“Sve češća praksa uklanjanja komentara od strane institucija i zvaničnika, ali i blokiranja korisnika na društvenim mrežama, a koji iznose argumente a ne uvrede, klevete ili druge neprimjerene komentare, ne doprinosi razvoju utemeljene kritike i dijaloga kao potrebe savremenog demokratskog društva”, ocijenio je Damir Suljević saradnik na programima CGO-a.

Prema njegovim riječima, činjenica da se određeni komentari ili izjave korisnika na društvenim mrežama ne dopadaju instituciji ili pojedincu u njoj, ne smije biti osnov za ovakve restrikcije prema njihovim autorima, ukoliko ne sadrži govor mržnje, uvrede, prijetnje ili predstavlja kršenje drugih propisa u Crnoj Gori.

“Politički i programski ciljevi demokratski izabrane vlasti trebaju se sprovoditi uz dosljedno uvažavanje demokratskih principa, ali i glasa javnosti kao izvora njenog legitimiteta. Upravo stvaranjem uslova za razmjenu različitih mišljenja u digitalnom prostoru, daje se mogućnost građanima i građankama da i oni aktivno doprinesu kreiranju javnih politika, a koristeći prednosti tehnologije koju imamo”, kazao je on.

Suljević naglašava da je Ustavom Crne Gore zagarantovana sloboda izražavanja iskazana govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način.

“U istom članu Ustava navodi se i kako se sloboda izražavanja može ograničiti samo pravom drugog na dostojanstvo, ugled i čast, odnosno ako se ugrožava javni moral ili bezbjednost Crne Gore. To proizilazi i iz međunarodno preuzetih obaveza Crne Gore, poput onih iz Evropske konvencije o ljudskih pravima i Pakta o građanskim i političkim pravima”, naglašava on.

Suljević ističe da se Krivičnim zakonikom propisuje novčana kazna ili zatvor do jedne godine za ono lice koje drugom licu na protivpravan način uskrati ili ograniči slobodu govora ili javnog istupanja, dok je kvalifikovan oblik tog krivičnog djela predviđen za službena lica u vršenju službe.

“Posjedovanje naloga na društvenim mrežama ne predstavlja obavezu državnih organa i javnih funkcionera. Ipak, kreiranjem tih naloga, preuzima se i odgovornost za njihovo uređivanje. Kako ti nalozi po svojoj prirodi predstavljaju platforme na kojima se može vršiti razmjena mišljenja, moderacija tih naloga ne smije biti zasnovana na cenzuri, suprotno njihovoj namjeni, već se na njima mora otvoriti prostor za zdravu diskusiju. To znači i mogućnost zainteresovanih strana da učestvuju u diskusiji i argumentovano brane svoja stanovišta”, poručio je on.

Zbog toga CGO podsjeća i na nepravosnažne odluke američkih sudskih vlasti, koje su u dva navrata istakle da blokiranje neistomišljenika na društvenoj mreži Twitter od strane bivšeg predsjednika SAD-a, Donalda Trampa, predstavlja ograničavanje slobode govora, garantovane američkim Ustavom.

“Imajući u vidu mogućnost brisanja uvredljivih i drugih problematičnih komentara, blokiranje korisnika sa zvaničnih naloga, kao najrepresivnija mjera, moralo bi biti izuzetno primjenjivano u slučajevima izraženog neodgovornog ponašanja korisnika. S druge strane, takva bi mjera, u slučaju da je to ponašanje suprotno pozitivnim propisima, morala biti praćena prijavom nadležnima od strane organa ili javnog funkcionera, čime bi se objasnila takva rigidna sankcija”, zaključio je Suljević.