Kako je navedeno na sajtu te organizacije, direktor BIRN-a Bosne i Hercegovine Denis Džidić rekao je da informacije predstavljene na interaktivnoj mapi pružaju javnosti više informacija o ekstremno desnim i ekstremističkim organizacijama i potencijalnim prijetnjama koje one predstavljaju, koje svojim djelovanjem narušavaju ,,proces izgradnje stabilnog i zdravog društva za koji se svakodnevno borimo“.
Jedna od naših stalnih misija je da doprinesemo slobodnijem i sigurnijem svijetu. Stvaranjem temeljno provjerenog i istraženog alata za borbu protiv stalne prijetnje od strane ekstremno desnih i ekstremističkih grupa, posebno na Balkanu, želimo da doprinesemo tim naporima koliko god je to moguće – objasnio je Džidić.
LIČNA METODOLOGIJA
O kakvom se temeljnom istraživanju i upotrebi ,,provjerenog i istraženog alata radi“, najbolje govori mapa ekstremističkih desničarskih organizacija i pojedinaca koji su pobrojani u Crnoj Gori.
Iz BIRN-a tvrde da u našoj državi djeluje sedam krajnje desničarskih organizacija, koje, shodno metodologiji ove organizacije, predstavljaju opasnost po stabilnost Crne Gore.
Četiri desničarske ekstremističke grupe vezane su, po mapi BIRN-a, za takozvana pravoslavna bratstva:
Zavjetnici Tvrdoš Nikšić, Miholjski zbor, Pravoslavno bratstvo Stupovi i Vitezovi Svetog Jovana Vladimira.
Uz ova udruženja, koja predstavljaju pravoslavne desničarske organizacije, dodata je i jedna koja ima islam kao ideološku potku djelovanja – Salafi grupa, sa područja Plava i Rožaja.
O većini ovih organizacija Pobjeda je intenzivno pisala unazad dvije godine: bile su vrlo aktivne, pod okriljem Crkve Srbije, tokom brojnih religijskih manifestacija, ali i političko-religioznih dešavanja, poput ,,zaštite“ ustoličenja mitropolita Joanikija Mićovića na Cetinju, kao i tokom izgreda koje su izazvali tokom obilježavanja najvećeg antifašističkog praznika -Trinaestog jula u Nikšiću.
No, BIRN je otišao i ,,korak dalje“ u otkrivanju radikalnih desničarskih ekstremista po Crnoj Gori. Među tim ekstremistima i religioznim fundamentalistima koji su ,,stalna prijetnja“ za mir i stabilnost u Crnoj Gori su – građanski aktivisti Aleksandar Saša Zeković, Predrag Peđa Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović, kao i odbornica u nikšićkom parlamentuTanja Knežević-Perišić.
Svi oni su svrstani u krajnje desničarsku grupu ,,Komite i patriote Crne Gore“, iako takva organizacija ili udruženje ne postoji, a svi pobrojani su u svojim javnim istupima imali zajedničke niti – antifašizam i zaštitu građanske Crne Gore.
Slično je sa drugom ,,ekstremističkom“ grupom – ,,Bogougodnice“. U nju je BIRN svrstao četiri žene: građanske aktivistkinje Maju Miličković i Tijanu Lopičić, kao i novinarke i urednice Pobjede Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević. Sve su one uvedene u dosje BIRN-a pod skandaloznom odrednicom – ,,religiozni ekstremizam“?!
Na osnovu koje metodologije je BIRN izveo zaključak da četiri istaknute javne ličnosti ,,emituju“ religiozni ekstremizam – nije poznato.
Ali je izvjesno da je BIRN, umjesto razotkrivanja desničarskih organizacija maliciozno, bez ijednog dokaza, uz jasne i svjesne obmane, teško žigosao građanke i građane čiji je angažman uvijek bio antifašistički i u interesu multietničke Crne Gore.
BOGOUGODNICE
Jer, performansi Bogougodnica predstavljaju suštu suprotnost ,,religioznom ekstremizmu“ i očigledna su satirična borba upravo protiv religioznog ekstremizma koji baštini Crkva Srbije u Crnoj Gori uz svesrdnu pomoć takozvanih pravoslavnih bratstava.
U opisu Bogougodnica, na sajtu BIRN-a, piše da se grupa pojavila 2021. godine i da se predstavila „kao grupa emancipovanih, posvećenih i vrijednih žena iz Podgorice, koje su prepoznate od vjernika i crkvene zajednice pod imenom Bogougodnice“.
Dalje, „istraživač“ BIRN-a navodi kako su od tada organizovale performanse, stavljajući ovaj termin pod navodnike insinuirajući da te akcije nijesu bile performansi, a jesu, u kojima su tvrdile da „podižu glas protiv politizacije crkve i mržnje“.
U junu prošle godine, navodi BIRN, protestovale su protiv prikazivanja filma Borisa Malagurskog „Crna Gora podijeljena zemlja“. BIRN, međutim, ne navodi bitne činjenice: da je Malagurski propagandista, koji šovinističke teze uvija u formu video produkcije, da je projekcija spornog filma bila zakazana ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, pod pokroviteljstvom Crkve Srbije.
BIRN ne pominje činjenicu, iako se kune u provjeru činjenica (fact cheking), da su predstavnici Centra bezbjednosti Podgorica saopštili Bogougodnicama da Srpska pravoslavna crkva i policija imaju saznanja da će grupa muškaraca, koja je sklona incidentima i nasilničkom ponašanju, a koja sebe naziva zaštitnicima hramova SPC, na dan projekcije izazvati nerede.
BIRN dalje navodi, valjda kao dokaz „religijskog ekstremizma“ (?!) još jedan od performansa Bogougodnica održanog nekoliko dana uoči nasilnog ustoličenja Joanikija Jovana Mićovića u mitropolita SPC u septembru 2021. godine na Cetinju.
Okupile su se ispred Manastira sa porukama: „Ne okupaciji crnogorskih svetinja, ne krađi crnogorske istorije, ne pedofiliji, ne mržnji, ne negatorima Crne Gore, ne fašizmu. Nedostojan“ – navodi BIRN.
BIRN se osvrće na još jedan događaj u Cetinjskom manastiru, smještajući ga u septembar 2021. godine, tvrdeći da su Bogougodnice „pod krinkom performansa „Ne jevanđelju mržnje“, sa uključenim kamerama, pokušale da izazovu incident zbog čega je intervenisala i policija.
Opet činjenice, performans pod pomenutim sloganom se jeste odigrao u septembru 2021. godine, međutim incident sa „uključenim kamerama“ je događaj iz juna ove godine.
Crnogorski ženski lobi tada je saopštio da je „mirni protest aktivistkinja ispred Cetinjskog manastira obilježilo fizičko i verbalno nasilje sveštenika nad aktivistkinjom Majom Miličkovic u trenutku kada se ona molila nad ćivotom Svetoga Petra Cetinjskog“.
Uprava policije istog dana je saopštila da su njeni službenici na Cetinju, postupajući po dvije prijave, od kojih su jednu podnijeli sveštenici Mitropolije crnogorsko-primorske, a drugu jedna građanka, prikupili obavještenja od više osoba.
KOMITE I PATRIOTE CRNE GORE
Prema „istraživačima“ BIRN-a, ovu neformalnu grupu krasi ideologija: nacionalizam.
Kao ključne osobe označeni su, kao što smo već naglasili, Nebojša Mrvaljević, izvršni direktor Foruma slobodnih građana ,,Luča“, nekadašnji predsjednik omladine Liberalnog saveza Crne Gore Predrag Vušurović, građanski aktivista, borac za ljudska prava i nekadašnji član Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković, Tatjana Knežević-Perišić koja je nekada bila predsjednica političke partije Patriotsko-komitski savez i Draško Martinović, navijač fudbalske reprezentacije Crne Gore.
U „analizi“ BIRN-ovih „istraživača“ navodi se još jedna „činjenica“. Komite i patriote Crne Gore – iako, da ponovimo, organizacija sa tim nazivom u Crnoj Gori nikada nije postojala, niti postoji – prvi put se u javnosti pojavljuju nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine.
Dalje, piše BIRN, oni imaju ,,snažne crnogorske nacionalističke poglede“ i optužuju vladajuće partije i SPC za antidržavne aktivnosti.
Grupa koristi ikonografiju takozvanog Komitskog pokreta, koji je 1919. započeo takozvanu Božićnu pobunu protiv inkorporacije Crne Gore u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslavije – pišu „nezavisni istraživači“ BIRN-a iz Crne Gore.
Bezočno falsifikovanje istorijskih činjenica u ,,istraživanju“ BIRN-a. Prije svega, Komitski pokret nije bio takozvani. Nastao je 1916. godine, nakon raspuštanja crnogorske vojske, i borio se protiv okupacije Crne Gore, prvo austrougarske, a nakon toga srpske. Postojao je sve do 1929. godine. Osim toga, ni Božićna pobuna 1919. godine nije bila takozvana, kako navodi BIRN, već veoma stvarna, u kojoj je poginulo mnogo crnogorskih patriota od strane srpske žandarmerije.
Što se tiče „snažnih crnogorskih nacionalističkih pogleda“, BIRN-ovi „istraživači“ sa očiglednom opasnom namjerom ni ne pokušavaju da objasne na koji se to način, imajući u vidu skupove na kojima su pomenute „ključne figure“ učestvovale i govorile, „snažni crnogorski nacionalizam“ ogleda u okupljanjima pripadnika pet naroda, tri vjere, agnostika i ateista.
U opisu ove „ekstremističke“ grupe, BIRN navodi niz protesta koje su organizovale razne, kako ih oni nazivaju, „takozvane patriotske organizacije“. Od protesta u Podgorici u septembru 2020. godine, potom protesta ispred parlamenta u decembru iste godine zbog izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, blokade puta na Bogetićima zbog najavljenih izmjena Zakona o državljanstvu, auto-kolona u drugim gradovima istim povodom, do protesta ispred Vlade zbog potpisivanja takozvanog temeljnog ugovora sa SPC i posljednjih protesta zbog izmjena Zakona o predsjedniku kojima se ruši ustavni poredak u zemlji.
U posebnom pasusu posvećenom događajima na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine, BIRN tendenciozno i neistinito navodi da su „patriotske i komunističke organizacije bile kičma nasilnih protesta protiv ustoličenja novog mitropolita na Cetinju, kada su se demonstranti sukobili sa policijom i postavili barikade“.
S obzirom da se u opisu „zlodjela“ ove „krajnje-desničarske“ organizacije pominju i posljednji protesti protiv rušenja ustavnog poretka, prosto je „neobično“ da su BIRN-ovi eksperti propustili nedavno objavljenu činjenicu – da je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju pokrenulo krivičnu istragu protiv osam policijskih službenika koji su prekoračenjem službenih ovlašenja,
nezakonito upotrijebili sredstva prinude i hemijska sredstva prema okupljenim građanima, kao i da su bili svjesni svog djela i njegove zabranjenosti, tokom događaja u prijestonici.
U analizi kao krajnja desnica pominju se i članovi grupe navijača crnogorske reprezentacije – Ultra Montenegro, a grijeh im je što su učestvovali na brojnim protestima.
ODGOVORNOST
Pobjeda je pokušala od odgovornih u projektu BIRN-a da dobije odgovore koji bi objasnili metodologiju na osnovu kojeg su targetirali brojne javne ličnosti u Crnoj Gori kao ,,krajnju desnicu“ koja je ,,opasna po stabilnost države“.
BIRN-ov tim na ovom projektu, kako piše na sajtu, pored novinara iz regiona, čine i troje novinara iz Crne Gore – kao urednici su navedeni Samir Kajošević i Dušica Tomović, dok je novinarka Jelena Jovanović.
Regionalna direktorica je Marija Ristić, izvršni direktor BIRN BiH Denis Džidić, urednici, pored Kajoševića i Tomović, Ivana Jeremić, Semir Mujkić, Siniša Marušić, Marcus Taner, te Metju Kolin, a novinari koji su radili na projektu su osim Jovanović, Nermina Kuloglija Zolj, Igor Ispanović, Vladimir Karaj, Bojan Stojkovski i Kreshnik Gashi.
Na brojne pozive i poruke, reguonalna direktorica Marija Ristić nam je odgovorila da je ,,na odmoru“. Direktor BIRN-a Bosne i Hercegovine Denis Džidić je ljubazno izbjegao da odgovori, navodeći da ima privatnih obaveza i da se obratimo Semiru Mujkiću ili Nermini Kulogiji. Oni su već naglasili da nijesu učestvovali u izvještaju za Crnu Goru, već da se obratimo ljudima iz Crne Gore.
Novinar Samir Kajošević je samo istakao da on nema veze sa mapiranjem ekstremističkih organizacija u Crnoj Gori i uputio nas da se mejlom obratimo direkciji, jer oni ,,ne komuniciraju telefonom“. Dušica Tomović je, konačno bila raspoložena za kraći razgovor: konstatovala je da ni ona nije pisala izvještaj, da uređuje BalkanInsight, te da je izvještaj pisala novinarka Jelena Jovanović.
Sudeći po ovoj komunikaciji od čitavog tima BIRN-a, koji je slavodobitno u Sarajevu predstavio mapu ekstremističkih organizacija – jedino odgovorna za izvještaj o Crnoj Gori je novinarka Vijesti, što će reći da njene ocjene nijesu ni pogledali ostali članovi i urednici BIRN-a?!
Zanimljivo, upravo BIRN navodi da je cilj projekta mapiranja krajnje desničarskih ekstremističkih grupa ,,da bude vitalni izvor informacija provjerenih činjenica za novinare, istraživače, akademike i sve druge zainteresovane za ovu temu“.
Sudeći po izvještaju za Crnu Goru, da se BIRN pita, ovđe bi antifašiste i građanske aktiviste odmah slali – na robiju.
Održavanje lažnog narativa o crnogorskom ekstremizmu
Osim dvije navodne ekstremističke grupe krajnje desnice i religioznog fanatizma, novinarka Jelena Jovanović u svojoj analizi tretira i četiri takozvana pravoslavna bratstva, ali na krajnje tendenciozan način usmjeren na održavanje lažnog narativa o navodnom crnogorskom ekstremizmu, koji godinama gradi i plasira njena matična kuća – Vijesti.
Tako, u opisima Pravoslavnog bratstva Stupovi, Zavjetnika Tvrdoš, Miholjskog zbora i Vitezova Svetog Jovana Vladimira, Jovanović navodi kako je mišljenje javnosti ,,o njihovom djelovanju podijeljeno“, pa ih jedni smatraju dobročiniteljima i humanitarcima, dok ih drugi – poentira Jovanović – crnogorski nacionalisti, smatraju prijetnjom po državu.
Posebno je interesantna i nadasve tendenciozna vizura novinarke Jovanović u opisima dešavanja u Nikšiću nakon ovogodišnje proslave 13. jula, Dana državnosti i antifašističkog ustanka u Crnoj Gori u kojima su učestvovali Stupovi i Zavjetnici Tvrdoš.
U opisu Stupova, Jovanović navodi kako su se članovi ove organizacije približili trgu na kojem je održavana proslava Dana državnosti, „pjevajući tradicionalnu pjesmu „Od Glave Zete do grada Spuža“ o crnogorskom otporu Turcima u 18. i 19. vijeku, koju neki crnogorski nacionalisti vide kao uvredljivu prema nepravoslavnim ljudima“.
Inače, autorka Jelena Jovanović je tokom litija prisustvovala u Spužu 2020. godine „svečanosti“ nakon jedne litije. Na društvenim mrežama viralan je video u kojem je bila u istom stroju sa učesnicima litija i sveštenicima SPC, dok su ritualno pjevali baš o ,,lelekanju Turaka“, ono kad ,,serdar Vule sa tanke kule/ džeferdar pali, kukaju bule…“
Tada, u svom matičnom listu nije izvijestila o ovom zanimljivom događaju, valjda smatrajući da je u XXI vijeku normalno da – ..leleču bule“ posred grada Spuža i Crne Gore.
Jovanović u opisu djelovanja Tvrdoša tokom istog događaja ide korak dalje pa ljude koji su slavili Dan državnosti i Dan ustanka protiv fašističkog okupatora – dakle antifašiste – naziva crnogorskim desničarima?!
Tako su se, prema tumačenju Jovanović, Zavjetnici Tvrdoš „sukobili sa crnogorskim desničarima i policijom na nikšićkom trgu“,
Jovanović za ove organizacije, pozivajući se na nezvanične izvore, tvrdi da policija i Agencija za nacionalnu bezbjednost prate njihove aktivnosti, ali ,,ih ne doživljavaju kao opasnost po javni red i stabilnost“.
Mreža koju finansira EU, ambasade i ministarstva mnogih zapadnih zemalja
Prema javno dostupnim podacima na internet adresi birn.eu.com, BIRN (Balkan Investigative Reporting Network) je mreža nevladinih organizacija koja promoviše slobodu govora, ljudska prava i demokratske vrijednosti u južnoj i istočnoj Evropi.
Imaju lokalne organizacije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji i Srbiji, a redakcije u Grčkoj, Bugarskoj, Hrvatskoj,
Moldaviji, Crnoj Gori, Ukrajini, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji.
Osnovani su 2004. godine, a već od 2006. su dobijali brojne regionalne nagrade, uglavnom iz oblasti novinarstva. Na LinkedInu piše da su specijalizovani za pomoć medijima, novinsku produkciju, edukaciju i trening medija, kampanje podizanja svijesti, konsalting i web servise.
Osnivači su i vlasnici besplatnog internet medija na engleskom jeziku BalkanInsight, sa sjedištem u Beogradu (balkaninsight.com), koji objavljuje dnevne vijesti o ključnim događajima u deset balkanskih zemalja i povremenim prilozima iz Turske i Grčke. Od 2019. godine su izvještavanje proširili na Ukrajinu, Češku, Slovačku, Mađarsku i Poljsku.
Takođe nude premium servis (koji se naplaćuje) koji nudi dubinske analize, komentare, istraživačke tekstove, intervjue i profile koji se bave tekućim političkih i biznis agendama.
Među BIRN-ovim donatorima su, između ostalih, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Ministarstvo kulture i informisanja Srbije, Evropska komisija, Razvojne agencije Austrije, Danske i Švajcarske, Balkanski fond za demokratiju (projekat Njemačkog
Maršalovog fonda), britanske ambasade u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Srbiji, holandska ambasada u Srbiji, ERSTE fondacija, Kancelarija Evropske unije na Kosovu, Fridom haus, IREX, Fond Konrad Adenauer, Norveško ministarstvo spoljnih poslova, Fondacija za otvoreno društvo u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Albaniji, OEBS, Rokfeler fond, američke ambasade u Makedoniji, Kosovu i Albaniji, Britansko ministarstvo vanjskih poslova, Vlada Luksemburga, Holandsko ministarstvo vanjskih poslova, UNDP, UNDF, USAID…
VLAHOVIĆ: Bezočno blaćenje ljudi, milionske tužbe odmah!
Miodrag Vlahović, predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava, napisao je na Tviteru da je riječ o bezočnoj zamjeni teza i blaćenju ljudi.
Svi poimenično pobrojani ,,ekstremisti“ zaslužuju jasnu podršku!
Tužbe svih pomenutih – i prema autorima i prema njihovim šefovima! – naveo je Vlahović.
0 komentara