“Podnesenim amandmanom poslanika PES-a Čarapića, predlaže se brisanje članova Predloga kojim se određuje datum održavanja popisa i referentni momenat popisa. Time se Vladi Crne Gore ostavlja mogućnost da period sprovođenja popisa i referentni momenat popisa utvrdi posebnom uredbom, a ne kako je prvobitno bilo zamišljeno da se zakonski „cementira“ datum održavanja istog bez obzira na okolnosti i mogućnosti”, podsjeća poslanik DPS-a Oskar Huter.

Sa druge strane, kako navodi, namjere najvećeg dijela parlamentarne većine, i prethodne i ove Vlade, za sprovođenje popisa u ovakvom ambijentu govore da se ne radi o isključivo statističkom procesu koji treba da doprinese razvojnim politikama Crne Gore već je, ističe Huter, očigledna njihova želja i nestrpljenje da se posljednji put promijeni etnička struktura u Crnoj Gori.

„Političke elite okupljene oko bivšeg Demokratskog fronta tj. koalicije ZBCG u sadejstvu sa strukturama moći država iz okruženja, u prvom redu Crkve Srbije, istrajne su da ispoštuju i rokove njihovih nalogodavaca kojima je popis u Crnoj Gori (nezavisnoj i suverenoj državi) prvi na listi prioriteta“, ukazuje Huter. 

Spriječili smo prevaru koju je Abazovićeva Vlada htjela da sprovede 

Sagovornik Analitike skeptičan je u pogledu termina tj. da će se u preostala tri dana uspjeti realizovati sve neophodne aktivnosti u cilju sprovođenja popisa na kvalitetan način, odnosno kako je to definisano potpisanim sporazumom od prošle sedmice. 

„Važno je naglasiti da su prihvaćeni uslovi opozicije tj. kontrolni mehanizmi koji garantuju transparetnost procesa kojim bi trebalo dobiti relevantne i precizne podatke“, napominje Huter. 

Podvlači da ukoliko uslovi ne budu ispunjeni u takvom procesu neće učestvovati. 

„Što se tiče bojkota i u prvom navratu smo istrajali i spriječili krađu i prevaru koju je 43. Vlada na čelu sa Abazovićem željela sprovesti“, ističe Huter.

Nijesmo protiv popisa već protiv montiranih procesa

U kontekstu povjerenja opozicije u riječ premijera Spajića dio građanski orijentisane Crne Gore spočitava im da ne umiju na pravi način da se ultimativno bore za crnogorske interese. Huter nije saglasan sa takvom ocjenom i smatra da je preoštra i neutemeljena. 

„Trpjeli smo kritike i prije nekih mjesec dana da smo se kasno uključili u kampanju bojkota i da nećemo uraditi ništa, ali nije bilo baš tako. Zapravo bilo je suprotno. Zasluge pripadaju svim subjektima koji su ukazivali na neregularnost prvobitno planiranog procesa, a koji su se aktivno uključili, u namjeri da se ne dozvoli sprovesti zacrtani inžinjering“, kaže Huter. 

Nije, kako dodaje, naodmet podsjetiti da od početka naglašavaju da nijesu protiv popisa, svjesni činjenice da je isti potreban, već da su protiv montiranih procesa koje nije moguće kontrolisati. 

„Uz pomoć bojkota je i došlo do odlaganja, a zatim i dogovora o ispunjenju onih zahtjeva i uslova koji su u ranijim popisima obezbijeđeni tadašnjoj opoziciji. Sjetićete se da smo tražili ni manje ni više od onog što je današnja parlamentarna većina tada od nas tražila i dobila“, navodi Huter. 

Mandić kontroliše i izvršnu vlast 

Govoreći o novoformiranoj vlasti u zemlji, uz osvrt na to u kojoj mjeri učešće ZBCG uticati na građanski i sekularni karakter Crne Gore, Huter ističe da je, nakon prve sjednice Skupštine, i onima koji nijesu uključeni u svakodnevna politička dešavanja u zemlji postalo jasno da je politička uloga Andrije Mandića dominantna u parlamentarnoj većini. 

„Pored činjenice da obavlja funkciju predsjednika Skupštine, on de facto kontroliše i izvršnu vlast u Crnoj Gori. Demonstrirao je to i sam Spajić, kada je u ulozi mandatara pristupio na banak Mandića i kršeći poslovnik o radu Skupštine javno pred njim glasao njegov izbor. Takođe, tog istog dana, predsjedavajući Mandić je javno saopštio da ostaje dosljedan politikama koje zastupa gotovo dvije i po decenije, poručivši da je cilj ostao isti, a da su samo putevi do tog cilja promijenjeni i tu nema ništa nejasno”, naglašava Huter.

Sagovornik Analitike ističe da je riječ o političaru koji je do sada javno proklamovao anticrnogorske, antievropske, antinato vrijednosti, tako da, kaže, nema dilemu da i ako se pojavi neki njegov proevropski stav da je isti neiskren i da neće odstupiti od retrogradnih politika koje Crnu Goru neumitno vuku u bezdan. 

Kaže i da je, neuručivanje posljednjeg izveštaja Evropske komisije jasna poruka koja je ovim ignorisanjem stigla na adresu aktuelnog predsjednika Parlamenta.

„Tu nema slučajnosti. Jasan je stav rezervisanosti EU prema novoj većini u Crnoj Gori, a naročito prema Mandiću“, izričit je Huter. 

Prema njegovim riječima, i odsustvo ambasadora zemalja članica EU i većine zemalja članica NATO sa obilježavanja 117 godina Parlamentarizma potvrđuje njihovu upućenost u lik i djelo domaćina. 

„A to je da je isti personifikacija ruskih, putinovskih, vučićevskih interesa i da ga, sa razlogom, ne vide kao partnera“, ističe Huter. 

Milatović demonstrirao pokornost svojstvenu „terazijskim“ Crnogorcima

Upitan je li realan optimizam predsjednika Milatovića i nove vlasti u pogledu zatvaranja poglavlja u toku četvorogodišnjeg mandata, i da će Crna Gora biti članica EU do 2030, Huter kaže da nakon servilnog i snishodljivog odnosa predsjednika Crne Gore i brukanja države i njenih građana prilikom nedavno održanog sajma vina pod imenom „Vinska vizija Otvoreni Balkan“ se ništa dobro ne može očekivati. 

„Imali smo priliku, na djelu, da se uvjerimo da je predsjednik Srbije taj koji će, nažalost, diktirati tempo našeg evropskog puta. Jakov Milatović se na Vučićevu opasku, umjesto Berlinskog procesa odmah preorijentisao na promociju koncepta Otvoreni Balkan demonstrirajući pokornost svojstvenu „terazijskim“ Crnogorcima. Od ovako heterogene parlamentarne većine očekujem da će se prije rastaviti nego što se sastavila“, kategoričan je Huter. 

Kandidatura Živkovića očekivana, vjerujem da će ih biti još 

Sagovornik Analitike osvrnuo se i na predstojeći izbor za predsjednika Demokratske partije socijalista, za koji je kandidaturu najavio v.d. lidera stranke, Danijel Živković. 

Huter kaže da se Živković kao političar nove generacije dosadašnjim djelovanjem predstavio ukupnoj javnosti na najreprezentativniji način i da je njegova kandidatura za predsjednika partije očekivana. 

„Smatram je odgovornim i odvažnim pristupom. Takav njegov odnos se manifestovao i kada je u izuzetno izazovnom momentu preuzeo partijsko kormilo od dotadašnjeg lidera Đukanovića, ali i uspješno predvodio koaliciju „Zajedno“ uoči vanrednih parlamentarnih izbora održanih početkom juna“, kaže Huter. 

Dodaje da za sada nema informacije da je još neko iskazao zainteresovanost, te da vjeruje da će imati više kandidata i da će na prvim neposrednim izborima izabrati predsjednika i rukovodstvo partije.

„Proces je planirano da se završi početkom naredne godine. Podsjećam da su reforme u partiji počele još 2016. kada se otvorio prostor mlađim kolegama koji su, opravdali povjerenje, i dokazali se u poslaničkim klupama. I tu se sa reformama, naravno, nije stalo. Svjedočimo nekim novim licima koji su kadri da odgovore na izazove pred kojima je naše društvo”, kaže Huter.

Kako dodaje, to će podrazumijevati drugačiji pristup prilagođen novonastalim prilikama.

“Opoziciono djelovanje mijenja modele funkcionisanja. Pred nama je imperativ zaštite nacionalnih interesa i ne sumnjam da ćemo uspjeti u namjeri da iste sačuvamo i uporedo unaprijedimo rad svih partijskih struktura“, zaključuje Huter.