Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ zaključen je u Beču 2001. godine, a potpisale su ga tadašnja SRJ (u čijem su sastavu bile Srbija i Crna Gora), Hrvatska, Slovenija, Makedonija i Bosna i Hercegovina.
” Sporazumom je definisano da bi zemljama sukcesorima trebalo da pripadnu približne vrijednosti i to Bosni i Hercegovini 15 odsto, Hrvatskoj 23,5 odsto, Makedoniji osam odsto, Sloveniji 14 odsto, a tadašnjoj SRJ 39,5 odsto”, kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).Diplomatska predstavništva
Iz MVP-a navode da ovaj sporazum sadrži sedam aneksa (A – pokretna i nepokretna imovina, B – diplomatska i konzularna imovina, C – finansijska aktiva i pasiva, D – arhive, E – penzije, F – ostala prava, interesi i obaveze i G – privatna i stečena prava).
” Na diplomatska i konzularna predstavništva odnosi se aneks B, a u cilju njegovog sprovođenja, u skladu sa sporazumom, formiran je Mješoviti komitet za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ, u čijem radu učestvuju ovlašćeni predstavnici država-sukcesora: Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Sjeverne Makedonije, Republike Slovenije i Republike Srbije. Podjela imovine koja sukcesijom pripadne SRJ (odnosno Srbiji, koja ima međunarodno-pravni kontinuitet kao država sljedbenik državne zajednice Srbija i Crna Gora), između Crne Gore i Srbije rješavaće se bilateralno, nakon što u potpunosti bude okončan postupak sukcesije imovine bivše SFRJ”, rekli su iz MVP-a.
Iz tog vladinog resora su naveli da je do septembra 2021. godine održano 20 sastanaka Mješovitog komiteta za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ.
Posljednji sastanak održan je u septembru 2021. godine u Sarajevu, kada je najavljeno da će domaćin narednog, 21. sastanka Mješovitog komiteta, biti Zagreb.
Kada je u pitanju podjela finansijske imovine bivše države, ona je, kako kažu u MVP, definisana bilateralnim sporazumom iz 2006. godine, shodno kojem je Crnoj Gori pripalo 5,88 odsto, a Srbiji 94,12 procenata.
” Ključ za podjelu nealociranih finansijskih prava i obaveza utvrđen je na osnovu učešća u bruto društvenom proizvodu SRJ u periodu od 1994. godine do -1998. godine”, pojasnili su iz MVP.
Raspodjela duga
I iz Ministarstva finansija su našoj redakciji saopštili da prema procentima utvrđenim aneksom C sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, koji se odnosi na podjelu finansijske aktive i pasive bivše SFRJ, pripadajući dug Srbije i Crne Gore iznosi 38 odsto duga SFRJ. Iz tog resora podsjetili su da je Sporazumom o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenjima finansijskih prava i obaveza između Srbije i Crne Gore potpisanog 10. juna 2006. godine utvrđen ključ za raspodjelu nealociranih finansijskih prava i obaveza u srazmjeri 94,12 Srbija i 5,88 odsto Crna Gora.
” Država Crna Gora je u prethodnom periodu izmirila svoja dugovanja prema Češkoj i Slovačkoj 2019. i 2021. godine, dok su sa Libijom i Kuvajtom pregovori o poravnanju duga u toku. Napominjemo da Ministarstvo finansija kroz godišnje izvještaje o javnom dugu redovno informiše o stanju duga po osnovu sukcesije”, rekli su iz Ministarstva finansija.
Nemamo predstavnika u Komitetu za raspodjelu finansijske aktive
Iz Ministarstva finansija su ukazali da je Direktorat državnog trezora, odnosno ovo ministarstvo ranije imalo svog predstavnika u Komitetu za raspodjelu finansijske aktive i pasive bivše SFRJ iz aneksa C sporazuma o pitanjima sukcesije.
Preporučeno
” To unazad par godina nije slučaj, međutim u budućem periodu to će biti riješeno”, tvrde iz Ministarstva finansija.