Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocijenio je za Pobjedu da smanjenje izvoza i povećanje uvoza u prvoj polovini godine pokazuje da crnogorska ekonomija nije napredovala. On je istakao zbog ogromnog uvoza i javne finansije bilježe veću naplatu od PDV-a.

“Nijesmo povećali izvoz po količini nego samo shodno vrijednosti zbog povećanja cijena na međunarodnom tržištu. Kada pogledamo strukturu izvoza i dalje imamo problem jer da nije došlo do povećanja izvoza električne energije podaci bi bili još gori za Crnu Goru i imali bi manju pokrivenost uvoza izvozom. Činjenica da se smanjuje procenat pokrivenosti izvoza uvozom nam govori da postoje određeni problemi i nijesmo dovoljno radili da se razvije crnogorska ekonomija i da treba da radimo na promociji izvoza naših proizvoda i usluga”, kazao je Mulešković.

Iz Monstatovih podataka se, kako dodaje Mulešković, vidi da smo skoro za četvrtinu više uvezli hrane u odnosu na isti period prošle godine.

“To nam apsolutno govori da moramo da radimo na jačanju poljoprivrede i na sektorskom razvoju jer jedino na taj način možemo da ojačamo kapacitete naših poljoprivrednika. Da radimo na razvoju novih ekonomskih vrijednosti, a samim tim da razvijamo manje razvijene opštine koje su manje dominantne u razvoju poljoprivrede”, poručuje Mulešković.

Njega zabrinjava i činjenica da je električna energija pola od ukupne vrijednosti izvoza.

“Kada dođe do stabilizacije cijene energenata na svjetskom tržištu pitanje je šta će se desiti sa bilansima i koliko će da padne izvoz u tom dijelu”, upozorava Mulešković.

On poručuje da svi podaci koji su prošli godine predstavljani kao spektakularni i rekordni su zapravo isključivo bili rezultat inflacije, a ne stvaranja nove ekonomske vrijednosti.

Ovo se odnosi ne samo na uvoz i izvoz nego na sve ostale kategorije – smatra Mulešković.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvih šest mjeseci iznosila je 20,5 odsto i manja je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 23,7 odsto.

U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 182,9 miliona eura, koje čine električna energija sa 171,8 miliona eura i ostalo.

U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 428,7 miliona eura, koje čine drumska vozila sa 155,4 miliona eura i ostalo.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 95,7 miliona eura, Bosna i Hercegovina 50,2 miliona eura i Slovenija sa 50,1 milion eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 313,2 miliona eura, Kina sa 205,9 miliona eura i Njemačka sa 168,1 milion eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa Evropskom unijom (EU).