On naglašava da su nadležnosti predsjednika države utvrđene članom 95 Ustava, gdje se u prvom stavu normira da predsjednik “predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu” tako da, kako naglašava, konsultacije oko aktuelne spoljne politike jesu u okviru ustavnih kompetencija predsjednika.

“Nadležnosti predsjednika Crne Gore obuhvataju i poslove izvršne vlasti i on ih dijeli sa “Vladom Crne Gore koja je drugi, ali ustavno dominantan organ izvršne vlasti. To znači da u Crnoj Gori postoji bicefalnost (“dvoglavost”) izvršne vlasti, što je jedna od karakteristikama parlamentarnog sistema” kako se navodi u Komentaru Ustava Crne Gore autora profesora Vukčevića”, podsjeća Radulović.

U konačnom, kako napominje, politički subjekti koji smatraju da “predsjednik Crne Gore krši Ustav” saglasno članu 98 stav 3 Ustava Crne Gore mogu, na prijedlog najmanje 25 poslanika, pokrenuti postupak”utvrđivanja da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav” i svoje “pravno stanovište” provjeriti pred Ustavnim sudom.

Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je prekjuče poziv na sastanak, liderima svih parlamentarnih stranaka na kojem će ih danas informisati o razgovorima koje je vodio u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, o evropskom putu naše države.

Povezani članci

politika

Radulović: Ne postoji ,,dopuna“ već smo izmjene Ustava kroz jasnu regulisanu proceduru

politika

Spajić u svemu stoji iza Abazovićevog potpisa na Temeljnom ugovoru

politika

Kalezić: Naum velikosrpske opcije neće proći, opozicija ne smije ćutati