Glasalo je 48 poslanika, svi su bili za.
Podsjećamo, prethodno su ovaj prijedlog podržali skupštinski odbori – za ekonomiju, finansije i budžet i Zakonodavni odbor.
Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović je obrazlažući predlog, saopštio da je ovim Zakonom predviđeno da će Vlada Crne Gore podzakonskim aktom utvrditi mjere ograničavanja cijena kao i listu proizvoda na koje se mjere odnose.
“Koji će se proizvodi naći na listi zavisiće od procjene Vlade u datom momentu, ali će se tu svakako naći osnovne životne namirnice.
Kada su u pitanju vrste mjera to mogu biti određivanje maksimalne maloprodajne cijene, određivanje fiksne cijene proizvoda, ograničavanje marži i vraćanje cijena na prethodni nivo i slično”, kazao je Đurović.
Dodao je da ovakva zakonska rješenja postoje u mnogim zemljama regiona, kao i EU.
Bogdanović: Ministri sigurno nesposobni čim im treba toliko pomoćnika
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je da se prvi put u istoriji Crne Gore predlaže da jedna nelegitimna Vlada ima 54. državna sekretara.
”Vlada bivše SFRJ nije imala ovoliko državnih sekretara i to vlada zemlje sa populacijom od preko 20 miliona stanovnika i koja je imala visoko birokratizovani socijalistički režim. Kada smo čuli ovu ideju mislili smo da je šala. Pošto se autori ne šale i nemaju smisla za humor moramo ih ozbiljno shvatiti u namjeri da unište ono što su oni prije nas stvarali. Čini se da su ti ministri toliko nesposobni kada im treba ovoliko pomoćnika”, kazao je Bogdanović, te dodao:
“DPS se vratio sa svojim pomoćnicima na vlast, a mi smo se vratili na period prije 30. avgusta kada je jedna partija sve raspoređivala”
On je kazao da u zgradi gdje su smješteni ministri nema toliko fotelja gdje bi se smjestili svi ti pomoćnici.
Bošnjak: Trebalo bi da se smanji broj mjesra koja se biraju po namještanju
Poslanica Branka Bošnjak, poručila je da je Zakona o državnoj upravi ogolio istinu da nije usvojen ni Zakon o Skupštini a ni Zakon o Vladi.
Ona smatra da bi ti zakoni regulisali mnoge stvari ali nije bilo spremnosti prethodnika a, kako je kazala, ni ovih sad.
“Što se tiče izmjena dok ne vidimo uredbu ja ne mogu da vjerujem da neće postojati apetiti pojedinih političkih aktera da traže da u svim minstarstvima budu po tri državna sekretara. To su poilitička namještenja za koja ne trebaju konkursi. Bojim se da će apetiti biti nezamježnjivi da će neko prekršiti dogovor i da ćemo imati uvećanje ionako tromog državnog aparata koji ima preko 60.000 zaposlenih”, kazala je Bošnjak.
Ona je dodala da bi trebalo da se smanji broj mjesta koja se biraju po namještenju.
Striković: Zakon otvara mogućnost zloupotrebe
Poslanik SDP-a Adnan Striković kazao je da ovaj Zakon otvara mogućnost zloupotrebe.
”Čuli smo od čovjeka koji je vjerovatno upućen u način kako Vlada planira da rasporedi sekretara. Ja mu u ovom trenutku dajem povjerenje da ova 43. Vlada neće u konačnici imati više od 36 državnih sekretara. U suprotnom argumentacija o podmirenju, namirenju, uhljebljenju dobija na snazi”, kazao je Striković.
On je istakao da bi profesionalizam i stručne kvalifikacije trebalo da budu mjerilo ljudi koje će uputiti kao državne sekretare u Vladu Crne Gore.
Konatar: Kolege imaju problem sa matematikom, dođemo na isti broj sekretara
Miloš Konatar iz URE, koji je predlagač zakona, kazao je da se radi o predlogu Zakona kojim se omogućava da ministarstva umjesto dosadašnja dva mogu da imaju najviše tri sekretara.
“Ovo sam predložio zbog efikasnijeg vršenja poslova. Nama su bili potrebni preduslovi za bolju kontrolu i nadzor u radu samih ministarstava i to je pokazalo prethodno iskustvo. Javnost je sa pravom postavila nekoliko dilema, a jedna od njih koju bih volio da razjasnim je da li se ovim Predlogom povećava broj državnih sekretara u Vladi Crne Gore”, rekao je Konatar.
Kazao je da je trenutni broj ministarstava 18 i sa dva sekretara to je 36.
“Odlukom Vlade će biti definisano je rješenje koje ide sa ovim Predlogom zakona a to je da od 18 ministarstava šest ima jednog, šest dva, a šest najvećih ministarstava ima tri državna sekretara. Pošto ima kolega koji imaju problem sa matematikom, dođemo na isti broj sekretara – 36”, kazao je Konatar.
Ministri bez portfelja, kaže, neće imati državne sekretare.
Koprivica je kazao je da bi volio da čuje da li su poslanici dobili mišljenje Vlade o ovom Predlogu zakona.
“Je li dovoljno da slušamo tirade poslanika o onome šta su namjere i kadrovska politika Vlade Crne Gore”, kazao je Koprivica.
Đurović je kazala da Vlada nije dužna da dostavlja mišljenje.
Zogović: Zakon nekontrolisane bahatosti nove većine
Poslanik DF-a Milun Zogović kazao je da se ovdje radi o zakonu nekontrolisane bahatosti nove većine.
”Vi kolega Konatar kao jedan od glavnih kreatora izdaje izborne volje, nemate povjerenje u kadrovska rješenja koja je predložio vaš kolega Dritan Abazović i onda želite da na ovaj način nadomjestite nedostatak kompetencije kod tih ljudi koje ste delegirali da u vaše ime zajedno sa DPS vrše vlast. Vi kolega Konatra tvrdite da ste oteli DPS i da će vas oni podržavati i neće se vratiti na vlast. S druge strane imamo tonove koji dolaze od DPS-a i koji najavljuju da se DPS vratila na vlast. Danas bi bila prilika da saznamo da li se DPS vratila na vlast a ne da nam držite kurseve iz tablice množenja”, kazao je Zogović.
Poručuje da je nova parlamentarna većina i izvršna vlast odredila kako spoljno političke tako i unutrašnje prioritete.
“Spoljno političke je jasno postavio Krivokapić koji je eksplicitno istakao da će anti sprstvo biti osnovna vodilja nove većine. Na unutrašnjem planu vi nastavljate nadogradnju partijske države”, kazao je Zogović.
Dodaje da se od suda naroda ne može pobjeći, te da će građani znati da ocijene sve ovo “što ste radili”.
Sekulić: Podržaćemo ovaj zakon, ali Vlada mora drugačije da radi
Poslanik DPS-a Predrag Sekulić kazao je da će ta partija podržati ovaj zakon, ali da Vlada mora drugačije da radi.
“To znači jače zapošljavanje, oni koji su bez posla da ga dobiju i mogu da zarade. Da pojačamo našu poljoprivrednu proizvodnju”, dodao je on.
Odgovorna Vlada, smatra on, mora da posegne za drugim mehanizmima, a ne sa time da ograničavamo cijene.
Mugoša: Definisali smo listu proizvoda – prehrambeni artikli, sredstva za ogrijev, dječijna hrana i oprema…
Poslanik SD-a, Boris Mugoša rekao je da su amandmanom definisali listu proizvodu da u nju uđu “prehrambeni artikli, sredstva za ogrijev, sredstva za ličnu higijenu, dječijna hrana i oprema, kućna hemija i drugo”.
“Mislim da smo u kategorijalnom smislu obuhvatili veliki set proizvoda, a Vlada će u konkretnim slučajevima određivati konkretnu listu proizvoda”, rekao je Mugoša.
Istakao je da ovaj zakon treba da postoji i da je trebalo ranije da postoji.
Poslanica DPS-a Dragica Sekulić kazala je da Zakon o kojem se danas govori, Zakon koji CG nije do sada imala u svom pravnom sistemu za razliku od zemalja regiona, i kratak je po svojoj sadržini.
“On ima namjenu da pomogne građanima, ali ne smije da dovede privredu u situaciju da određeni broj proizvoda povuče sa rafova u nemogućnosti da proizvede ovo zakonsko rješenje”.
Đurović: Zakon nije održiv u ovom momentu
Dejan Đurović iz DF-a smatra da ovaj Zakon nije primjenjiv i nije održiv u ovom trenutku.
“Bojim se da bi pozitiva ovog Zakona mogla da stane. On je nedorečen, nije precizirao situacije u kojima će se primjenjivati, kada se mjere mogu uvoditi, koje su to mjere i ne daje se lista proizvoida na koje proizvode bi se te mjere odnosile”.
On kaže da je MEK saopštilo da će podzakonski akt biit dio ovog Zakona, “i sad Vas ja pitam gospodine Đuroviću, koji su to akti i kada će se donijeti”.
“Da li se ovaj zakon mogao preduprijediti da smo imali robnih rezervi”, upitao je.
”To je pitanje koje se mora urgnentno riješiti. Nemamo robne rezerve od 2013. kada je ukinuta direkcija zadužena za tu oblast. Da je li ukidanje te direkcije bilo namjereno da bi se neko obogatio, jer u ovom trenutku niko ne može da kontroliše cijenu osnovnih životnih namirnica”, kazao je Đurović.
Poslanik SNP-a Dragan Ivanović kaže da ta partija pozdravlja donošenje jednog ovakvog zakona.
“Činimo sve da ograničavanjem cijena doprinesemo da građani po jeftinijim cijenama dolaze do namirnica od posebnog značaja. Dajemo pravnu pomoć da bi se Zakon mogao primijeniti”.
Dodaje da ovakve mjere daju određene rezultate, “evo već danas je cijena naftnih drivata manja”.
Koliko će da važe ove mjere, kaže, zavisi od uslova na tržištu, što će Vlada morati da prati.
Branko Radulović iz PzP-a kaže da je ovo dosta nedefinisan Zakon.
Crnoj Gori je, smatra, potrebna potpuna rekonstrukcija.
Ističe da su samodovoljnost u energiji i samodovoljnost u hrani dva uslova da bi fizički opstali.
“Morate napraviti cijelu konstrukciju kako bi omogućili da objedinimo gazdinstva, da oživimo selo, da imamo berzu poljoprivrednih proizvoda, da imamo neki naš brend. Mora postojati samodovoljnost u ekološkoj hrani. Rebalanskom budžeta pomognimo sirotinji, penzionerima, nezaposlenima. Smanjimo administraciju i stvorimo onima koji odu iz administracije mogućnost novih radnih mjesta, stvorimo aktivnu politiku”, kazao je Radulović.
Jelušić: Brz preciznih mjera i spiska namirnica ništa od ovoga neće biti izvodljivo
Božena Jelušić, u ime kluba CNB, kaže da je dobro što se danas govori o ovom Zakonu, iako, kao kaže ne treba gajiti pretjerana očekivanja.
“Bez preciznih mjera, oročavanja i spiska namirnica, ništa od ovoga neće biti izvodljivo. Da li uspijevamo da uradimo ovim Zakonom išta više od jedne populističke mjere?”.
Dodaje da je važan postzakonodavni nadzor, i praćenje mjera na dnevnom nivou.
“Nesumnjivo je da Vlada mora da ima ovaj zakon, ali CG je zemlja koja je izgubila svoje robne rezerve, uvozni lobi joj je zbrisao proizvodnju hrane. Formirali su se monopoli i pitanje je da li će ovakav Zakon uticati na preduzeća”.
Dodaje da su sve ovo razlozi za bojazan.
Smatra da je neophodno da se Zakon usvoji, ali da se mora pratiti.
Damir Šehović iz SD-a, podsjetio je da je nezaposlenost na najvećem nivou od obnove nezavisnosti, a broj blokiranih preduzeća enormno raste.
“Dobar dio investitora je rastjeran, cijene osnovnih životnih namirnica su otišle u nebo, dok su cijene goriva u CG porasle najviše u Evropi. Dvije godine se prstom nije mrdnulo da se uradi ono što su druge zemlje regiona uradile”, dodaje Šehović.
Kako je rekao, kada se dočekalo da se stvore pretpostavke za smanjenje akcize, Vlada obavještava javnost danas da je tu akcizu smanjila 40 odsto i izašla u susret građanima.
“Moram da je pitam šta joj je smetalo da je obori 50 posto. Zašto odmah nije smanjena akciza za 50 odsto na gorivo jer bi ona bila pet do šest centi niža”.
Dodaje da je CG jedina zemlja u Evropi koja nema ovakvo zakonsko rješenje.
Obeshrabrujuće je, kako ističe, što ovaj Zakon brani ministar koji je prije izbora na tu dužnost upozoravao građane da je kontraproduktivan.
Šehović je kazao da je Zakon toliko generalan da ukoliko se na njega ne djeluje amandmanski, ostaće mrtvo slovo na papiru.
Amer Smailović iz BS kazao da će ta partija podržati Predlog zakona.
“Smatramo da je cilj zakona da bude jedna antikrizna mjera i da će građani osjetiti benefite. Mnogo kasnimo, ali smatram da je pravi trenutak da omogućimo da država reaguje na poremjećaje cijena na tržištu”.
Nada se da ovakav Zakon neće uticati na privredu, te da očekuje da će se naći balans.
Andrija Popović iz LP kaže da će taj klub podržati Predlog zakona, jer je, kako smatra, bitan za standard crnogorskih građana i građanki.
“Mnogo kasnimo, Zakon je u proceduri 45 dana, ne smije se više ni minut čekati i vjerujem da će on već danas biti usvojen”.
Smatra da je potrebno promjeniti uvozno izvoznu sliku CG.
“Neophodan je zeleni plan, poput evropskog, ili ono što je SFRJ imala prije 40 godina”, kaže on.
Genci Nimanbegu u ime kluba albanskih partija, kaže da želi da čuje od ministra kratke i jasne odgovore.
“Ovo je jedan populistički Zakon i neprimjenjiv je. Nema navedeno koje su to mjere, osim da se ograničavaju cijene, drugi problem je što nema rok. Treći problem je što ne znamo koje proizvode želite ograničiti”.
Upitao je ministra da li misli da ovaj Zakon može primijeniti.
Đurović objašnjava da se Zakon uvodi u slučajevima ozbiljnim rizika kao i u slučajevima poremjećaja natržištu.
Mjere, kaže, nijesu obuhvatili u prvom dijelu, ali u obrazloženju jesu.
“Dajte predloge i saglasni smo sa svakom idejom i inicijativom”.
Dodaje da namjerno nijesu navodili određene grupe proizvoda, da bi mogli da kažu da su to svi proizvodi.
“Nismo htjeli da sebe ograničavamo bespotrebno, ali nije problem da se uvedu takve kategorije i da se da mogućnost Vladi da to proširi u određenim slučajevima”.
Smatra da robne rezerve ne mogu riješiti ovakve probleme.
Kaže da će konsultant brzo biti odabran, i daće analizu kako na najbezbolniji način da se riješi pitanje robnih rezervi.
Što se tiče rezerve nafte, kaže da je saglasan da bi trebalo da ih imamo.
“Nijedan Zakon nećemo predložiti a da prije toga vi nemate uvid u njega i ne date sugestije”.
Kaže da ovo nije epohalan zakon, te da je on mogao da bude donijet puno ranije.
Smatra da se mora jačati industrija i privreda, te da treba znatno više ulagati u poljoprivredu.
Kaže da zakon može da bude populistički ako nema dogovora.
“On bi bilo populistički da ga mi sad donosimo, ali ako je on prisutan u svim zemljama EU i regionu vjerovatno da on ima nekog smisla”.
Radulović je, govoreći o robnim rezervama, kaza da postoje rješenja, te da se osnova sastoji u dogovoru.
“Prvo poslati poslodavce, s njima razgovarati otvoreno…Robne rezerve moramo da imamo za tri mjeseca”.
Šehović je poručio ministru da mu nije odgovorio na pitanje – “koja je muka pa nijesu smanjili akcizu 50 odsto, te zašto Vlada nije iskoristila tu zakonsku mogućnost”.
“Dvije godine “plačemo” da usvojimo takav zakon, i mi ga u maksimalnom stepenu ne koristimo, šta čekamo, treba li još veća nestabilnost da nas pogodi”.
Upitao je Đurovića da li može da garantuje da će Zakon moći da se primijeni.
0 komentara