Iz policije je saopšteno je da je podgorička policija je 27. septembra oko 19.30 časova obaviještena da je u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane jednog lica.



&#8220;Naime, nakon porodične svađe, lice D.P. upotrijebilo je vatreno oružje – pištolj, u odnosu na suprugu, u predjelu njene glave, kojom prilikom je zadobila povrede. Policija je preduzela mjere i radnje iz svoje nadležnosti, D.P. lišila slobode, izuzela sredstvo izvršenja krivičnog djela sa lica mjesta, te od ovog lica oduzela i još jedan pištolj&#8221;, saopštila je policija.&nbsp;



Sa događajem je upoznat tužilac koji je kvalifikovao krivično djelo ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materije.

Uhapšen Dušan Popović, supruzi pucao u glavu

Kako nove destinacije aerodroma u regionu spašavaju crnogorsku privredu

Džozef: Spajić bi u Estoniji mogao naučiti kako se raspoznaju prijatelji i neprijatelji

Vlada preusmjerila sredstva: Za Eko-zgradu 3,1 miliona eura, skijalištu u Kolašinu milion

PKCG: Neophodni jasni kriterijumi ko može da se bavi zdravstvenim turizmom, glavni izazov umreženost relevantnih institucija

Jelušić: Politizacija obrazovnog sistema, ugledajmo se na Sloveniju

Abzovićeva Vlada nije donijela važna dokumenta: Sajber prijetnje ,,rješavaju“ bez – sajber strategije?!

I. Đoković

Sektor bezbjednosti je prema koalicionom dogovoru između konstituenata vlasti pripao Demokratama, kako je i Standard ranije pisao, mjesta po dubinu od kojih je jedno i mjesto direktora policije treba da pripadne Pokretu evropa sad. Iako bi i novi direktor policije bio u v.d. statusu, jer se za raspisivanje tog konkursa još nijesu stekli uslovi, neslaganja [&hellip;]

ZAVARNIČNILO IZMEĐU PES-A I DEMOKRATA: Mjesto direktora policije plijen koji žele i jedni i drugi | Standard

ZAVARNIČNILO IZMEĐU PES-A I DEMOKRATA: Mjesto direktora policije plijen koji žele i jedni i drugi

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Prema nezvaničnim saznanjima portala Standard, Bečić je na današnjoj sjednici kazao da ne želi nametnuta rješenja za poziciju prvog čovjeka policije. Lider Demokrata je zamjerio PES-u to što preko medija saznaje imena kandidata za tu poziciju i što se za istu predlažu kadrovi DPS-a. U odbranu PES-a stao je Andrej Milović, nakon čega je došlo [&hellip;]

Sukob na sjednici Vlade: Uskoro novi pregovori o izboru direktora policije | Standard

Sukob na sjednici Vlade: Uskoro novi pregovori o izboru direktora policije

&#8220;Te komunikacije su pružile ogroman broj ifnormacija i more informacija iz kojih se crpe dokazu za aktuelne postupke, za postupke koji će se formirati i SDT na tome radi. U pitanju su visoki javni funkcioneri, visoka korupcija i radnje u klojima se u najvećoj mjeri vrijeđa vladavina prava i mi smo riješeni da činjenice istražimo [&hellip;]

Terzić: Ako me uhapse, mogao bih da založim jedino majku i tatu | Standard

Terzić: Ako me uhapse, mogao bih da založim jedino majku i tatu

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Ministar Šaranović je prethodnih dana tražio od Odsjeka za kadrovske i pravne poslove državnih službenika Sonje Radonjić da mu dostave odgovore o javnom konkursu za pomoćnike direktora Uprave policije. No, izgleda da Šaranović namjerno prenebregava član 131. Zakona o unutrašnjim poslovima, koji jasno propisuje da direktor policije, i u v.d. statusu ima pravo da imenuje [&hellip;]

Šaranović bi da vedri i oblači: Kadrira mimo direktora policije, traži novog v.d. dok se Terziću miješa u nadležnosti | Standard

Šaranović bi da vedri i oblači: Kadrira mimo direktora policije, traži novog v.d. dok se Terziću miješa u nadležnosti

Medenica je danas prisustvovala davanju iskaza dvojice bivših kolega, u istrazi koju je Specijalno tužilaštvo otvorilo zbog sumnji da je zloupotrebila položaj. Bez mnogo riječi, bivša predsjednica Vrhovnog suda prokomentarisla je svoje prepiske sa sudijama koje su se nedavno pojavile u medijima. Ipak poručuje da će se uskoro sve čuti i vidjeti. „Vi znate moj [&hellip;]

Medenica: Vidjeće se mnoge stvari, nijesam željela da ono što je za sudnicu bude plasirano na ulici | Standard

Medenica: Vidjeće se mnoge stvari, nijesam željela da ono što je za sudnicu bude plasirano na ulici

Kako je ranije objavio portal Borba na sastanku su ispred PES-a bili prisutni premijer Milojko Spajić i ministar pravde Andrej Milović, dok su Demokrate predstavljali potredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i spoljne poslove Aleksa Bečić, šef poslaničkog kluba Boris Bogdanović, te ministri unutrašnjih poslova i odbrane Danilo Šaranović i Dragan Krapović. Sagovornici su pokušali da postignu kompromisno rješenje oko [&hellip;]

Završen sastanak Demokrata i PES-a oko izbora šefa policije: Nije postignut dogovor | Standard

Završen sastanak Demokrata i PES-a oko izbora šefa policije: Nije postignut dogovor

“Već dugo u meni raste želja da, poučen svojim iskustvom, na konstruktivan i direktan način dam svoj doprinos razvoju umjetnosti i napretku društva u Crnoj Gori. Na svom putu, u svim ključnim momentima života srijetao sam ljude koji su me vjerom, podrškom, znanjem i ljubavlju ojačavali i usmjeravali, dajući mi krila da ostvarim svoje ambicije, [&hellip;]

Fondacija Miloš Karadaglić dodjeljuje četiri vrijedne stipendije za mlade talente | Standard

Fondacija Miloš Karadaglić dodjeljuje četiri vrijedne stipendije za mlade talente

Kako je objavio portal Borba na sastanku su ispred PES-a prisutni premijer Milojko Spajić i ministar pravde Andrej Milović, dok Demokrate predstavljaju potredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i spoljne poslove Aleksa Bečić, šef poslaničkog kluba Boris Bogdanović, te ministri unutrašnjih poslova i odbrane Danilo Šaranović i Dragan Krapović. Sagovornici pokušavaju da postignu kompromisno [&hellip;]

U toku sastanak vrha Demokrata i PES-a oko izbora šefa policije | Standard

U toku sastanak vrha Demokrata i PES-a oko izbora šefa policije

“Vrlo je sporno da li su moje poruke. Telefon nije konfiskovan, ja sam ga dobrovoljno predala i dala korisničku šifru”, kazala je Medenica, gostujući u emisiji Načisto na TV Vijesti. Novinara je zanimalo zašto šifru nije dala u policiji, već u Tužilaštvu. “Znam proceduru, da se mora formirati zapisnik, da moraju prisustvovati dva svjedoka, da [&hellip;]

Medenica o tome da li je puštena niz vodu: Svjedok sam mjera tajnog nadzora, interesantno će biti da to što sam vidjela ponešto i kažem | Standard

Medenica o tome da li je puštena niz vodu: Svjedok sam mjera tajnog nadzora, interesantno će biti da to što sam vidjela ponešto i kažem

Donijeto je: Rješenje o imenovanju Vuka Žižića za državnog sekretara u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Rješenje o razrješenju Biroa za operativnu koordinaciju u sastavu: Boris Milić, Zoran Lazarević, Zoran Brđanin, Vladimir Bulajić, Janko Laković, Zoran Kujović i Jelena Maraš, i Rješenje o imenovanju Biroa u sastavu: Boris Milić, Zoran Lazarević, Nikola [&hellip;]

Ovo su nova kadrovska rješenja: Vlada imenovala novi Biro za operativnu koordinaciju BOK | Standard

Ovo su nova kadrovska rješenja: Vlada imenovala novi Biro za operativnu koordinaciju BOK

Rekordna godina u avioindustriji 2023. očigledno će rezultirati i jakim pripremama za naredni period i očekivati je da će i naš region biti dio te strateške planske uvećane ponude .



Dva dominantna aerodroma Beograd i Zagreb su u svoj red letenja već za narednu sezonu uvrstile nove destinacije i nove aviokompanije, a za naš crnogorski region od značaja su i šta rade dva nama najbliža aerodroma Tirana i Dubrovnik.



Oni definitivno ne miruju sa ponudom, šta više od sljedeće godine na aerodromu Dubrovnik Rajan Air će uvesti novih 16 destinacija, a na aerodromu Tirana 17 novih ruta. Takođe na aerodromu Tirana će Wizz Air povećati svoju bazu za dva aviona i uvesti pet novih ruta. Ono što je karakteristično za oba aerodroma je to da su u pitanju rute iz Zapadne Evrope, tako da će oba aerodroma, ali i turistička privreda profitirati od novih destinacija .



Paris, London, Rim, Varšava, Stokholm, Mančester, Bolonja, Prag, Helsinki, Dablin , Beč će biti u ponudi od naredne sezone i za očekivati je da će popunjenost ovih aviona biti izuzetna, a da će osim aerodroma korist imati i turistički rizorti.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="262" height="167" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/Picture1.jpg" alt="" class="wp-image-673709"/><figcaption>Rajko Uskoković</figcaption></figure>



Važan je i podatak da se Rajan Air pozicionirao u Dubrovniku i od aerodroma ,,Ruđer Bošković&#8221; napravio svoju treću bazu ( poslije Zagreba i Zadra ) što svakako govori o dugoročnim planovima ovog niskobudžetnog prevozioca.



Logično se postavlja pitanje kako će ova ekspanzija uticati na naše aerodrome i na našu turističku privredu i da li smo i mi mogli da privučemo ove prevozioce, te da našim građanima omogućimo ekonomičniji život i putovanja.



Decenijama prisutna teorija, ali i praksa o najskupljim kartama koje plaćaju građani Crne Gore za letove iz Podgorice i Tivta ka Beogradu očigledno se neće promijeniti. Svakako da aviokompanije imaju pravo kada je ovako stanje tražnje da odrede cijenu aviokarte kako oni žele, ali sa druge strane postoji i nešto što se zove opšti društveni interes i odnos prema svojim građanima. Generalno povećanje plata u Crnoj Gori nije uslovilo generalno bolji životni standard. Šta više, nominalni rast ličnih dohodaka nije uslovio i realni rast životnog standarda. Ovim se očito služe i aviokompanije pa i aerodromi. Svi povećavaju cijene svojih usluga, a da li povećavaju i nivo svog servisa ?



Logično se postavlja pitanje: Zar ne bi bilo bolje između glavnih gradova Crne Gore i Srbije uvesti veći broj frekvencija sa atraktivnijim tarifama tako da i određeni slojevi građana sa slabijom platežnom moći ( penzioneri, studenti …) imaju mogućnost da putuju?



Razumno je da se aviokompanije neće odreći profita, jer ako mogu prodavati povratnu kartu za 180 eura na letu koji traje 30 minuta zašto bi istu prodavali za 100 eura? 



Ali, postoji i onaj aspekt ko pokriva gubitak u poslovanju državnim preduzećima…pa isti ti građani kojima nije omogućeno da imaju bilo kakvu dobit ili korist već samo da plaćaju kroz porez različite namete na koje nemaju uticaja.



Zato je pred narednu sezonu, koju svi na svijetu već zovu najboljom sezonom za putovanja, na našoj avioindustriji da obezbijedi ponudu za svoje građane i privredu.



Konkretno, za crnogorske hotele, restorane i markete veću će korist napraviti nove linije koje su otvorene ka Ćilipima- Dubrovniku, jer je ovaj aerodrom nekih 30 do 60 km udaljen od Bokokotorskih gradova, nego aerodrom Tivat koji nema atraktivnu ponudu.



Isto će se više novca crnogorskih građana sliti ka Albaniji, i letovima iz Tirane nego što će to biti slučaj sa Podgoricom, jer jednostavno je ponuda komšija bolja, ekonomičnija i praktičnija.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="531" height="324" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/Picture2.png" alt="" class="wp-image-673710" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/Picture2.png 531w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/Picture2-300x183.png 300w" sizes="(max-width: 531px) 100vw, 531px" /><figcaption>Mapa letova iz Tirane</figcaption></figure>



Razvoj aerodroma nije samo širenje piste i naplata parkinga, razvoj aerodroma je prije svega veća ponuda destinacija i zato je neophodno više raditi na komercijalnim akcijama i približiti naše vazduhoplovne luke aviokompanijama. Svaka industrija ima svoju produktivnost, avioindustrija produktivnost mjeri u povećanim satima naleta , a na našem evropskom putu nije isto da li ćemo imati dva leta za Brisel iz Tirane ili četiri leta iz Crne Gore. Veća posvećenost i mnogo više rada nego do sada je neophodno da se naši aerodromi približe evropskim standardima.

To proizilazi iz Informacije o presjeku zatečenog stanja u Ministarstvu odbrane, koju je objavio taj resor pod rukovodstvom Dragana Krapovića iz Demokrata.



&#8221; Tokom 2023. godine nije bilo izrade novih strateških dokumenata politike odbrane. Takođe, nije donošena strategija za suprostavljanje hibridnim prijetnjama, što je bila obaveza Vlade Crne Gore iz Programa pristupanja Crne Gore (PPCG) Evropskoj uniji za 2023. godinu&#8221;, navedeno je u dokumentu.



Vlada Crne Gore je u 2023. godini formirala Interresornu komisiju za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, sa zadatkom izrade Nacrta strategije za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, čiji predsjednik je bio predstavnik Vlade.



&#8221; Komisija je izradila Nacrt strategije čije usvajanje se planira Programom rada Vlade za 2024. godinu. U planiranom roku nije realizovana aktivnost usvajanja strategije sajber bezbjednosti Vojske Crne Gore 2023-2026. i akcionog plana za implementaciju. Usvajanje predmetne strategije sa akcionim planom za njenu implementaciju prolongirano je za IV kvartal tekuće godine&#8221;, piše u Izvještaju.



Plan sadašnje vlade je, da do kraja IV kvartala tekuće godine, usvoji strategiju sajber bezbjednosti Vojske Crne Gore 2023-2026. i akcioni plan za njenu implementaciju.



Ovakve informacije posebno su zabrinjavajuće imajući u vidu da su napadi na informacionu mrežu Vlade Crne Gore počeli 22. avgusta a da je praktično narednih pola godine bilo onemogućeno pristupanje sajtu Vlade, imejlovima, kao i sajtovima institucija kao što su tužilaštva, sudovi, katastar, Uprava prihoda i carina&#8230;



Iz Ministarstva odbrane Crne Gore je 12. septembra objavljeno da će SAD donirati 23 miliona dolara za opremanje crnogorske vojske, a da će poseban fokus biti na snaženju kapaciteta iz oblasti sajber odbrane, u svjetlu tadašnjih napada.



Međutim, kako se vidi u objavljenim dokumentima, prethodna Vlada praktično da nije uradila ništa da osnaži sajber odbranu zemlje.



U međuvremenu je formiran i Regionalni sajber centar u Podgorici. Mada je tadašnji premijer u maju, prilikom otvaranja centra, naveo da će postati ključno mjesto gdje se stiču znanja i vještine iz te oblasti, više od pola godine kasnije u centra u nema značajnijih aktivnosti o kojima je javnost obaviještena.



Ministar javne uprave Maraš Dukaj rekao je nedavno da u korak s digitalizacijom mora ići i sajber bezbjednost, jer je prošlogodišnji napad na Vladinu informacionu infrastrukturu otkrio slabosti i rizike.



&#8221; Uspostavili smo Vladin CIRT tim, koji je zadužen da u režimu 24/7 nadgleda mrežu državnih organa. Pristupili smo i izradi novog zakona o informacionoj bezbjednosti u koji je sadržana NIS2 direktiva Evropske unije, kako bismo već sada uskladili zakonodavstvo sa standardima Evropske unije, koji je upućen Evropskoj komisiji na mišljenje. Usvajanjem ovog zakona biće obezbijeđeni uslovi za adekvatno sprovođenje mjera informacione bezbjednosti u pravcu zaštite kritične informacione infrastrukture&#8221;, pohvalio se Dukaj.

Interesantno je, međutim, da je na ovoj &#8220;sivoj listi&#8221; i susjedna Hrvatska, o čemu je bilo puno riječi sredinom ove godine.&nbsp;



Vlada Crne Gore prošle sedmice usvojila je Informaciju u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, u kojoj se navodi da je sproveden peti krug evaluacije od Komiteta eksperata Savjeta Evrope za procjenu sprečavanja pranja novca (Manival). To tijelo Savjeta Evrope, kako je saopšteno, polovinom decembra ove godine bi trebalo da usvoji izvještaj, koji bi, u slučaju da ocjene budu loše, Crnu Goru mogao staviti na &#8220;sivu listu&#8221; FATF.&nbsp;



Pojašnjeno je da je to lista država koje ne primjenjuju ili malo primjenjuju mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.



Sa sjedištem u glavnom gradu Francuske, FATF je glavno međunarodno tijelo za borbu protiv sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, a pripojeno je Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).



Na njihovom sajtu, nalazi se&nbsp;<a href="https://www.fatf-gafi.org/en/countries/black-and-grey-lists.html" target="_blank" rel="noreferrer noopener">&#8220;siva lista&#8221;</a>, gdje se vidi koje su sve zemlje na tom spisku.&nbsp;



Pri sadašnjem stanju, Hrvatska je jedina članica Evropske unije koja se nalazi na &#8220;sivoj listi&#8221;. Prema navodima FATF-a, vlada u Zagrebu je obećala da će se povećati napore u sferi sprečavanja svih oblika finansijskog kriminala i pokrenuti odgovarajući akcioni plan.



Stavljanje na &#8220;sivu listu&#8221; FATF-a može značiti ozbiljan gubitak imidža zemlje i naravno, može imati odvraćajući učinak na strane investitore.&nbsp;



Ostale zemlje na spisku su, primjera radi, Sirija, Jemen, Mali, Nigerija, Burkina Faso ili Ujedinjeni Arapski Emirati.



Postoji i crna lista zemalja koje su klasifikovane kao visokorizične. Trenutno se na njoj nalaze samo tri države &#8211; Iran, Mjanmar i Sjeverna Koreja.



Crnogorska vlada ranije je upozorila da bi stavljanjem države na &#8220;sivu listu&#8221; moglo doći do opadanja njenog kreditnog rejtinga, kao i usporavanja u realizaciji inostranih investicija koje dolaze sa prostora država koje u potpunosti poštuju pravila u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.



Ukoliko FATF stavi jednu državu pod pojačani nadzor, odnosno na &#8220;sivu listu&#8221;, znači da se ta država obavezala i da će da ukloni utvrđene strateške nedostatke u okviru dogovorenog vremenskog perioda.



Naredna plenarna sjednica Manivala biće održana od 11. od 15. decembra u Strazburu.&nbsp;

Crna Gora zbog pranja novca možda u društvu Jemena, Sirije…

Pravna savjetnica u NVO Akcija za ljudska prava Bojana Malović poručila je da se u ovoj organizaciji nadaju „da izostanak javnog reagovanja Ministarstva unutrašnjih poslova predstavlja samo znak početnog nesnalaženja novih ljudi u Ministarstvu u komunikaciji s javnošću“.



&#8221; Očekujemo od ministra da svakako sagleda taj slučaj i da se na tu temu javno oglasi. Veoma bi bilo važno da ministar Danilo Šaranović pokaže drugačiji pristup od bivšeg ministra Filipa Adžića koji je javno podržavao policijske službenike optužene za ozbiljna krivična djela&#8221;, istakla je Malović.



Pobjeda je još 27. novembra uputila pitanja ministru Šaranoviću, ali do danas nijesmo dobili odgovore, ali ni povratnu informaciju iz njegovog kabineta hoće li odgovoriti na pitanja. Knežević je u intervjuu za proruski i prosrpski portal IN4S, pored ostalog, rekao da ,,najviše voli svoju Crnu Goru“, ali bi ,,život dao za Srbiju i Republiku Srpsku“, a u nastavku je zaprijetio ,,sramnim nevladinim organizacijama“&#8230;



&#8221; Molim neke sramne nevladine organizacije da uzmu sljedeći put više novca kada sam ja u pitanju da blate o meni, da bi mi poremetili ugled u društvu, jer nijesam ja neko sa kime ćete potkusurivati vaše političke poene. I ako već to radite, ne zaboravite da ja jako dobro poznajem bezbjednosnu situaciju u zemlji i regionu i da sam, nažalost, operativno jako dobro informisan. Znam vaše nalogodavce koji su vas gurali protiv mene i nemojte da vas oni troše&#8221;, upozorio je v. d. komandanta Protivterorističke jedinice. I potom zaprijetio: „Kada odete u toalete stranih službi, ne govorite jeftino o meni jer to ima svoju cijenu“.



<h2>KRŠENJE ZAKONA</h2>



Iz CGO su Pobjedi kazali da rad MUP-a i Uprave policije nijesu do sada bili u njihovom fokusu, ali da ovaj slučaj djeluje stimulativno da se i za taj dio javne administracije više zainteresuju, posebno zbog činjenice da je izostala potrebna reakcija onih koji su nadređeni Kneževiću.



&#8221; Ne znamo na koje NVO Knežević misli, odnosno kome tačno prijeti, ali sama činjenica da čovjek sa te pozicije prijeti NVO sektoru je skandalozna, osim što su, naravno, nedopustivi svi oblici pritisaka iz institucija i njihovih predstavnika prema civilnom sektoru. Dodatno, u konkretnom slučaju radi se i o kršenju profesionalnih standarda policijske organizacije, a ovaj istup je i u suprotnosti sa zakonom koji reguliše rad policije. Čudno je da ministar unutrašnjih i v. d. direktora Uprave policije nijesu reagovali jer je u pitanju teža povreda službene dužnosti&#8221;, kaže Đukanović.



Zakon, objašnjava naš sagovornik, jasno propisuje da službenik policije ne smije davati izjavu ili saopštenje u vezi sa obavljanjem policijskog posla bez odobrenja i saglasnosti ministra ili direktora Uprave policije.



&#8221; Ono što bi u ovoj situaciji trebalo da uslijedi jeste pokretanje disciplinskog postupka protiv Kneževića kako bi se adekvatno sankcionisao, ali i prevenirali budući slični slučajevi&#8221;, jasan je Đukanović.



Konstatuje da na koga god da se odnose prijetnje visokih policijskih službenika, one nesumnjivo negativno utiču na rad civilnog društva.



&#8221; U redovnim komunikacijama sa našim partnerima iz međunarodnih institucija skrećemo pažnju na sve ovakve slučajeve i lošu klimu za rad kritički orijentisanog civilnog sektora. U tom kontekstu, vjerujem da će i ovaj slučaj biti evidentiran u relevantnim izvještajima&#8221;, dodaje on.



Istupi visokih policijskih službenika, poput Kneževićevog, opasni su, ističe Đukanović, jer, između ostalog, ukazuju i na deficit profesionalnih standarda, ali i slabljenje hijerarhijskog lanca i odgovornosti u policijskoj organizaciji.



&#8221; Policijski profesionalci bi morali imati visok nivo tolerancije, a ukoliko cijenite da im je od bilo koga ugrožen profesionalni integritet, isti brane kroz institucije sistema, a ne prijetnjama. Policajac visokog ranga ima posebnu odgovornost da razvija povjerenje građana u profesionalnost institucije koju predstavlja. Izrečene prijetnje su ozbiljno narušavanje slobode izražavanja i djelovanja civilnog sektora i zahtijevaju ozbiljan odgovor iz MUP-a i UP, ali i ukazuju na potrebu reformi u policijskim strukturama i bezbjednosnom sistemu koji će garantovati sigurnost svih u društvu&#8221;, kategoričan je Đukanović.



U demokratskim društvima, naglašava on, nema tolerancije prema ovakvim praksama.



&#8221; Ovaj slučaj je, nažalost, jedan od indikatora da mi kao država imamo ozbiljno urušen princip vladavine prava. Ovakvi istupi govore da mi i dalje živimo u ambijentu gdje se institucije, umjesto da služe javnom interesu, koriste za zastrašivanje i suzbijanje građanskog angažmana koji je od vitalnog značaja za demokratske reforme. Odnos prema ovom slučaju od strane nadležnog ministra će biti važan za procjenu politike Vlade prema civilnom društvu&#8221;, zaključio je Đukanović.



<h2>NEPRIHVATLJIV NARATIV</h2>



Akcija za ljudska prava od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zahtijevala je informacije o tome što planira da preduzme povodom javnih prijetnji Petra Kneževića pripadnicima civilnog sektora.



&#8221; Knežević se do juče nalazio na čelu najelitnije policijske jedinice (Protivterorističke jedinice) u Crnoj Gori, koja u svojim redovima ima i šest pripadnika bivšeg SAJ-a, jedinice ozloglašene zbog torture nad brojnim građanima u Podgorici 2015. godine, od kojih su javnosti najpoznatiji Mijo Martinović, Branimir Vukčević i Momčilo Baranin (Zlatarska ulica) i „Kolašinci“. Zbog toga njegove prijetnje imaju i dodatnu težinu i predstavljaju opasan pritisak na civilno društvo, koji bi odgovorna država morala pod hitno da suzbije.



Ovakve prijetnje su u demokratskom društvu zabranjene i sasvim suprotne policijskoj etici&#8221;, poručila je Bojana Malović.



Sagovornica Pobjede podsjetila je na praksu prethodnog ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića koji je, kako kaže, zalaganja Akcije za ljudska prava za nultu toleranciju torture nazivao „pritiskom“, „hajkom“, „pokušajem urušavanja institucija zarad dobijanja grantova“, „uticajem koji ima za cilj da zaustavi borbu protiv organizovanog kriminala“ i slično.



&#8221; Svrstavajući nas tako u isti rang sa kriminalcima. Takav narativ prema NVO mora da se zaustavi, budući da civilno društvo ulaže ogroman trud u demokratizaciju društva i uspostavljanje vladavine prava&#8221;, ističe ona.



Objašnjava da je principijelno svejedno kojim je NVO Knežević prijetio, „ali ne i faktički, jer su ti koje je imao na umu od njega posebno potencijalno ugroženi“.



&#8221; Nažalost, još smo društvo u kojem postoji hronični nedostatak odgovornosti državnih službenika za njihovo djelovanje u javnom prostoru i u kojem se državna funkcija koristi za lične obračune i privatne interese&#8221;, konstatuje Malović.



Kaže da povodom Kneževićevih prijetnji još nijesu razgovarali sa evropskim zvaničnicima i predstavnicima briselske i vašingtonske administracije, a ministru Šaranoviću su se obratili pismom i zahtijevali njegovu hitnu reakciju, te da očekuju njegov odgovor. Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici Pobjedi je saopšteno da je za EU civilno društvo ključni element demokratskog sistema i da kao takvo treba da bude prepoznato i tretirano od strane državnih institucija.



U srijedu je iz MUP-a saopšteno da je novi komandant Protivterorističke jedinice Željko Pavićević. Njegov prethodnik Knežević, osim prijetnji civilnom društvu, poznat je javnosti i po tome da je građanke i građane Crne Gore koji su se 3, 4. i 5. septembra 2021. godine okupili na Cetinju u znak protesta zbog nasilne inauguracije mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića, nazvao ,,bagrom“.



Građanski aktivisti Aleksandar Saša Zeković i Svetlana Pajović-Musić, 30. aprila prošle godine, elektronskom poštom dobili su, od anonimnog pošiljaoca, tri audio-snimka na kojima se, pored ostalog, čuje i kako on objašnjava da su 5. septembra 2021. godine pod njegovom komandom bile brojne kriminalne grupe u Crnoj Gori. Specijalno tužilaštvo obavijestilo je Zekovića i Pajović-Musić, krajem novembra 2022, da neće inicirati krivični postupak protiv Kneževića, jer nema dokaza da je počinio neko krivično djelo.



<h2>Neshvatljivo ćutanje MUP-a </h2>



Prema riječima Petra Đukanovića, teško je argumentovano objasniti izostanak reakcije MUP-a.



&#8221; Ta krovna institucija morala bi da pokaže proaktivnost kad se dese ovakvi slučajevi. Policija mora ostati profesionalna i nepristrasna. Konačno, reakcija MUP-a ima ključnu ulogu u očuvanju integriteta policije, jer šalje snažnu poruku da se neprofesionalno i neetičko ponašanje ne toleriše, čime se održava nepovjerenje građana u policijske institucije i demokratske vrijednosti. Izostanak reakcije MUP-a u ovom slučaju može biti shvaćen kao saglasnost MUP-a, pa i Vlade, sa stavovima Kneževića što dodatno ozbiljno dovodi u pitanje ambijent za djelovanje civilnog društva koji je ionako narušen&#8221;, kaže Đukanović.

Đukanović: Institucionalno zastrašivanje i suzbijanje građanskog angažmana

Vjerovatno najdigitalizovanija zemlja na svijetu, čije rusko govorno stanovništvo podržava članstvo u NATO sa 59 posto podrške, ulaže sve moguće napore da pomognu Ukrajini u borbi protiv ruskog agresora, kojeg Estonci smatraju i otvoreno zovu svojim jednim neprijateljem – jer to doživaljavju kao i svoju egzitencijalnu borbu.



Nevjerovatna društvena kohezija i koordinisani sistem odgovora na svaku prijetnju potiče prije svega od toga što Estonci nemaju nikakve dileme oko toga, gdje joj je mjesto, ko su joj prijatelji i od čega zavisi njihova budućnost. &nbsp;&nbsp;



Džozef&nbsp;smatra da je od krucijlnog značaja da “ko su mu neprijatelji a ko prijatelji“ nauči i naš novi premijer&nbsp;Milojko Spajić,&nbsp;čija se vlada, kaže mora pažljivo promatrati zbog zabrinjavajućeg ruskog upliva u njoj.



Budući je Spajić i ljubitelj kripta i želi Crnu Goru usmjeriti ka tome, Džozef misli da bi u tehnološki najnaprednijoj zemlji svijeta mogao naučiti i zašto se oni drže podalje od toga. &nbsp;&nbsp;



Antena M:&nbsp;Gospodine Džozef rekli ste na putu ka ovamo da biste željeli da sa nekim od iskustava koje smo videli ovdje vidjeli upoznate i novog crnogorskog premijera Milojka Spajića- zašto?



Džozef:&nbsp;Zato što ovdje vidimo izuzetnu zemlju koja je toliko napredovala u smjeru u kojem novi premijer Spajić, kaže da hoće da povede Crnu Goru. Ime njegovog pokreta Evropa Sad (PES), govori o želji napretka Crne Gore u digitalnom smislu i nekim drugim elementima, čak uključujući i mogućnost kripto valuta. I bilo bi krucijalno da to nauči od najbriljantnije zemlje, kada je riječ o digitalizaciji, možda i na svijetu &#8211; a to je Estonija. I znakovito je da ovdje uprkos svom njihovom digitalnom napretku, ne čine ništa i ne pokazuju nikakav interes u kripto – drže se podalje od toga. U svakom drugom aspektu, oni su digitalno napredovali, građani sve mogu da urade online i to je imalo pozitivan uticaj u borbi protiv korupcije, koja je na izuzetno niskom nivou.



Antena M:&nbsp;Iako je ime njegove partije Evropa Sad, on ima makar dio njegove stranke koji zapravo govori Evropa Sad ali efektivno radi rusku propagandu. Kako mislite da to možemo, hajde da kažemo, prevazići?



Džozef:&nbsp;Veoma važno pitanje. Ja bih rekao da je bilo iznenađujuće da je specijalni izaslanik SAD-a za Balkan,&nbsp;Gabrijel Eskobar&nbsp;(Gabriel Escobar), čak i on, koji rijetko ima takve komentare, rekao da je veoma razočaran zato što ima antizapadnih elementa u vladi. To je bukvalno citat Gabrijela Eskobara, i on je, naravno u pravu. Činjenica je da je predsjednik parlamenta u Crnoj Gori,&nbsp;Andrija Mandić, a njegova stranka i njegove pozicije su bile protiv NATO-a, on ne daje podršku na način na koji NATO- saveznik treba, ne podržava podršku koju NATO daje Ukrajini protiv ruske agresije i veoma je blizak sa Srbijom, koja je broj jedan promoter ruskih narativa u regionu – domaćin je Rossia Today i Sputnjiku. I proaktivno, Beograd kreira te pogrešne narative o nekoj alternativi u Rusiji i Kini. Tako da je to legitimno pitanje, i mora se pažljivo pratiti to šta će vlada zapravo raditi i uloga gospodina Mandića u tome.



Antena M:&nbsp;Imajući u vidu sve što smo vidjeli ovdje proteklih par dana, kao i da ste Vi ekpert za zapadni Balkan, i sve sto ste pomenuli u prethodnom odgovoru, koje su to lekcije naučene za koje mislite da se mogu primjeniti u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, kada je riječ o borbi protiv malignog ruskog uticaja?



Džozef:&nbsp;Lekcija broj 1. je &#8211; znaj ko su ti prijatelji a ko su ti neprijatelji &#8211; i nemoj praviti nikakve konfuzije oko njih. Zato je prethodno pitanje o prirodi vlade, imanje u njoj ove grupacije što se prije zvala DF tako zabrinjavajuće. Kako i zašto je Estonija tako upješna? Pođite do granice i pogledajte jednu stranu granice sa Rusijom, drugu stranu sa Estonijom. Estonija je sada broj jedan u obrazovanju širom Evrope, ovdje smo u Talinu vidjeli izvanrednu transformaciju, toliko impresivnu u svakom aspektu uključujući čak i u arhitekturi, ekonomiji, borbi protiv korupcije, digitalizaciji – zašto? Ovo je zemlja u kojoj nema konfuzije o zome gdje je njena orjentacija, ona zna i razumije što je Rusija, bolje nego skoro bilo koja druga zemlja, osim njeni susjedi Ukrajina i drugi na Baltiku. Estonija zna da Rusija ne predstavlja budućnost, da ima model koji je potpuno neuspješan, koji ne nudi ništa i stoga Estonija ima 100 – postotnu posvećenost još od 1990-tih priključenju Zapadu, transformaciji svog cijelog pristupa i posvećenosti vladavini prava, posvećenosti transparentnosti i kulturnom naglasku na borbi protiv korupcije – to se ovdje ne toleriše.



A to je baš ono što ne vidimo na Balkanu, već vidimo nastavak flertovanja i nekakve privlačnosti ka Rusiji, uprkos njenoj bezočenoj agresiji na Ukrajinu. &nbsp;&nbsp;

Koji su, po Vama, uzroci alarmantnih podataka o crnogorskom obrazovanju i rezultata PISA testiranja?



Više je uzroka nazadovanja crnogorskih učenika i učenica u oblastima koje se mjere PISA testiranjem. Sklona sam ipak da na prvo mjesto stavim politizaciju obrazovnog sistema. Ona intenzivno traje, pa se čak i osnažuje, još od devedestih godina prošlog vijeka. Politizacija je, uz rast nejednakosti i porazni neoliberalni ekonomski koncept „razvoja“ uspješno „pojela kredit“ koji je sistem obrazovanja stekao tokom perioda socijalizma, kao jedan od boljih sistema u okviru zajedničke države.



Imam potrebu da napomenem da je u prvoj polovini mog višedecenijskog staža škola u kojoj sam radila uglavnom imala direktore ili direktorice koji nisu bili članovi tadašnjeg Saveza komunista. To je bio poželjan, ali ne i ultimativan uslov izbora, što ćemo kao praksu vidjeti upravo u periodu višepartizma. U kontekstu depolitizacije i decentralizacije, mogu se možda posmatrati odlični rezultati Slovenije (od koje smo mi neuspješno pokušali da učimo). Znatno su iznad Crne Gore i Hrvatska i Srbija. Međutim, ne može se reći da u Srbiji nema politizacije, ali su tamo rezultati gotovo isti kao 2018. To predstavlja svojevrsni uspjeh, osobito kada se ima u vidu pandemija.



Postavlja se pitanje zbog čega Crna Gora nije uspjela da ostane na istom nivou postignuća iz 2018. Svakako će biti potrebne dodatne analize, ali mi se kao jedan od vodećih razloga nameće činjenica da smo mali sistem u kome se negativnosti brzo rašire. Međutim, moglo bi se razmišljati i o tome da je mali sistem lakše „izliječiti“, ako se to stvarno želi i ako ima političke volje.



Šta rezultati PISA testiranja govore o uspjehu obrazovnih politika Crne Gore?



Politizacija obrazovnog sistema je podrazumijevala drugačiji fokus i prioritete, konkretno „zauzimanje teritorije“ radi lakšeg uticaja i zapošljavanja. Tako su u drugi plan stavljeni potreba za konitnuiranom reformom obrazovnih politika, profesionalnim razvojem i selekcijom najboljih nastavnika, da ne pominjem promišljeno integrisanje tehnologije u obrazovanje.



U našem obrazovnom sistemu još uvijek nismo stigli do toga da primarni fokus treba da bude sposobnost kritičkog razmišljanja, a ne memorisanje gradiva. Nije bilo ni pravovremene evaluacije, koja bi podrazumijevala kontinuirano praćenje i reviziju nastavnih planova i programa i uvođenje inovativnih i efikasnih načina poučavanja. Činjenica je da se u unapređenje školske mreže izuzetno malo ulagalo, a migracijski tokovi su u međuvremenu sam sistem u pojedinim gradovima doveli do pucanja. Neću da kažem da se na svim ovim zadacima nikako nije radilo. Radilo se, sa više ili manje volje i uspjeha,&nbsp; ali se nije radilo dovoljno i posvećeno, jer je bilo važnije sačuvati partijske interese. Podsjetiću samo koliko je napora i pregovaranja bilo potrebno da bi se u prošlom sazivu Skupštine Crne Gore izglasalo rješenje da direktore i direktorice na postavlja ministar ili ministarka već školski odbori.



Podsjetiću da smo, nakon otpočinjanja reforme 2000. imali obavezu da svakih šest godina evaluiramo i unapređujemo programe i udžbenike. Na to se spremno zaboravilo. Nakon čuvenog protesta na Cetinju 2009, početak decentralizacije je zaustavljen, a obrazovni sektor stavljen u ruke jedne partije. Tužno je što se i nakon izbora 2020. ovo rješenje branilo upornije nego ikad. U međuvremenu se manipulisalo jezikom, sada će izgleda vjeronaukom i vjerskim školama, odnosno radilo se i radi uglavnom na onome što je moglo izazvati ili očuvati podjele i društvenu dezintegraciju, a u korist kratkoročnih partijskih izbornih rezultata. Sve je vodilo daljim anomalijama unutar sistema: VIP odjeljenjima, vršnjačkom nasilju, korupciji i privatnim časovima koji su dodatno osnažili nejednakost, hiperpordukcij diploma Luča, hiperprodukciju u visokom obrazovanju, kupovinu diploma&#8230;



Svakako, treba pomenuti da je na rezultate kod nas takođe moglo uticati zatvaranje škola zbog pandemije. Istina, mi smo bili veoma ponosni zbog navodne brzine prilagođavanja na onlajn-učenje, a upravo tu su se pokazale neke od konkretnih slabosti našeg obrazovnog sistema. Naime, zemlje koje su tehnologiju ranije integrisale u obrazovne sisteme nisu imale negativan uticaj, pa je tako Singapur značajno unaprijedio sve svoje performance između 2018. i 2022. Napredovale u i Kina, Japan, Hong Kong, Koreja&#8230;, ali i Irska i Estonija. Naša karakteristika je to što smo zatvarali škole i kad treba i kada ne treba, poigravali se produžavanjem raspusta, a što je dodatno uticalo i na kvalitet i na snaženje nejednakosti u pristupu obrazovanju.



Koje reforme su neophodne našem obrazovanju? Ko sve treba da se uključi?



Važno je napomenuti da PISA testiranje nije nikakva ultimativna presuda o stanju obrazovnog sistema, već samo jedan od alata za mjerenje njegove uspješnosti. Treba biti oprezan u odnosu na moguću kulturnu pristrasnost testiranja, nedovoljnu pokrivenost određenih predmeta (u mnogim sistemima ima manje predmeta, a više časova za one koji se mjere PISA testiranjem), a ima prigovara i da je previše fokusa na testriranje uz zanemarivanje konteksta stvarnog učenja. Zato i prilagođavanje obrazovne strategije treba upodobiti sa specifičnostima i potrebama Crne Gore i njenim društvenim kontekstom.&nbsp;Većina strategija ipak polazi od slabosti koje je identifikovala PISA, što može da iziskuje reviziju nastavnog plana i programa, obuku nastavnika ili promjene u upravljanju obrazovanjem.



Naš trajni problem je takozvana negativna selekcija nastavnog kadra, zato je važno investirati u stalnu obuku nastavnog osoblja i u inovativne nastavne metode i strategije za rješavanje različitih potreba za učenjem. Kada je o tehnologiji riječ, kod nas su ključne teme nabavka laptopova za sve učenike i zabrana „pametnih telefona“. To, međutim, nije ni početak rješavanja problema, a suština je da se tehnologija Integrišite u obrazovanje, što svakako podrazumijeva pružanje pristupa učenicima i nastavnicima različitim digitalnim resursima i alatima.



U ovom trenutku, na primjer, ozbiljno se razmatra upotreba AI alata u pedagoškoj praksi, a kod nas se događa najgori od tri moguća scenarija: da učenici koriste AI, a da škola to ne prati niti se koristi u pedagoškoj praksi.Potrebno je osigurati da svi učenici, bez obzira na socio-ekonomsko porijeklo, imaju jednak pristup kvalitetnom obrazovanju. Tome će značajno doprinijeti programi obrazovanja u ranom djetinjstvu kako bi se obezbijedila snažnija osnova za učenje.



Istraživanja pokazuju i da rane intervencije takođe mogu imati dugotrajne pozitivne efekte. U prošlom sazivu Skupštine Crne Gore se iniciralo formiranje centra za ranu intervenciju, ali se potom stalo.&nbsp;Neoliberalni i prilično vulgarizovani ekonomski model je kod nas uzrokovao da su roditelji manje angažovani u razgovoru i pomoći djeci i da nema kvalitetne veze porodica-škola.Nastavni plan i program naglašava, ali ne istrajava na vještinama kritičkog mišljenja, rješavanju problema i na kreativnost, a PISA procjenjuje upravo ove veštine.



Zanimljiv je i jedan pedagoški pristup koji su neki od nas razvijali kroz nastavu medijske pismenosti. Riječ je o konceptu „četiri K“, odnosno paradigmi prema kojoj se savremena škola fokusira na četiri oblasti: Kritičko mišljenje, Kooperacija, Komunikacija i Kreativnost.&nbsp;Kod nas je Ispitni centar zadužen za praćenje i evaluaciju ishoda obrazovanja, ali se nije pokazao dovoljno istrajnim u identifikaciji oblasti u kojima je potrebno poboljšanje, preusmjeravanje i prilagođavanja obrazovnih politika.&nbsp;



Mentalno zdravlje i dobrobit učenika i njihovih porodica takođe mogu značajno uticati na akademski učinak, a nas su tek teški oblici vršnjačkog nasilja doslovno prinudili da se okrenemo i ovom problemu. Najzad, važno je učiti od drugih, po mogućnosti i na tuđim greškama. Otuda i važnost da se posljednji rezultati PISA testiranja razmotre u kontekstu zemalja Zapadnog Balkana i vidi zbog čega mi ne možemo kao Slovenija, Hrvatska i Srbija, iako smo decenijama dijelili isti društveno-politički i institucionalni kontekst.&nbsp;&nbsp;



Da li su Vam poznata iskustva zemalja koje su popravile/rade na obrazovnoj politici?



Čitajući izvještaj na sajtu OECD-a vidjela sam da je u OECD zemljama matematička pismenost „pala“ za 15 poena, u Norveškoj čak 30 poena, ali se popravila u Saudijskoj Arabiji, Dominikanskoj Republici, Kambodži, Paragvaju&#8230;. U našem regionu su za 30 poena „pale“ Albanija i Sjeverna Makedonija. Ukupno 18 zemalja se popravilo u matematici nakon 2018. Čitalačka pismenost bilježi pad još od 2009. i nastavlja se, što ukazuje da kovid-kriza nije vodeći problem, već da je u pitanju strukturni problem. Smatra se da nejednakost uzrokuje najveće probleme, a tamo gdje je više jednakosti&nbsp; uglavnom postoje dobra bazična znanja i ishodi.&nbsp;



Pošto je učenje na daljinu postalo naša nova reanost, treba reći da od njega ima benefita samo ako se tehnlogija integriše u brazovni proces, a učenici ovladaju samokontrolom rezultata takvog učenja. U tom smislu je važna dostupnost nastavnika, što predstavlja dodatni izazov i opterećenje inače nedovljno nagrađenog nastavnog kadra.



Zabrana pametnih telefona još je jedna od kontroverzi, jer ako se koristi kao alat za učenje i ako postoje jasna pravila, onda zabrane nisu potrebne.PISA rezultati dovode u pitanje i sistem ponavljanja razreda, od kojeg je bolje pružanje dodatne podrške, pa tako škola treba da bude „hab“ za društvenu koheziju.



Sve u svemu, posla je dosta ko hoće zaista da radi, a ne da mu prosvjeta bude šarena izborna varka.

Iz PKCG, između ostalog, ističu da ćemo kroz prihode od zdravstvenog turizma imati priliku da unaprijedimo cjelokupni zdravstveni sistem.



Napominju da je zdravstveni turizam najbrže rastuća grana turizma u svijetu, te da predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije potvrđuju da će do 2030. zaštita i briga o zdravlju postati najjača globalna industrija i jedan od najvećih pokretača turističkih putovanja.



“Dobri preduslovi, ali nedovoljno iskorišćeni i promovisani”



Govoreći o stanju u Crnoj Gori, kažu da naša država ima dobre preduslove, ali nedovoljno iskorišćene.



“Ako analiziramo trenutno stanje u Crnoj Gori možemo vidjeti da naša zemlja ima veoma dobre preduslove koji nijesu u dovoljnoj mjeri iskorišćeni (niti promovisani) za razvoj profitabilnih zdravstveno-turističkih aktivnosti: prirodne resurse, bogato istorijsko, kulturno i industrijsko nasljeđe, povoljan geografski položaj, tradicionalnu gostoljubivost ljudi, postojeću turističku infrastrukturu, multietnički karakter Crne Gore i multikulturne tradicije, kao i rastuću svijest turističkih poslenika o koristima koje razvoj zdravstvenog turističkog sektora može donijeti ukupnom privrednom razvoju”, navode iz PKCG.



Podsjećaju da je u cilju realizacije strateškog opredjeljenja da Crna Gora postane cjelogodišnja turistička destinacija, Vlada u oktobru 2021. usvojila Program razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore do 2023. s Akcionim planom koji ima za cilj da usaglasi i uspostavi djelovanje glavnih razvojnih subjekata u javnom, privatnom i civilnom sektoru.



“Ujedno, dokument predstavlja platformu za podizanje konkurentnosti zdravstveno-turističke ponude Crne Gore, gdje se posebno ukazuje na potrebu prilagođavanja postojećih zakona, kao i na potrebu dodatnog obrazovanja pružalaca zdravstveno-turističkih usluga, akreditacije i sertifikacije ustanova”, kažu iz PKCG.



Ističi i da Program razvoja zdravstvenog turizma podržava viziju da Crna Gora bude prepoznata kao razvijena destinacija u oblasti zdravstvenog turizma, a Institut „Dr Simo Milošević“ je prepoznat kao nosilac te grane turizma.



“Neophodno je sačuvati Institut &#8216;Dr Simo Milošević&#8217;, te pronaći najodrživiji i najprofitabilniji model njegovog poslovanja. Iskustvo i povjerenje koje Institut u Igalu ima ne samo na domaćem tržištu, nego i na visoko razvijenom evropskom tržištu (Norveška, Holandija, Švedska, Danska&#8230;), uz stručni kadar, predstavlja njegovu najveću vrijednost na kojoj treba temeljiti razvoj i budućnost zdravstvenog turizma u Crnoj Gori”, poručuju iz PKCG.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/institut%20simo%20milo%C5%A1evi%C4%87%20foto%20rtcg.jpg" alt=""/></figure>



Foto: RTCG; Institut &#8220;Simo Milošević&#8221;



“Dati jasne kriterijume ko može da se bavi zdravstvenim turizmom”



Napominju da na nivou EU ne postoji jedinstvena definicija, ni regulativa kojom se uređuje oblast zdravstvenog turizma, te da je na državama da shodno svojim potrebama i specifičnostima odrede i usvoje nacionalnu definiciju zdravstvenog turizma. Važnost zakonskog definisanja zdravstvenog turizma, klasifikacija, kao i zakonodavno usaglašavanje prepoznao je i Savjet za inovacije i pametnu specijalizaciju.



“Neophodno je definisati zdravstveni turizam i uskladiti zakonodavni okvir, odnosno da Zakon o zdravstvenoj zaštiti bude usklađen sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu u pogledu zdravstvenog turizma, s obzirom na zajedničke ingerencije nad ovom oblašću Ministarstva zdravlja i Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Osim toga, neophodno je dati jasne kriterijume/uslove ko može da se bavi zdravstvenim turizmom. Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti treba da bude pretpostavka stvaranja dobrog poslovnog ambijenta koji će omogućiti nesmetani razvoj zdravstvenog turizma, da se normativno uredi, a podzakonskim aktima propisaće se podjela u djelatnosti zdravstvenog turizma, odnosno, preciziraće se oblici usluga zdravstvenog turizma”, navode &nbsp;iz PKCG.



Kako pojašnjavaju, Ministarstvo nadležno za poslove turizma odgovorno je za kontrolu ispunjenosti standarda u pogledu prostora, opreme, kadra i usluga za spa &amp; wellness centre.



“Ukoliko objekat ispunjava tražene standarde u tom slučaju može dobiti specijalizaciju Spa&amp;Wellness. Usluge koje se pružaju, a predstavljaju zdravstvene usluge treba da budu u nadležnosti Ministarstva zdravlja. Kako se zdravstveni turizam prvi put definiše u zakonu, potrebno je imati u vidu da on obuhvati kako medicinski, tako i nemedicinski turizam (tj. spa i wellness). Kada su u pitanju indikatori, kao ključni element u praćenju razvoja oblasti održivog i zdravstvenog turizma, neophodno je nakon formalnog usvajanja definicije i podjele zdravstvenog turizma, u Centralnom turističkom registru, uključiti set pitanja koji se odnose na nove kategorije zdravstvenog turizma, kao i prateće podatke (kapacitet, zaposlenost, vrste usluge i dr.)”, ukazuju iz PKCG.



“Najzapaženiji učinak zdravstvenog turizma je povećanje zaposlenosti”



Veliki broj zdravstvenih objekata je u sivoj zoni, te je, kako navode, intencija nadležnih ministarstava da se na odgovarajući način normativno uredi ta oblast.



“Neophodno je kreirati normativni ambijent na način na koji su to uradile razvijene zemlje uz međuresornu i saradnju s privredom po tom pitanju. Normativnim prepoznavanjem ovog vida turističke ponude stvaraju se pretpostavke izlaska iz okvira njenog sezonalnog karaktera, diverzifikuje ponuda i podstiče vanpansionska potrošnja. Kroz prihode od zdravstvenog turizma imaćemo priliku da unaprijedimo cjelokupni zdravstveni sistem i povećamo lična primanja zaposlenih”, ističu u PKCG.



Napominju da Crna Gora sa svojom geografskom pozicijom, obiljem prirodnog bogatstva, bogatom kulturnom baštinom i raznovrsnom ponudom u segmentu rehabilitacije, prevencije, stomatologije i estetske hirurgije posjeduje sve uslove da postane prepoznatljiva destinacija zdravstvenog turizma.



“Osim pozitivnog učinka na zdravlje i kvalitet života, ova djelatnost ima brojne ekonomske benefite i ujedno podstiče i razvoj ostalih privrednih grana i djelatnosti, a može doprinijeti razvoju manje razvijenih područja. Najzapaženiji učinak zdravstvenog turizma je povećanje zaposlenosti, i to zbog produženja turističke sezone na cijelu godinu kao i brojni benefiti hotelijerima usljed veće i konstantne popunjenosti tokom svih 12 mjeseci”, navode iz PKCG.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/stones-3184610_1280.jpg" alt=""/></figure>



Foto: Pixabay



Ističu da poseban doprinos razvoju zdravstvenog turizma u Crnoj Gori može dati dentalni turizam.



“Stomatološke ordinacije u našoj zemlji su po opremi i edukovanom kadru na nivou onih u razvijenim evropskim zemljama, a cijene usluga su znatno niže nego u ovim zeljama. Povezivanjem stomatoloških usluga sa turističkom ponudom mogli bi imati značajan broj turista-pacijenata iz razvijenih zemalja. Ne treba zaboraviti i potencijale koje naša zemlja nudi u wellness i spa segmentu, kao i u sportsko-rekreativnom turizmu. Ako ovome dodamo već dobro osmišljene programe planinarenja i biciklizma, eto i u ovom segmentu dovoljno potencijala za razvoj”, dodaju iz PKCG.



Ipak, navode, uprkos visokoj stručnosti, sadašnja uključenost naših zdravstvenih ustanova u međunarodno tržište medicinskog turizma je još uvijek izuzetno niska.



“Razloge treba tražiti u u nedovoljno prepoznatom tržišnom potencijalu i komercijalnim mogućnostima medicinskog turizma. Velik broj privatnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori je već danas izuzetno tržišno konkurentno, ali njihova međunarodna prepoznatljivost još uvijek nije. Dokazi kvaliteta opreme i usluga preduslov su za konkurentnost na međunarodnom tržištu. Predstoji intenzivan rad na uvođenju i primjeni standarda kvaliteta u cilju izgradnje sistema kontinuiranog unapređenja i osiguranja kontrole kvaliteta, da bi se Crna Gora međunarodno prepoznala kao respektabilna destinacija zdravstvenog turizma”, ističu u PKCG.



“Glavni izazovi umreženost relevantnih institucija i međuresorska komunikacija”



Kažu da PKCG aktivno radi na promociji ovog vida turizma, između ostalog i kroz rad Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma kojim se unapređuje saradnja između sektora turizma i zdravstva, pruža doprinos definisanju i kreiranju legistativnog okvira za postizanje sinergijskog efekta svih nadležnih institucija, u cilju unapređenja zdravstvenog turizma i ostvarenje cjelogodišnje turističke sezone u Crnoj Gori.



Postoje, međutim, brojni izazovi, a bez njihovog otklanjanja, ukazuju u PKCG, naše komparativne prednosti ne mogu doći do izražaja.



“Kao glavni izazovi su prepoznati umreženost relevantnih institucija i međuresorska komunikacija. Potrebno je ojačati međuresorsku saradnju s obzirom na zajedničke ingerencije nad zdravstvenim turizmom. Moramo se posvetiti standardizaciji i akreditaciji u ovoj oblasti jer je poslovanje u skladu sa standardima nešto što naši turisti očekuju. Važno je strateško djelovanje u oblasti zdravstvenog turizma i implementacija međunarodnih standarda kvaliteta i unpređenje ponude zdravstvenog turizma u crnogorskim turističkim objektima. Neophodne su intenzivne promocije značaja zdravstvenog turizma koji doprinosi produženju sezone i ostvarenju značajnijih prihoda u ovoj grani. U narednom periodu je potrebno kreirati registar institucija, koje se bave pružanjem usluga u oblasti zdravstvenog turizma i sačiniti integrisanu online platformu pružalaca zdravstvenih usluga, shodno aktivnostima koje su definisane Strategijom pametne specijalizacije”, navode iz PKCG.



Crna Gora, poručuju, raspolaže značajnim potencijalima kada je u pitanju razvoj zdravstvenog turizma, ali da je neophodna dalja afirmacija.



“S tim u vezi, inovaciona radna grupa za održivi i zdravstveni turizam je realizovala istraživanja kojim su se prikupile sve relevantne informacije po opštinama u Crnoj Gori, i kreirale i preporuke za buduće projekte u cilju razvoja ove oblasti. Istraživanjem su se prvi put prikupile informacije o trenutnom stanju i potencijalima za razvoj održivog i zdravstvenog turizma po opštinama u Crnoj Gori”, napominju iz PKCG.



Ističu da razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori zavisi od velikog broja faktora i realizacije značajnog broja aktivnosti.



“Ključne su pokrenute, a u budućnosti je potrebno raditi i na razvoju prateće infra- i suprastrukture (komunalna, putna, ali i razvoj avio saobraćaja, odnosno uvezanost destinacija) i jačanju ekspertize. jačanju međuinstitucionalne i međusektorske saradnje: država-privreda-naučna zajednica-civilni sektor (NVO); obaveza uvođenja standarda za oblast zdravstvenog turizma i stalna edukacija o razvojnim, inovativnim, preduzetničkim i drugim potencijalima zdravstvenog turizma na svim nivoima”, zaključuju u PKCG.

Uhapšen Dušan Popović, supruzi pucao u glavu

Kako nove destinacije aerodroma u regionu spašavaju crnogorsku privredu

Abzovićeva Vlada nije donijela važna dokumenta: Sajber prijetnje ,,rješavaju“ bez – sajber...

Crna Gora zbog pranja novca možda u društvu Jemena, Sirije…

Đukanović: Institucionalno zastrašivanje i suzbijanje građanskog angažmana

Džozef: Spajić bi u Estoniji mogao naučiti kako se raspoznaju prijatelji i neprijatelji

Jelušić: Politizacija obrazovnog sistema, ugledajmo se na Sloveniju

PKCG: Neophodni jasni kriterijumi ko može da se bavi zdravstvenim turizmom, glavni izazov ...

Preuzmite našu aplikaciju

0 komentara