Knežević je sinoć saslušan kod specijalnog državnog tužioca.On nje tada  negirao krivicu i negirao je izvršenje bilo kojeg krivičnog djela i odgovarao je na pitanja tužioca.



Odgovarao na sva pitanja koja mu je postupajući tužilac postavio. Njegovo saslušanjeu SDT&nbsp; trajalo je skoro četiri sata.&nbsp;







&#8211; Osumnjičeni ne priznaje izvršenje krivičnog djela. Iznosio je svoju odbranu apsolutno i u cjelosti, u skladu&nbsp; sa postavljenim pitanjima od strane tužioca. Negiranje izvršenja krivičnih djela nije samo rezultat njegovog stava, nego je to i&nbsp; izričito rezultat onoga u šta smo kao odbrana u najčvršćem uvjerenju, da će se veoma brzo i dokazati. Svi ovi dokazi, sa kojima raspolaže tužilac, su bez iole oslonca&nbsp; u dokazima koji moraju biti apsolutno postojeći, koji se u ovom trenutku ne mogu ni na koji način kao takvi kvalifikovati.Bilo je mnogo pitanja od strane tužioca a osumnjičeni Dejan Knežević je odgovarao na sva pitanja. Kkao na pitanja tužioca, tako i na pitanja svojih bramnilaca. Ponavljam, kategorički je negriao svaku vezu&nbsp; sa izvršenjemk bilo koje inkriminisane radnje- kazao je advokat Borivoje Đukanović.



Podsjećamo, Knežević je uhapšen sinoć po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.







Uskoro opširnije&#8230;

Kneževića danas saslušava istražni sudija

Vukanović: Funkcionerska kampanja nezakonitost koju treba kažnjavati

Đurović: Ako Savjet RTCG bude glasao o Raoniću za izbor na funkciju generalnog direktora, podnijećemo krivičnu prijavu

CGO: Da li će ovaj Savjet RTCG, čija lica i imena javnost ima pravo da zna, ponovo prekršiti zakon ili ne?

MANS: Neko iz Nikšića je dobio 20.000 eura pomoći, zašto Vlada krije kome isplaćuje naš novac?

Poljski turisti spašeni uz pomoć vojnog helikoptera

Lideri 47 evropskih zemalja danas u Kišinjevu

I. Đoković

Predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeća Morsko dobro Blažo Rađenović nedugo nakon objave informacije o trgovini novog trajekta, saopštio je da će to plovilo nositi ime &#8220;Ruka pravde&#8221;. Snažno jako ime koje će itekako &#8220;značiti&#8221; turistima dok budu prelazili sa jedne na drugu stranu zaliva. Tako u samo par sati od pohvalne akvizicije novog plovila, JP [&hellip;]

MONTI PAJTON NA CG NAČIN: Hrabro plovi "Ruka pravde" novcem građana, cirkus Morskog dobra odabirom imena novog trajekta | Standard

MONTI PAJTON NA CG NAČIN: Hrabro plovi &#8220;Ruka pravde&#8221; novcem građana, cirkus Morskog dobra odabirom imena novog trajekta

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Naime, kako navode, sinoć je pola sata nakon ponoći, u podgoričkom naselju Masline, Zlatko Vučinić (38) nožem nanio ubodnu ranu u predjelu noge licu B.T. “Sa događajem je upoznat nadležni tužilac po čijem je nalogu Vučinić uhapšen i biće priveden na dalju nadležnost uz krivičnu prijavu”, kazali su iz policije.

Podgorica: Uhapšen Zlatko Vučinić, osumnjičen za pokušaj ubistva | Standard

Podgorica: Uhapšen Zlatko Vučinić, osumnjičen za pokušaj ubistva

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Set reklame bio je smješten na slikovitoj lokaciji u blizini fontane Di Trevi, a 18-godišnja manekenka tom prilikom je pokazala vitko tijelo u crnoj čipkanoj mini haljini koju je sparila s crnim papučama. Deva je na snimanju izgledala zapanjujuće s besprekornom šminkom na licu, uključujući i crveni ruž za usne. Deva Cassel. Monica Bellucci 18 [&hellip;]

Kćerka Monice Bellucci na snimanju reklame u Rimu mnoge podsjetila na slavnu majku | Standard

Kćerka Monice Bellucci na snimanju reklame u Rimu mnoge podsjetila na slavnu majku

Grupa mlađih učesnika skupa uzvikuje “Kosovo je srce Srbije”. Na skupu su prisutni predstavnici sa liste “Narodna koalicija” Dejan Vukšić, Vladislav Dajković i Marko Milačić. Okupljeni građani nose zastave Srbije i trobojke, a tokom protestne šetnje kroz Bulevarom Svetog Petra i Moskovsku ulicu, okupljene su sa obližnje zgrade gađali jajima. Građani uzvikuju &#8220;Kosovo je Srbija&#8221;. [&hellip;]

U Podgorici skup podrške srpskom narodu na Kosovu , | Standard

U Podgorici skup podrške srpskom narodu na Kosovu ,

Da je Crnogorska princeza (kasnije Kraljica Italije &#8211; Etiopije 1936-1943 i Albanije 1939-1943 ) Jelena Petrović postala jedna od najomiljenijih ličnosti u čitavoj Italiji, a stanovnici su djevojčicama često davali njeno ime. O njenoj popularnosti svjedoči i klinika &#8220;Kraljica Jelena&#8221;, koja je osnovana njenim dobrovoljnim prilogom, 1933. godine, kao i Veliki institut za liječenje raka, [&hellip;]

Amaro Montenegro i kraljica Jelena | Standard

Amaro Montenegro i kraljica Jelena

Svjedoci smo, ističe, visoke stope inflacije u Crnoj Gori i poskupljenjima kojima su građani Crne Gore izloženi u prethodnom periodu. Zbog toga smo, smatra Cikotić, danas ovdje da bismo razgovarali o temi koja je od velike važnosti za veliki broj porodica. “Zato mi želimo da na pravi način pokažemo kako će se naša lista „SDP [&hellip;]

SDP: Jedan od prioriteta da se za svu djecu u Crnoj Gori obezbijedi besplatan vrtić | Standard

SDP: Jedan od prioriteta da se za svu djecu u Crnoj Gori obezbijedi besplatan vrtić

S Rastoder

Prema njenim riječima na globalnom nivou, karcinom dojke kod žena je nadmašio karcinom pluća kao najčešće dijagnosticiran karcinom sa procijenjenih 2,3 miliona novih slučajeva (11,7%), a slijede rak pluća (11,4%), kolorektalni (10,0%), rak prostate (7,3%) i rak želuca (5,6%). &#8220;Ista agencija je objavila i podatke koji se odnose na trend kretanje incidence i mortaliteta u [&hellip;]

DR SANJA LEKIĆ ZA STANDARD: U CG najčešći karcinomi pluća i dojke, revolucija u liječenju malignih bolesti učinila da kanceri nijesu više i "konačne presude" | Standard

DR SANJA LEKIĆ ZA STANDARD: U CG najčešći karcinomi pluća i dojke, revolucija u liječenju malignih bolesti učinila da kanceri nijesu više i &#8220;konačne presude&#8221;

https://secure.gravatar.com/avatar/a335314b8fb22d853fc7b9eabfe5a4f0?s=96&d=mm&r=g

Naime, on je rezultat između ženke američkog buldoga i mužjaka čivave. &#8220;Nije bio planiran, ali volimo našeg malog Kobea&#8221;, napisali su vlasnici ovog preslatkog psa, a video koji su objavili skupio je čak 7.4 miliona pregleda u samo nekoliko dana. Takozvani američki bulvava, koji živi u Miamiju, ima karakteristike oba roditelja. Ima sitno tijelo i [&hellip;]

Jeste li ikad vidjeli mješanca buldoga i čivave? Moglo bi vas iznenaditi kako izgleda | Standard

Jeste li ikad vidjeli mješanca buldoga i čivave? Moglo bi vas iznenaditi kako izgleda

Vuković kaže da on najbolje zna koliko su zaposleni u administraciji i preduzećima Glavnog grada uložili energije i truda kako bi postigli sve uspjehe tokom protekle četiri godine. &#8220;Ne zaboravljam ni to da smo dvije godine radili u uslovima pandemije koronavirusa i da su ljudi rizikovali sopstveno zdravlje u interesu opšteg dobra&#8221;, rekao je Vuković [&hellip;]

VUKOVIĆ ZA STANDARD: Apsolutno sam protiv smanjenja plata u Glavnom gradu, ponosan sam što smo ih povećali na realnim osnovama | Standard

VUKOVIĆ ZA STANDARD: Apsolutno sam protiv smanjenja plata u Glavnom gradu, ponosan sam što smo ih povećali na realnim osnovama

Prvo mjesto je upražnjeno odlaskom Dejana Pavličića u penziju, koji se inače nije pojavljivao na poslu, niti je imao neke aktivnosti u tom važnom dijelu zdravstvenog sitema. Direktorat za zdravstvenu zaštitu je ostao obezglavljen odlaskom Slađane Ćorić koja je unaprijeđena u novembru prošle godine i sada obavlja poslove državne sekretarke. Nove vedete beranskog ministra su [&hellip;]

ŠĆEKIĆEV PREDIZBORNI BLIC KRIG: "Punjenje" zdravstvenog sistema partijskim kadrovima i pred junske izbore | Standard

ŠĆEKIĆEV PREDIZBORNI BLIC KRIG: &#8220;Punjenje&#8221; zdravstvenog sistema partijskim kadrovima i pred junske izbore

Savjet Radio-televizije Crne Gore zakazao je za danas sjednicu na kojoj će donijeti odluku o imenovanju generalnog direktora RTCG, nakon što je Viši sud u Podgorici presudio da je Boris Raonić nezakonito izabran na tu funkciju prije dvije godine.



Članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković kazala medijima, da se među kandidatima za izbor generalanog direktora može naći i Boris Raonić, kao i njegovi protiv kandidati od prije dvije godine Nikola Marković, Milutin Stijepović i Srđan Čović. 



<blockquote class="twitter-tweet">Savjet RTCG je 2021. godine nezakonito izabrao Borisa Raonića za generalnog direktora <a href="https://twitter.com/hashtag/RTCG?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#RTCG</a>, što je potvrđeno i pravosnažnom presudom. Danas ćemo imati prilike da vidimo da li će ovaj Savjet RTCG, čija lica i imena javnost ima pravo da zna, ponovo prekršiti zakon ili ne. <a href="https://t.co/vyeCBatwzM">pic.twitter.com/vyeCBatwzM</a>— CGO &#8211; CCE (@CGOCCE) <a href="https://twitter.com/CGOCCE/status/1664130705167622146?ref_src=twsrc%5Etfw">June 1, 2023</a></blockquote> <script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>



U CGO podsjećaju da je Savjet RTCG 2021. godine nezakonito izabrao Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, što je potvrđeno i pravosnažnom presudom.



“Danas ćemo imati prilike da vidimo da li će ovaj Savjet RTCG, čija lica i imena javnost ima pravo da zna, ponovo prekršiti zakon ili ne. Jedan od ključnih nalaza Osnovnog suda u Podgorici, čiju presudu je potvrdio Viši sud, jeste da Raonić ni u trenutku prijave na predmetni javni konkurs, ni u trenutku imenovanja za generalnog direktora RTCG nije ispunjavao uslove za imenovanje iz Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG”, navode iz CGO.



Naglašavaju da iz obrazloženja sudskih odluka u ovoj pravnoj stvari nedvosmisleno proizilazi da Raonić nije mogao, niti može biti izabran za generalnog direktora po ovom javnom konkursu.



“To znači da Savjet o njegovom izboru danas ne može odlučivati, već se mora opredijeliti između ostalih kandidata. Članovi Savjeta koji danas budu učestvovali u eventualnom glasanju za Raonića ulaze u zonu krivične odgovornost, ali i oni koji budu saučestvovali dajući kvorum ili vjerujući da ih tajno glasanje štiti od takve odgovornosti jer se to može označiti i kao kriminalno udruživanje”, zaključuju u CGO.

Pobjeda je imala uvid u svih 15 prijedloga, a među njima je i prijedlog kojim se građanka Pljevalja Fata Čarković predlaže za člana Savjeta.



&#8221; Obavještavamo vas da za člana Savjeta predlažemo Fatu Čarković stalno zaposlenu u JU Umjetničkka galerija ,,Vitomir Srbljanović“, navodi se u dopisu koji je upućen Odboru za imenovanja Opštine Pljevlja.



Prethodno je na zahtjev predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša, sa dnevnog reda sjednice lokalnog parlamenta u ponedjeljak, povučen prijedlog rješenja o imenovanju članova Odbora direktora i Savjeta opštinskih preduzeća i ustanova.



Nova sjednica lokalnog parlamenta biće održana u petak. Prijedlozima zaposlenih kompletirana je lista od 52 imena u upravljačkim strukturama i na njemu je samo jedna pripadnica bošnjačkog naroda. Imena koje su predložile stranke se, prema saznanjima Pobjede, neće mijenjati pa ostaje da se vidi šta će biti sa istragom ombudsmana Bjekovića o tom slučaju jer se radi o klasičnoj segregaciji.



Odbor za izbor i imenovanja predložio je 19. maja 37 kandidata za članove savjeta i odbora direktora u javnim lokalnim preduzećima u Pljevljima, i na tom spisku, kako je objavila Pobjeda, nema niti jednog Bošnjaka ili Muslimana.



Bošnjaka i Muslimana u Pljevljima, po posljednjem popisu iz 2011. godine, ima preko 13 odsto.



Raspodjela je izazvala velike kritike javnosti i natjerala ombudsmana da otvori predmet i istragu po tom pitanju zbog sumnji na segregaciju.



Na udaru kritika našle su se posebno stranke koje sebe nazivaju građanskim, u prvom redu Ura, Demokrate i Pokret ,,Evropa sad“ koje nijesu predložile niti jednog Bošnjaka na upravljačkim funkcijama iako im je narativ da su ,,protiv podjela i za građansku državu“.



Osim toga, mnogi od 37 predloženih funkcionera za upravljačke funkcije u Opštini Pljevlja nemaju stručne reference za obavljanje tih funkcija, pokazuju radne biografije i stručne reference kandidata.



Tako su se kandidati u prijavama pozivali na litije SPC, a posebno je markantan slučaj buduće predsjednice Savjeta Biblioteke kojoj je radno iskustvo ,,kucanje i isplate tiketa u kladionicama“.



Zakon o kulturi je precizno definisao da član Savjeta ustanove mora biti afirmisani stvaralac ili afirmisani stručnjak iz oblasti koja je značajna za razvoj kulture.



&#8221; Za člana savjeta javne ustanove, čiji je osnivač Opština, osim člana savjeta iz reda zaposlenih, imenuje se stvaralac ili stručnjak iz oblasti koja je od značaja za razvoj kulture&#8221;, navodi se u zakonu.

Za upravljačke strukture samo jedna Bošnjakinja?!

Zolak je u emisiji &#8220;Stav&#8221; kazao da nama iz godine u godinu opada prihod po gostu.



&#8220;Mi po jednom gostu koji je došao u Crnu Goru ostvarujemo 495 dolara. To je kalkulacija iz 2019. godine, jer je ona bila normalna godina, a 2021. i 2022. godina nijesu uzimane u razmatranje zato što su je to vrijeme povratka. Ova godina može biti godina povratka u te normalne godine, kada nemamo pandemiju, restrikcije…&#8221;, istakao je on.



Kazao je da je prije 2019. godine u Crnoj Gori bio veći prihod po gostu.



&#8220;Najveći prihod po gostu bio je 2012. godine, i on onda permanentno pada, svake godine za 10, 15, 20 dolara da bi došao do 495&#8221;, kazao je Zolak.



Ističe da se to ne dešava u drugim destinacijama.



&#8220;To je nešto što mene zabrinjava, od svih susjednih zemalja samo Albanija ima niži prihod po gostu&#8221;, kazao je on.



Zolak naglašava da sezona ne može biti finansijski dobra, čak i ako poraste prihod po gostu deset ili 15 odsto.



&#8220;On će, vjerujem, porasti zbog rasta cijena, ali neće se desiti ona ključna stvar, jer mi ne mijenjamo strukturu gostiju, naše ponude, našeg proizvoda&#8221;, kazao je Zolak.



Istakao je da Crna Gora u ovom trenutku ne može da ponudi nešto što može ostvariti veću cijenu.



&#8220;Naš proizvod je dvoličan, tokom jula i avgusta naš proizvod je veoma loš, imate ogromne gužve u saobraćaju, na plaži, na šetalištima, u svim javnim prostorima. Imate jednu prezasićenost, klasični overturizam&#8221;, naglasio je Zolak.

Zolak: Prihod po gostu opada, sezona ne može biti finansijski dobra

Vatrogasna jedinica Kotor objavila je sinoć da tragaju za troje poljskih državljana u rejonu iznad mjesta Ljuta.



“Zahvaljujemo se posadi helikoptera na brzo izvedenoj akciji, kao i pripadnicima ZHMP i bolnice Kotor. U akciji spašavanja učestvovali su vatrogasci Perasta i Kotora. Nadamo se da će se nakon upotrebe vojnih resursa napokon krenuti u riješavanje ovog za nas vatrogasce izuzetno velikog problema”, saopštila je Služba zaštite i spašavaja Kotor.

Podsjetimo, predsjednica Evropske komisije predstavila je na Globsec forumu u Bratislavi novi plan rasta za Zapadni Balkan, koji se zasniva na približavanju tog regiona jedinstvenom evropskom tržištu, produbljivanju regionalne ekonomske integracije, ubrzanju temeljnih reformi i povećanju pretpristupnih fondova.



“Ne tražimo samo od naših partnera da preduzmu nove korake prema nama. I mi činimo veliki korak ka njima. Naš zajednički cilj je da ubrzamo njihov put ka EU, a za to, našu EU približavamo Zapadnom Balkanu”, rekla je Fon der Lajen.



Nenezić smatra da novi plan za ubrzavanje procesa proširenja za Zapadni Balkan predstavlja značajan pomak u pristupu EU prema regionu, za koji vjeruje da je dominantno uslovljen jačanjem uticaja drugih svjetskih sila na ovim prostorima, prevashodno Rusije i Kine.



“Brojne geopolitičke promjene i izazovi, kao i agresija Rusije na Ukrajinu, zahtjevali su snažniji odgovor Evropske unije, kako bi se zaštitio mir i izbjegli potencijalni sukobi, na koje ukazuje i Evropski parlament u svojim rezolucijama, već dvije godine zaredom”, navodi Nenezić.



Prema njenim riječima, to nije samo obnovljena posvećenost EU regionu, već i priznanje da EU mora preduzeti konkretne korake, a ne samo očekivati da se zemlje regiona približe EU kroz ispunjavanje postavljenih uslova.



“Jasno je da taj pristup ne funkcioniše i ne daje rezultate. Crna Gora, kao i druge zemlje ovog regiona, izgubile su nadu da će proces pristupanja biti uspješno okončan u dogledno vrijeme, i važno je vratiti vjeru da EU ima plan, i da takozvani ’zamor od proširenja’ nije nepremostiva prepreka za zemlje koje plediraju postati punopravne članice”, ističe Nenezić.



Sagledavajući sve okolnosti, Nenezić vjeruje da je EU odlučila da podstakne proces pridruživanja Zapadnog Balkana iz nekoliko razloga.



“Prvo, politički i ekonomski stabilan Zapadni Balkan je u strateškom interesu EU. Stabilnost regiona je neophodna za održavanje stabilnosti unutar same EU, dok nestabilnost na ovim prostorima može imati široko rasprostranjene posljedice, uključujući i povećanje migracija i rizik od konflikta”, navodi Nenezić.



Drugo, dodaje, Zapadni Balkan je prirodni dio Evrope, kako geografski tako i kulturološki.



“Integracija ovog regiona u EU predstavlja logičnu kulminaciju procesa evropskog ujedinjenja, za koji vjerujem da je i EU sada spremna, nakon brojnih unutrašnjih kriza kroz koje je prošla. Treće, EU se suočava sa konkurencijom uticaja drugih globalnih sila u regionu, uključujući Rusiju i Kinu. Brže pridruživanje Zapadnog Balkana EU može pomoći u jačanju evropskog uticaja u regionu i smanjenju uticaja drugih globalnih sila”, ocjenjuje Nenezić.



Nenezić smatra i da ne treba zanemariti i njihov ekonomski interes, ali i potrebu ekonomskog jačanja ovog prostora.



“Novi plan direktno odslikava ta četiri razloga, jer četiri predložena stuba plana &#8211; približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU, produbljivanje regionalne ekonomske integracije, ubrzanje ključnih reformi i povećanje pretpristupnih fondova, upravo su odgovor na izazove koje sam navela.



Da li će predloženi plan biti, zaista, realizovan na način kako je to predstavljeno, odnosno da li će zemlje regiona prepoznati trenutak i ‘otvorena vrata’ Evropske unije, pitanje je na koje je teško dati odgovor, posebno kad imamo u vidu sve prethodno propuštene šanse, poput one koju je imala 43. Vlada Crne Gore, a koju nažalost svih nas nije iskoristila”, kaže Nenezić.



“Postoji politička volja, ali potrebno pronaći adekvatan okvir”



Komentarišući informaciju da grupa eksperata iz Njemačke i Francuske radi na novom predlogu kako bi EU postala pogodnija za proširenje, Nenezić kaže da je, imajući u vidu sadržajnost nove inicijative, za očekivati da će je pratiti i adekvatna metodologija.



Njemačka i Francuska rade na pripremi proširenja EU



“Imali smo više izmjena u tom smislu, od početka pristupnih pregovora i pokazalo se da je svaka novina u tom pravcu poseban izazov za crnogorsku administraciju. Ipak, imajući u vidu da taj proces vode dvije ključne zemlje članice, rekla bih da je to jasan pokazatelj postojanja političke volje na nivou EU, ali da je za realizaciju potrebno pronaći adekvatan okvir i kreirati ga kroz kompromis dvije suprostavljene vizije ove dvije članice”, navodi Nenezić.



Prema njenim riječima, Njemačka, kao najveća ekonomija u EU, ima snažan interes za stabilnost i prosperitet na evropskom kontinentu.



“Ta zemlja je, takođe, tradicionalno bila snažan zagovornik integracije Zapadnog Balkana u EU, shvatajući da će stabilan i prosperitetan Zapadni Balkan doprinijeti stabilnosti i prosperitetu same EU. S druge strane, Francuska je često bila opreznija kada je u pitanju proširenje EU, insistirajući na strogim reformama prije pridruživanja, posebno u oblastima kao što su pravosuđe i borba protiv korupcije”, kaže Nenezić.



Podsjeća da je upravo Francuska 2019. zaustavila pregovore Sjeverne Makedonije i Albanije, insistirajući na reviziji procesa proširenja.



“Dakle, angažman Njemačke i Francuske u izradi novog predloga za proširenje može se posmatrati kao pokušaj pronalaženja ravnoteže između ove dvije perspektive &#8211; želje za bržom integracijom Zapadnog Balkana u EU, ali i potrebe za osiguranjem da nove članice ispunjavaju stroge standard EU u oblastima kao što su vladavina prava i borba protiv korupcije. Novi predlog, prema tome, može se sagledati kao pokušaj da se proces učini efikasnijim i pogodnijim za proširenje, istovremeno održavajući visoke standard koje EU očekuje od svojih članica”, smatra Nenezić.



“Jasno je na koga su se odnosile poruke Borelja”



Naša sagovornica osvrnula se i na izjave koje su se prije dva dana čule u Briselu. Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i bezbjednost Žozep Borelj je, nakon sastanka sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, rekao da je Crna Gora i dalje predvodnik evropskih integracija, te prva u redu za članstvo, ali i da mora da nastavi da napreduje u reformama, posebno vladavini prava.



Kazao je, između ostalog, da u našoj državi postoje akteri kojima se ne sviđaju principi na kojima počiva Unija, koji pokušavaju da potkopaju Crnu Goru, njenu stabilnost, sigurnost i put ka EU.



Upitana da prokomentariše te poruke, Nenezić odgovara da su izjave Borelja na liniji onoga što treba da predstavlja prethodno pomenuta nova inicijativa, kao i prateća metodologija.



“Imajući u vidu ukupne geopolitičke izazove, vjerujem da je i EU konačno uvidjela da njena uloga na ZB mora biti snažnija, kako bi zemlje sa ovog područja sačuvale svoju zapadno-evropsku orjentaciju, a građani imali utemeljenje za vjeru da će proces proširenja zaista doprinijeti unaprijeđenju socio-ekonomskih, ali i političkih prilika.



Zapadnom Balkanu koji sve više klizi u etnonacionalne podjele, i moguće nemire, u ovom trenutku treba ideja koja okuplja. Bar je to zasigurno situacija u Crnoj Gori. Uz jaku političku volju, potreban je i novi talas optimizma da bi proces bio pokrenut sa mrtve tačke, a građani umjesto u politike prošlosti, imali realnu nadu u ideju koja okuplja i pruža viziju bolje budućnosti”, navodi Nenezić, koja vjeruje da je to pozadina ove poruke, koja “zapravo ne ulazi u trenutno stanje i položaj Crne Gore u pregovorima sa EU, kojeg nema, odnosno ne radi se ništa kako bi se proces unaprijedio i ubrzao”.



“U odnosu na pominjanje aktera koji pokušavaju uticati na sigurnost i put Crne Gore u EU, jasno je na koga se zapravo to odnosilo. Već dvije godine zaredom Evropski parlament donosi Rezoluciju u kojoj upozorava na jačanje uticaja Rusije na Zapadnom Balkanu, navodeći i precizno način kako se ta strategija sprovodi. Posljedice su već sada vidljive. Destabilizacija regiona, a posebno zemalja članica NATO, kao i slabljenje institucija sistema, urušavanje demokratskih procesa, ekonomsko slabljenje i produbljivanje polarizacije kroz politike etno nacionalizma, strategija je koju opisuju ne samo sve institucije EU, već i ostalih zapadnih partnera, ukazujući na potencijalne opasnosti”, naglašava Nenezić.



“Milatović da bude medijator između ključnih političkih aktera koji će činiti narednu Vladu”



Upitana na čemu predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zasniva optimizam da će Crna Gora postati članica EU u njegovom mandatu, Nenezić odgovara:



“Upravo na svim prethodno opisanim okolnostima, koje da budemo precizni i realni, ipak nijesu rezultat rada Crne Gore, već širih strateških geopolitičkih kretanja. Osim toga, Crna Gore jeste otvorila sva pregovaračka poglavlja i u tehničkom smislu, prednjači u odnosu na druge zemlje, međutim, za dalji proces prevashodno je potrebna politička stabilnost i stabilna politička većina koja može ovo društvo povući naprijed”, ističe Nenezić.



Prema njenom mišljenju, Milatović može dati doprinos upravo na način što će biti pokretač, zagovornik, ali i medijator između ključnih politčkih aktera koji će činiti narednu Vladu.



“Imajući u vidu da nam slijede prijevremeni parlamentarni izbori, koji će dalje opredjeliti strateški pravac Crne Gore, ostaje da vidimo da li će nova generacija političkih lidera, koji se deklarativno snažno zalažu za taj proces, imati potreban stepen vizije daljeg razvoja društva i iskoristiti novootvorene šanse i prilike koje nam EU pruža. Koliko su zaista ozbiljni u toj namjeri, vidjećemo vrlo brzo, pri izboru kandidata koji treba da preuzmu ključne pravosudne funkcije”, zaključuje Nenezić.

Nenezić: Vjerujem da je EU konačno uvidjela da njena uloga na Zapadnom Balkanu mora biti snažnija

&#8220;Imajući u vidu najave za ovu ljetnju sezonu, iako je riječ o terminalu koji je predviđen samo za odlazne letove, stavljanje u funkciju bi smanjilo opterećenje glavne terminalne zgrade&#8221;, saopšteno nam je iz Aerodroma Crne Gore.



Iz Agencije kažu da su inspekcijom koja je izvršena u maju utvrđeni određeni nedostaci, čije je otklanjanje neophodno prije davanja saglasnosti za otvaranje prolaza u Terminalu 2.



&#8220;Operator Aerodroma je obavijestio Agenciju da su ovi nedostaci u međuvremenu otklonjeni, što će biti predmet ponovne verifikacije od inspektora Agencije. Nakon ponovnog nadzora koji će biti izvršen u narednim danima s ciljem verifikacije da li su ranije utvrđeni nedostaci otklonjeni i nakon završenog procesa odobravanja izmjena programa bezbjednosti Aerodroma Tivat, Agencija će odlučiti o ovom zahtjevu&#8221;, saopšteno nam je iz Agencije.



Aerodromi od početka godine opslužili preko 655.000 putnika



Aerodromi Crne Gore su od početka godine do 28. maja opslužili preko 655 hiljada putnika, saopšteno je Portalu RTCG iz ACG.



&#8220;To je deset odsto više u odnosu na uporedni period rekordne 2019. godine&#8221;, kazali su nam iz Aerodroma Crne Gore.



Ocijenili su da ta kompanija radi u punom kapacitetu, te da raduje povećanje broja letova ka Baltiku.



&#8220;Posebno nas ohrabruje otvaranje novih linija u Tivtu, a to je, za sada Beč, dok su u najavi već ovih dana Kuvajt Siti (Kuvajt) i Taškent (Uzbekistan) kao i Rijad. Dakle, uz naše tradicionalne goste iz Zapade Evrope i povećanje broja letova ka Baltiku, posebno mjesto svakako zauzima Bliski istok. Preko crnogorskih aerodroma, u ključnim mjesecima ljetnje sezone, bićemo povezani direktnim avio linijama sa nizom država tog regiona kao što su Saudijska Arabija, Izrael, Egipat, Dubai, Kuvajt, Kazahstan i Uzbekistan&#8221;, kazali su iz ove kompanije.

Agencija iduće sedmice o otvaranju Terminala 2 na tivatskom aerodromu

Tri glavne teme o kojima će biti riječi na samitu su bezbjednost, energija i povezanost, a činjenica da će se u glavnom gradu Moldavije okupiti 47 evropskih zemalja, po ocjeni francuskog predsjedništva, jaka je politička poruka Moskvi.



Evropska politička zajednica je neformalni diplomatski forum nastao prošle godine na inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Makrona.



Među učesnicima je 27 zemalja članica EU, cio Zapadni Balkan (Crna Gora, Albanija, BiH, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija) i još 14 zemalja (Andora, Jermenija, Azerbejdžan, Gruzija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Monako, Norveška, San Marino, Švajcarska, Turska, Ukrajina, Velika Britanija).



Pozvani su i predsjednik Evropskog savjeta, i predsjednice Evropske komisije i Evropskog parlamenta.



Očekuje se i dolazak visokog predstavnika EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja



Na samitu Evropske političke zajednice u Kišinjevu neće biti razgovora o pristupnim procesima zemalja kandidata za Evropsku uniju, saopštila je Jelisejska palata.



Kako je rečeno, &#8220;od početka je jasno&#8221; da je Evropska politička zajednica politički forum sa ciljem da se razgovara o pitanjima bezbjednosti, regionalnim krizama i sada o ratu u Ukrajini, da joj se iskaže podrška.

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:236:"Dejan Knežević, pomoćnik direktora Uprave policije, planirano je da jutros oko 10.30 časova bude  priveden  kod istražnog sudije u podgorički Viši sud. On se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje tajnih podataka.";}

Kneževića danas saslušava istražni sudija

CGO: Da li će ovaj Savjet RTCG, čija lica i imena javnost ima pravo da zna, ponovo prekrši...

Za upravljačke strukture samo jedna Bošnjakinja?!

Zolak: Prihod po gostu opada, sezona ne može biti finansijski dobra

Poljski turisti spašeni uz pomoć vojnog helikoptera

Nenezić: Vjerujem da je EU konačno uvidjela da njena uloga na Zapadnom Balkanu mora biti s...

Agencija iduće sedmice o otvaranju Terminala 2 na tivatskom aerodromu

Lideri 47 evropskih zemalja danas u Kišinjevu

Preuzmite našu aplikaciju

0 komentara