciza može biti opcija ali se postavlja pitanje po koju cijenu jer, kao što rekoh. tu cijenu opet mi plaćamo”, naglašava Kostić.

Objašnjava i zašto je tako.

“Akciza je sredstvo punjenja budžeta države – pa ukoliko država ostane bez tih prihoda moraće ih nadoknaditi negdje drugo a to je ili zaduživanjem ili povećanjem drugih poreza”, ukazuje Kostić. 

Zbog umanjenja akciza u prethodnom periodu, kako su ranije kazali iz Ministarstva finansija, u budžetu je manje oko 50 miliona eura. Naš sagovornik je stava da je visoka akciza pokazatelj da je država neefikasna. 

“Stvar je, dakle, u efikasnoj ili neefikasnoj državi i njenoj sposobnosti da zaštiti standard svojih građana a država koja enormno više troši nego što stvara, kao što je naša, to naravno nije u stanju. Njena poreska opterećenja i zaduženje su visoki”, ističe Kostić. 

Inflacija “pojela” rast ličnih primanja

Vlada je na prošloj sjednici donijela odluku da se sve penzije uvećaju za pet odsto. Kostića smo pitali i da li najavljeno povećanje prati rast cijena i je li dovoljno penzionerima da obezbijede sve neophodno za život.

“Naravno da nije dovoljno ali, ponavljam, naš ekonomski status opredjeljuje to kako koristimo sopstvene resurse, odnosno koliko smo ekonomski uspješni. Bez kriterijuma ekonomske uspješnosti svaka ekonomsko-socijalna kategorija, pa i penzije, svodiće se na pitanje socijalne empatije. Pa umjesto da se govori o pravu na zarađeno i pristojan život što penzija treba da omogući govoriće se o tome koliko im treba dodijeliti što je nedostojanstveno i ponižavajuće”, izričit je Kostić.

Osvrnuo se i na nezavidan položaj podstanara u našoj zemlji, budući da je sijena iznajmljivanja stanova u Crnoj Gori sada veća čak duplo u odnosu na 2021. godinu. Iako od donosilaca odluka nema ni pomena da bi moglo biti nekog rješenja za tu kategoriju stanovništa. načina, kako kaže naš sagovornik, ima. 

“Ima mnogo načina na koji država može da pomogne: subvencije, socijalno stanovanje… ali to, pored ostalog, opet zavisi od fiskalnog kapaciteta države a on je kao što znamo vrlo ograničen. Ipak, tim pitanjem se treba ozbiljno pozabaviti jer se veliki broj ljudi zbog toga osiromašuje”, kaže Kostić. 

Ukazuje da nemamo ni stabilnu političku situaciju, te da se pregovorima oko formiranja vlade još ne vidi kraj, a sve to utiče i na našu ekonomiju.

“Da ne može biti gore”, poručuje Kostić. 

Primjedbe udruženja naftnih kompanija ozbiljno razmotriti

Sagovornik Analitike komentarisao je i to što iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore od odnosioca odluka traže i da se riješi problem monopola u nabavci preko Luke Bar. 

“Primjedbe udruženja naftnih kompanija u smislu „monopola“ kako oni to kažu, treba ozbiljno razmotriti i takve dileme otkloniti jednom za svagda. To je u interesu svih: i države i onih koji se tim poslom bave. Niti jedan postupak, koji eventualno ograničava slobodu tržišnog ponašanja učesnika i nekoga, može biti, stavlja u povoljniji položaj u odnosu na ostale nije poželjan niti je u interesu efikasnog funkcionisanja ekonomskog sistema jer se uvijek pretvara u ekstra rentu – profit za favorizovanog na teret ostalih učesnika odnosno, u ovom slučaju, na teret čitavog društva”, ističe Kostić.