Socijaldemokratska partija (SDP) i partneri osvojili su 42 mandata; Domovinski pokret i partneri 13 mandata; Most i partneri 10 mandata, Istarski demokratski sabor (IDS) i partneri pet mandata; Možemo četiri mandata; Fokus, Republika dva mandata, a Nezavisna platforma Sjever dva mandata.

Na izborima na kojima se bira jedanaesti saziv Hrvatskoga sabora glasalo je 58,97 posto birača, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Riječ je o najneizvjesnijim parlamentarnim izborima od proglašenja nezavisnosti Hrvatske, 1991. godine.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović neočekivano je najavio da će biti kandidat za premijera opozicionog SDP-a, iz koje je izašao u februaru 2020. godine.

Njegov glavni rival, sa kojim se otvoreno sukobljavao po gotovo svim unutrašnjim i vanjskopolitičkim pitanjima je dosadašnji premijer i lider HDZ-a Andrej Plenković. On i njegova stranka žele na izborima dobiti treći mandat za formiranje Vlade.

HDZ je u velikoj mjeri dominirao na vlasti otkako je Hrvatska stekla nezavisnost od bivše Jugoslavije 1991. Članicom NATO-a postala je 2009., Evropskoj uniji je pristupila 2013., a od 2023. je i članica eurozone, monetarne unije članica EU.

Predizborne ankete objavljene na vodećim medijima u Hrvatskoj predviđale su da će HDZ biti relativni pobjednik, što Plenkoviću daje veće šanse da formira vladu, ali nijedna stranka neće to moći da učini samostalno, pa će vlada zavisiti o postizbornim koalicijama.

Od izbora koji su prije nekoliko mjeseci izgledali vrlo predvidljivi, ulaskom u izbornu utakmicu Milanovića, poznatog po oštroj retorici i stilu, predizborni period protekao je u oštrim polemikama.

Ustavni sud zabranio je Milanoviću da se kandiduje za poslanika na listi SDP-a, jer nije podnio ostavku na mjesto predsjednika, pa je on djelimično učestvovao u kampanji.

Iako zbog zabrane nije učestvovao na predizbornim skupovima SDP-a, Milanović je u skoro svakodnevnim izjavama novinarima i objavama na društvenim mrežama kritikovao HDZ zbog niza korupcijskih afera, pozivao građane da glasaju za bilo koju stranku osim za HDZ i Plenkovića, te je najavljivao da će kao kandidat SDP-a, čiji je nekad bio predsjednik, sastaviti vladu nacionalnog spasa.

Milanović i Plenković su i u ponedjeljak, posljednjeg dana kampanje, nastavili verbalni sukob koji godinama traje.

Plenković je istakao da Milanović “gura Hrvatsku u ruski svijet”, aludirajući na njegovo protivljenje obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, dok je Milanović premijera nazvao “kumom kriminala u Hrvatskoj” i “herojskim zecom”.

Premijer je na završnoj pres-konferenciji HDZ-a u Zagrebu rekao da očekuje veliku podršku na izborima i uvjerljivu pobjedu svoje stranke zbog rezultata koje su ostvarili tokom osam godina.

On je pozvao desne birače da daju glas HDZ-u, a ne njihovim glavnim oponentima na desnom spektru, Mostu i Domovinskom pokretu, jer bi to, kako je naveo, na vlast dovelo ljevicu.

Milanović je u završnom obraćanju na društvenim mrežama pozvao građane da glasaju za bilo koju stranku samo ne za HDZ i ocijenio da Hrvatska nije nikad imala “ovako pokvarenu vladu i da se nikad nije kralo kao u ovih osam godina Plenkovićeve i vlasti HDZ-a”.

Osim premijerskom kandidaturom, Milanović je javnost iznenadio i izborom srijede za održavanje izbora, budući da su gotovo svi izbori, osim oni 2000. godine, bili nedjeljom.

Na parlamentarnim izborima se bira 151 poslanik, od kojih 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, u svakoj po 14 poslanika.

Troje poslanika biraju se u posebnoj, 11. izbornoj jedinici koja obuhvata birače bez prebivališta u Hrvatskoj, odnosno dijasporu.

U inostranstvu se glasalo i u utorak, a glasa se i u srijedu.

U 12. izbornoj jedinici bira se osam poslanika nacionalnih manjina, od kojih su tri srpska.

Kao i ranijih godina, očekuje se da će ta tri mjesta osvojiti Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) koja je do sada bila dio vladajuće koalicije na čelu sa HDZ-om.

Pravo glasa ima oko 3,7 miliona birača, što je za 127.000 manje nego prije četiri godine.