Forum se održava svake godine pod pokroviteljstvom Ekonomsko-socijalnog savjeta Ujedinjenih nacija, čija je članica Crna Gora u periodu 2020-2022. godine. Na ovogodišnjem forumu svoje Dobrovoljne nacionalne izvještaje predstavile su 44 članice Ujedinjenih nacija (Švajcarska, Luksemburg, Holandija, Italija, Grčka, Andora, Ujedinjeni Arapski Emirati, Pakistan i Šri lanka i dr). Nacionalni dobrovoljni izvještaji su prilika da članice UN-a kao potpisnice Agende za održivi razvoj 2030 (Agenda 2030) prikažu progres u realizaciji 17 ciljeva održivog razvoja.

Šefica delegacije Crne Gore, ministarka ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović je u uvodnom izlaganju ukazala da nakon šest godina od sprovođenja Agende 2030, kroz svoj nacionalni strateški dokument, Crna Gora po prvi put predstavlja realni presjek stanja u okviru 17 ciljeva održivog razvoja. Izvještaj pokazuje da je napredak postignut, ali i upozorava na brojne izazove sa kojima se moramo suočiti kao pojedinci, zajednice i države u postizanju ciljeva održivog razvoja. Uprkos trenutnoj globalnoj krizi izazvanoj pandemijom COVID 19, istakla je da Agenda 2030 predstavlja naš najbolji putokaz za budućnost.

Nakon izlaganja šefice delegacije prikazana je video prezentacija cjelokupnog procesa izrade Izvještaja, uključivanja svih aktera kao i presjek stanja po ciljevima, sa naglaskom na ciljeve koji su ove godine bili u fokusu (4 obrazovanje, 5 rodnaravnopravnost, 14 i 15 biodivezitet mora i kopna, 17 partnerstva za ciljeve, kao i cilj 1 siromaštvo).

U okviru segmenta pitanja i odgovora za sve zemlje koje predstavljaju izvještaje, Crnoj Gori su pitanja postavile Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Republika Češka, a pitanja su se odnosila na institucionalno uređenje politike održivog razvoja, finansiranje
za održivi razvoj i nedostatke statističkih podataka.

U odgovorima na pitanja Novaković Đurović je ukazala da je Crna Gora politiku održivog razvoja izdigla u centru izvršne vlasti te da Nacionalni savjet za održivi razvoj treba da ima ključnu koordinacionu ulogu u sprovođenju ove politike, dok se na polju finansiranja za održivi razvoj radi na usklađivanju programskog budžetiranja i ciljeva održivog razvoja, te da je Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, takođe, prilika da se ovo pitanje unaprijedi. U odnosu na nedostatak podataka ukazala je na neophodnost razvijanja istih u buduće, uz jačanja zvaničnog i administrativnog statističkog sisitema.

U okviru iste sesije na interesovanje NVO sektora u vezi sa planiranim koracima u dijelu sprovođenja ciljeva za održivi razvoj i učešća civilnog sektora u tom procesu, Novaković Đurović je ukazala da je Izvještaj rađen u saradnji sa nevladinim sektorom, te da su njihovi originalni komentari na ciljeve integrisani u dokument.

“Crna Gora mora da odgovori na identifikovane izazove i da djeluje brzo. Imajući to na umu, potrebno je da se svi usredsredimo na zahtijevan posao koji je pred nama, vjerujući da ćemo 2030. godine moći sa ponosom izvijestiti o velikim uspjesima u postizanju ciljeva održivog razvoja”, zaključila je Novaković Đurović.