Ovo je podatak iz jednog od izvještaja ovog tužilaštva u koji je Pobjeda imala uvid. Navodi se i da je istragama obuhvaćeno 55 osoba i osam kompanija.

U predmetima IRF krediti i KAP nalazima vještaka je utvrđeno da je državni budžet direktno oštećen za 143.322.834,41 euro.

U slučajevima Meljine, Jadranski sajam i Međa kroz zloupotrebu službenog položaja i nepoštovanja ugovora o privatizaciji konstatovana je šteta od 39.993.210,75 eura. U predmetu Morsko dobro još nije utvrđeno koliko je državna kasa oštećena nezakonitim prenosom 14.000 metara kvadratnih vrijednog zemljišta, u zoni morskog dobra, privatnim kompanijama.

Vrijednost dijela ovog zemljišta, tačnije 8.794 metra kvadratna na koje je okrivljeni Branko Zgradić stavio hipoteku banka je procijenila na 15 miliona eura.

Jadranski sajam
Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević krajem februara prošle godine otvorila je istragu, u slučaju nazvanom Jadranski sajam, protiv biznismena Duška Kneževića koji je, kako se sumnja, uz pomoć još pet osoba zloupotrebom službenog položaja u privrednom poslovanju i suprotno ugovoru o privatizaciji zemljište Jadranskog sajma svojevoljno založio pod hipoteku na osnovu koje je dobio tri višemilionska kredita od Pireus banke u Atini i Londonu.

Pored Kneževića, krivična prijava podnijeta protiv srpskog državljanina Vuka Dragaševića koji je prema saznanjima Pobjede bio desna ruka Kneževiću u ovim malverzacijama.

Sumnja se da je Knežević sebi i drugom pribavio imovinsku korist od 28 miliona eura, a u tome su mu, kako smatra tužilaštvo, pomogli pomogli izvšni direktor Jadranskog sajma iz Budve Rajko Bujković i Đ. P. i R. F. izvršni direktori kompanija koje su učestvovale u ovom poslu.

Meljine
Krajem decembra prošle godine otvorena je istraga u predmetu Meljine protiv biznismena Duška Kneževića, zatim nekadašnjeg izvršnog direktora privatne bolnice u Meljinama Budimira Šegrta i njegovog tadašnjeg zamjenika Radivoja Božovića.

Oni su nakon hapšenja pred specijalnom tužiteljkom Vukčević negirali optužbe da su nezakonitim stavljanjem hipoteke na imovinu bolnice Meljine njenu vrijednost umanjili za 11.303.210,75 eura.

Atlas grupa u vlasništvu Kneževića je 2008. godine sa Vladom zaključila ugovor o kupoprodaji Vojnog centra Meljine za iznos od 25 miliona eura. Knežević se tim ugovorm obavezao da u periodu od sedam godina, osim plaćanja kupoprodajne cijene, izvrši investiciona ulaganja u iznosu od 119 miliona eura.

Međutim, on je uložio svega 17.000 eura, dok je, suprotno kupoprodajnom ugovoru, založio imovinu za kredite koji nijesu korišćeni namjenski.

Sud je na prijedlog tužiteljke Vukčević donio rješenje o zabrani raspolaganja nepokretnom i pokretnom imovinom Jadranskog sajma i kompleksa Meljine, sa ciljem da se država Crna Gora obešteti.

Budimir Šegrt nakon angažmana u bolnici koju je država prodala konzorcijumu na čelu sa Atlas grupom, bio je ministar zdravlja 2015. i 2016. godine.

Abu Dabi fond
Specijalno tužilaštvo početkom godine otvorilo je i istragu zbog štete od 15.92.834,41 euro pričinjene državnoj kasi nezakonitim radnjama prilikom dodjele i realizacije 50 miliona američkih dolara (USD) kredita koje je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore 2015. godine dobilo iz Abu Dabi fonda za podsticaj razvoja poljoprivrede na sjeveru Crne Gore.

Krajem januara podnijeta je krivična prijava protiv nekadašnjeg ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, dok su se na listi osumnjičenih našli i bivši predsjednik Odbora direktora crnogorskog Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević, bivši ministar poljoprivrede u Vladi izbornog povjerenja iz 2016. godine Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić.

Izviđaj je pokrenut u vezi sa podjelom 23 miliona dolara koje je Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo za devet crnogorskih firmi. Sumnja se da su neke od njih, suprotno ugovoru, novac iz povoljnih kredita za koje garantuje država iskoristili za neke druge namjene.

Međa i Morsko dobro
Na listi osumnjičenih visokih državnih funkcionera našli su se i bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačevič i službenici tivatskog katastra u slučaju Međa i Morsko Dobro.

U predmetu Međa vještačenjem je utvrđena šteta u iznosu od 690.000 eura. Tužilaštvo tereti Kovačevića da je bio na čelu kriminalne organizacije preko koje je prisvajao vrijedne parcele na „pjeni od mora“ koristeći se pritiskom na podređene službenike u državnom organu kojim je rukovodio. Kovačević je u bjekstvu i za njim je raspisana međunarodna potjernica.

Za slučaj Morsko dobro šteta pričinjena državi još se utvrđuje.

Na listi osumnjičenih su nekadašnji čelnici Morskog dobra Predrag Jelušić, Rajko Barović, zatim Rajko Mihović, kao i bivši članovi Upravnog odbora tog javnog preduzeća.

Dosadašnjom istragom došlo se do dokaza da je Mihović, dok je bio izvršni direktor Morskog dobra, zaključio više štetnih ugovora na račun države Crne Gore.

On je, kako se osnovano sumnja, bez odluke Vlade, u periodu od 2002. pa dalje sa privatnim i pravnim licima osnovao zajednička preduzeća u koja je Javno preduzeće „Morsko dobro“, kao jedan od osnivača, unosio državnu svojinu – zemljište u zoni morskog dobra kao osnivački ulog, bez ikakvog ekonomskog interesa države Crne Gore.

Mihović je odlučio da Morsko dobro sa preduzećem Navar d. o. o. Herceg Novi, u vlasništvu Branka Zgradića, osnuje preduzeće N d. o. o. Tivat na koje je prenešeno 14.000 metara kvadratnih zemljišta morske obale i akvatorijuma. Po odluci Mihovića, „Morsko dobro“ je istupilo iz ovog preduzeća 2009. godine za iznos od 108.000 eura.

KAP
Po visini novčane štete nanijete državnom budžetu zloupotrebom službenog položaja prednjači predmet KAP.

Treći nalaz finansijske struke potvrdio je ranija vještačenja kojim je utvrđeno da su bivši ministar ekonomije Branko Vujović, njegov nekadašnji pomoćnik Dragan Kujović i još 10 službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija, prilikom izdavanja pet garancija za kredite Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP), državnu kasu oštetili za 127,4 miliona eura.

Ovaj predmet formiran je u Specijalnom tužilaštvu 2014. na osnovu izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji izdatih garancija u 2009, 2010. i 2011. godini.

Prema izvještaju DRI koji je objavljen 2013. godine, država je KAP-u izdala garancije za 135 miliona kredita kod OTP, Dojče i VT banke, a da je kao protivgarancije prihvatila akcije ruske En plus grupe i CEAK-a u KAP-u i Rudnicima boksita, koje su 2011. godine vrijedjele 22,2 miliona eura.