Uvođenje sankcija Rusiji u potpunosti je sa međunarodnim pravom, zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom poitikom Evropske unije, kao i sa moralnim i ljudskim principima, kazala je ministarka evropskih integracija i potpredsjednica Vlade, Jovana Marović u Skupštini Crne Gore.
Ona je odgovarajući na pitanje poslanika DF, Dejana Đurovića zašto se Crna Gora prodružila, “sa aspekta međunarodnog prava, nelegalnim sankcijama Ruskoj Federaciji” kazala da smo u obavezi u okviru pristupnih pregovora da se usklađujemo sa EU.
“Naš Ustav propisuje i da su pravila međunarodnog prava iznad domaćeg zakonodavstva. Princip suvereniteta i teritorijalnog integriteta poštujemo i Rusija je nesumnjivo izvršila agresiju na te prinicpe agresijom na Ukrajinu. To je i ukupna moralna i ljudska obaveza kad jedna država koristi silu, kad umiru civili…”, rekla je ona.
Rusija je ta koja svojim činjenjem krši međunarodno pravo, dodaje Marović.
Crnogorcima i Crnogorkama, kako navodi, nikad nije pripadalo da ćute i to nikad nisu činili, i ističe da je ponosna na reakciju naše države.
“Građanke i građani su pokazali kakva je njihov odnos prema agresiji Rusije, bili su na pravoj strani istorije”, poručila je Marović.
Ona je kazala da period stagnacije u evropskim integracijama traje već nekoliko godina ako ne i duže, dodavši da je aktuelna Vlada izglasana prije dva mjeseca te da stoga nije mogla da sprovede sve ono što se očekuje u ovom procesu.
“Mi želimo da ojačano ali u isto vrijeme i rekonstruišemo pregovaračku strukturu. Mi želimo da iskoristimo naučene lekcije i da zadržio sve one ljude koji su od početka tu, to je institucionalna memorija. Pregovaračka struktura nemože više biti toliko glomazna i struktura mora biti makar djelimično usklađena sa novom metodologijom EK”, rekla je Marović.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić je kazao da se Crna Gora nalazi u presudnom trenutku evropskih integracija.
“Crna Gora mora da isporuči rezultate da bi dala povod za nastavak pregovora. Iako se o Crnoj Gori nije direktno govorilo, samit EU nije dao rezultate”, ocijenio je Nikolić.
Poslanik Demokratskog fronta, Jovan Vučurović pitao je Marović kako komentarišet stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sadržan u dokumentu koji nosi naziv ”Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju”.
“U tom dokumentu najvažnije hrvatske naučne i kulturne institucije, koji je upućen predsjedniku i premijeru Hrvatske, i koji je praktično obrazac i putokaz kako se odnositi prema Crnoj Gori, navodi se, između ostalog, da Crna Gora treba da ustupi Hrvatskoj Delove svoje teritorije, traži se ratna odšteta zbog navodne agresije, izvinjenje zbog „počinjenog zla”, poziva se Crna Gora da ne prisvaja neku „hrvatsku kulturnu baštinu” na ovim prostorima, prijeti se blokadom integracija, ucjenjuju se građani i država Crna Gora… Da li je ovo i najava da će Crnoj Gori biti blokiran nastavak EU integracija od strane Hrvatske?”, pitao je Vučurović.
Marović je kazala da ne očekuje da će Hrvatska otvarati bilo kakva bilateralna pitanja i kočiti put Crne Gore ka EU.
“Mi od samog početka koristimo pregovaračko iskustvo Hrvatske. Pregovaračku strukturu smo postavili po uzoru na Hrvatsku i u procesu imali potpunu njihovu stručno podršku koja je obezbijeđena u mnogim oblastima. Od samog početka pomažu rpegovarački proces Crne Gore. Politički stav Hrvatske je najglasniji u EU što se tiče politike proširenja i Crne Gore. Uzela bih za primjer Tonina Piculu koji je iskreni prijatelj Crne Gore i koji se zalaže za ubrzanu demorkatizaciju naše zemlje i skoro članstvo. Ni sa zvaničnih adresa Vlade Hrvatske ne možete čuti stavove poput toga hrvatske akademije, koji, ni tamo nije naišao na neku pažnju u javnosti”, kazala je javnost.
Vučurović tvrdi ima inforamcije da su predsjednik, premijer i Parlament Hrvatske uzeli u obzir razmatranje dokumenta i da je “meta srpski narod”…
Poslanik DF-a, imao je još jedno pitanje za Marović.
“Nedavno su se na javnoj sceni, i to iz dijela vlade, ponovo čuli stavovi da pozicije u diplomatiji ne mogu da pokrivaju ljudi kojima nisu bliske evroatlantske integracije. I ne samo u diplomatiji već se ta esktremistička logika preselila i na javna preduzeća i druge sfere. Da li je to najava nove diskriminacije, za koju smo mislili da smo je pobijedili 30. avgusta 2020. godine, odnosno poruka da slijedi politički progon preko 50 odsto građana Crne Gore, što je nešto sto smo gledali za vrijeme vladavine bivšeg režima”, naveo je Vučurović u pitanju.
Marović ističe da ako se navodi da neko treba da njeguje evroatlantske vrijednosti, to ne znači da je usmjereno protiv bilo koga u Crnoj Gori.
“Valjda vam je jasno da kad neko zastupa naše vanjskopolitičke prioritete onda on ne može biti protiv NATO, jer smo mi članica. Međutim, to ne može biti kriterijum pri zapošljavanju, ali može u radu”, rekla je Marović i dodala da u procedurama i javnim konkursima postoje kriterijumi i procedure koje se odnose na radna mjesta.
Ona je rekla da Crna Gora treba da radi na popunjavanju diplomatske mreže i da ti ljudi moraju zastupati interese Crne Gore.
“Za mene jeste sporno da taj neko negira članstvo u NATO ili govori loše o njemu. Za sve ostale pozicije su zaista potrebni samo stručni kvaliteti koji su predviđeni konkursom. Ako neko ima namjeru da diskriminiše, taj neko nema većinu u samoj vladi, a to ste vidjeli i na samoj sjednici na kojoj se ta tema pokrenula”, rekla je ministarka.
Odgovarajući na pitanje poslanika Nikole Janovića (DPS) o Otvorenom Balkanu Marović je kazala da se nikad više nije diskutovalo o jednoj temi, a da se manje o njoj znalo.
“Sa ove pozicije ne smijem da iznosim ishitrene zaključke, ovom temom se bavim od 2019. godine i mišljenje mi se o toj inicijativi nije promijenilo do danas. U Središtu te inicijative je potencijalna ekonomske dobit za članice. Logično se postavilo pitanje ima li ona smisla ako ne učestvuju sve države Balkana i da li nudi išta novo u odnosu na inicijative u kojima već učestvujemo”, kazala je ona.
0 komentara