test

Imširović: Rad na projektu srpskog sveta odvija se punom parom, uloga Spajića je da sluša Beograd

Standard

20/03/2024

06:44

Osim spora o teritoriji kod Sutorine 2015, koji je razriješen potpisivanjem i zatim ratifikacijom Ugovora o granici u decembru te godine, odnosi Crne Gore i Bosne i Hercegovine (BiH) bili su lišeni većih trzavica od obnove crnogorske nezavisnoti 2006. Ipak, do prvih nesuglasica doći će ubrzo nakon promjene vlasti u Podgorici 2020. godine.



Izjava predsjednice Vlade manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Željke Cvijanović iz januara 2021. da joj je tadašnji crnogorski premijer Zdravko Krivokapić čestitao neustavni praznik – Dan Republike Srpske, nagovijestila je promjenu klime na relaciji Podgorica – Sarajevo.

Rastakanje odnosa kulminiraće tri godine kasnije, u februaru 2024, kada je iz Sarajeva poslata protestna nota povodom isticanja trobojke Republike Srpske, umjesto zastave BiH, prilikom posjete predsjednika ovog entiteta šefu crnogorskog pralamenta Andriji Mandiću. 

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Crne Gore je u odgovoru „opralo ruke od odgovornosti“, poručivši da zvanična Podgorica poštuje suverenitet BiH uz opravdanje da je posjeta Dodika bila organizovana od strane crnogorskog parlamenta na čije procedure „nemaju uticaja“. 

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Filip Ivanović otišao je i korak dalje, kazavši da je posjeta Dodika Mandiću bila „više prijateljskog karaktera“ iako je uredno najavljena na sajtu predsjednika Republike Srpske…

No, tu nije bio kraj incidentima.

Mandić i njegov kabinet morali znati za godišnjicu zločina u Štrpcima

Do sastanka Dodika i Mandića došlo je na 31. godišnjicu zločina na željezničkoj stanici u Štrpcima, kada su pripadnici srpskih paravojnih jedinica pod komandom Milana Lukića, oteli grupu putnika (18 Bošnjaka i jednog Hrvata) iz voza na relaciji Beograd – Bar a zatim ih likvidirali. Iako su i Dodik i Mandić negirali da su znali za tu informaciju, sagovornik Analitike smatra da jedan od njih ne govori istinu.

„Ne vjerujem da je Dodik znao da je taj dan bila godišnjica zločina u Štrpcima, što govori i njegova pomirljiva izjava da nije imao namjeru da posjetom bilo koga isprovocira. Međutim, sam Mandić ili barem njegov kabinet, su znali ili morali znati za tu godišnjicu, ali je očito da nijesu smatrali bitnim niti politički oportunim da se o njoj oglase“, kazao je u razgovoru za Portal Analitika politički analitičar iz BiH Azur Imširović.

Bila je to, ističe on, prilika da Dodik i Mandić zajedno osude zločin i pozovu na kažnjavanje svih odgovornih, eventualno i da posjete mjesto zločina i odaju počast žrtvama. 

„To se nije desilo, što govori koliko im je stalo do istinskog pomirenja i sjećanja na nevine žrtve“, ukazuje Imširović.

Kolika je vrijednost distanciranje od Dodikove posjete

Uprkos tome što su iz MVP Crne Gore u odgovoru na protestnu notu iz Sarajeva potvrdili „puno poštovanje suvereniteta BiH“ i distancirali se od posjete Dodika, naš sagovornik ne vjeruje u iskrenost resora na čijem je čelu visoki funkcioner Pokreta Evropa sad Filip Ivanović.

„Distanciranje od Dodikove posjete Mandiću ima istu vrijednost kao i opravdavanje Mandićevog prisustva postizbornom slavlju u štabu Vučićeve stranke – nikakvu. Cilj takvog distanciranja je isključivo da se izbjegne zatezanje odnosa s BiH kao štetan potez kojim se nepotrebno medijski eksponira rad na projektu „srpskog sveta“ koji se odvija punom parom“, upozorava Imširović. 

Nebitno je, kaže on, što Ivanović i Spajić intimno misle o toj posjeti iako vjeruje da je podržavaju. 

„Oni su svjesni da ne smiju preduzeti nijedan konkretan potez kojim bi stali na put kreiranju „srpskog sveta“ i da je njihova uloga da slušaju beogradske političke i druge krugove koji na tome prilježno rade“, podvlači Imširović.

Dodik prenio Mandiću Putinove smjernica za dalji rad

Sagovornik Analitike napominje da Dodik odavno vodi paralelnu vanjsku politiku i, kako kaže, plaća milione dolara za lobističke usluge u SAD radi promocije svojih interesa. 

„Prije posjete Podgorici bio je u višednevnoj posjeti Rusiji, sastao se s Vladimirom Putinom i o tome opsežno i hvalisavo govorio u medijima. Ne vjerujem da je odmah potom posjetio Mandića, najjačeg srpsko-ruskog igrača u Crnoj Gori, da bi ga izvijestio o turističkim aspektima svoje posjete Rusiji“, smatra Imširović. 

Prije će biti, kaže on, da je došao da prenese barem grube smjernice za daljni rad Putinovih igrača na Zapadnom Balkanu.

„Pritom je dodao da je “srpski svet” fenomenalna ideja. Isticanje srpske trobojke, a ne zastave BiH, je stoga logičan potez kojim i Dodik i Mandić poručuju da su na istom zadatku – sprovođenju ruske agende na Zapadnom Balkanu i stvaranju „srpskog sveta“. Inače, indikativno je da Dodik postavlja zastavu BiH samo kad se sastaje s Erdoganom, s kojim nastoji imati srdačne odnose“, primjećuje Imširović.

Potezi usmjereni na izgradnju „srpskog sveta“

Komentarišući pozive Dodika i Mandića da Republika Srpska i Crna Gora treba da grade „specijalne odnose“, pomenuvši tom prilikom nekoliko većih projekata iz energetike, sagovornik Analitike naglašava da sve što rade strateški usmjereno na izgradnju „srpskog sveta“ u svim oblastima pa stoga i u privredi. 

Podsjetimo, nedugo zatim je direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović saopštio da su u toku pregovori s Elektroprivredom Crne Gore o osnivanju zajedničke kompanije s ciljem valorizovanja energetskih potencijala Bilećkog jezera. Ova informacija potvrđena je zatim i iz crnogorske nacionalne energetske kompanije.

 „Iako postoji odluka Ustavnog suda BiH da je državna imovina baš to – imovina države BiH, Dodik to uporno negira i tu imovinu tretira kao imovinu entitetâ koji je mogu koristiti kako žele“, ukazuje Imširović. 

U tom kontekstu, kako kaže, treba gledati i pomenute energetske projekte. 

„Sjetimo se planova oko Buk Bijele ili apsurdnog aerodroma u Trebinju i postaje sasvim jasno da se radi o zaokruživanju energetskog sektora koji za „srpski svet“ ima stratešku važnost“, ističe Imširović.

Dodaje i da im u tom procesu institucije države BiH predstavljaju smetnju. 

„Međutim, vlasti Crne Gore moraju biti svjesne da svaki projekt koji podrazumijeva korištenje državne imovine BiH mora ići preko institucija BiH i da bi jednostrani potezi u dogovoru s Dodikom i entitetom Republika Srpska ozbiljno narušili odnose BiH i Crne Gore“, upozorava Imširović.

Nemam sumnje da su tvrdnje Igora Dodika istinite

Nekoliko dana prije posjete Dodika Podgorici, njegov sin Igor je u objavi na mreži X optužio premijera Crne Gore Milojka Spajića za „potpuni gubitak indentiteta“ nakon izjave da je Dan Republike Srpke neustavan praznik. Podsjetimo, Igor Dodik je tada naveo i da je pomogao Spajiću da „digne stranačku infrastrukturu u Crnoj Gori“. Crnogorski premijer do sada nije komentarisao ove navode.

„Milorad Dodik ima običaj da one koji „skrenu s puta“ podsjeti na stvari koje su za njih neugodne a koje on o njima zna. Nedavno su partneri Milorada Dodika iz vlasti na državnom nivou iz sarajevske Trojke zbog reakcije javnosti pokušali da se povuku iz dogovora o nekim važnim pitanjima kojim bi se ispunili njegovi zahtjevi. Dodik je burno reagovao usput dodavši da nije on, nego neko drugi, odlazio u Dubai kod švercera droge“, navodi Imširović. 

Ko prati medije u Bosni i Hercegovini (BiH), kako dodaje, zna na koga Dodik misli i kome je poslao poruku.

„Njegov sin je na isti način podsjetio Spajića na pomoć koju je dobio od Dodika, a kako ovaj to nije demantovao, nemam sumnje da su tvrdnje Igora Dodika istinite. Spajić zna da bi njegov demantij završio kao svojedobno njegova izjava da nema srpsko državljanstvo – objavljivanjem dokaza da ne govori istinu i skrušenim povratkom na mjesto koje mu je namijenjeno u „srpskom svetu“. Ovako je bar izbjegao to poniženje“, zaključuje Imširović.

Izvor: Portal analitika
Izvor (naslovna fotografija):

Azur Imširović/ Privatna arhiva

Ostavite komentar

Komentari (0)