<html><head></head><body>Njemačka klinike i starački domovi postaju sve kreativniji kada je riječ o “vrbovanju osoblja” iz inozemstva. Nayeli Bautista Hernandez su 2019. ponuđeni let za Njemačku, tečaj jezika i novac za dobivanje dokumenata. Danas ima pravo na jedan let kući godišnje, dobila je bicikl, a na bonus-listi je i laptop. Svi se trude privući radnu snagu, piše&nbsp;DW pokušavajući da ubijedi strance da dođu.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:265:"Institut njemačke ekonomije prenosi da trenutno vlada manjak od 200.000 njegovatelja i njegovateljica. Ta brojka će narednih godina narasti na pola miliona. Osoblje iz Vijetnama, s Balkana ili iz Latinske Amerike trebalo bi pomoći u rješavanju tog problema.

";}

Njemačkoj fali 200.000 radnika u samo jednom zanimanju i ne mogu ih nikako naći

Standard

U tom kontekstu, Vlada je donijela: Rješenje o razrješenju direktora Javne ustanove Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salka Lubodera, Rješenje o imenovanju Gzima Hajdinage za direktora Javne ustanove Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Rješenje o određivanju dr Sava Milašinovića za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave za izvršenje [&hellip;]

Nova kadrovska rješenja Vlade: Hajdinaga na čelu Centra za očuvanje i razvoj kulturne manjina Crne Gore | Standard

Nova kadrovska rješenja Vlade: Hajdinaga na čelu Centra za očuvanje i razvoj kulturne manjina Crne Gore

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

S obzirom na to da je ta funkcija nespojiva sa funkcijom koju Radović sada obavlja, ukoliko bude prošla kao kandidat u pomenutom Vijeću ona više neće biti guvernerka Centralne banke. Radović je zvanično od 19. decembra prošle godine guvernerka CBCG.&nbsp;&nbsp; U slučaju da bude izabrana za generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju RCC-a Radovićeva bi [&hellip;]

Vlada predlaže Irenu Radović za generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju | Standard

Vlada predlaže Irenu Radović za generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju

“Zakonom su stvoreni neophodni mehanizmi koji će obezbijediti sveobuhvatno, ujednačeno, srazmjerno i efikasno postupanje inspektora, profesionalizam i kvalitet rada inspekcijskih organa, a što je od izuzetne važnosti za subjekte nadzora u smislu njihove pravne sigurnosti”, navodi Vlada. Ističu da ovaj Zakon ima za cilj da otkloni sve nedoumice i nejasnoće koje ovaj propis stvara građanima [&hellip;]

Vlada ukinula Upravu za inspekcijske poslove, ministarstva će imati svoje inspekcije | Standard

Vlada ukinula Upravu za inspekcijske poslove, ministarstva će imati svoje inspekcije

Ova informacija nam je potvrđena nako što su se Portalu Analitika danas obratili uznemireni roditelji sa Starog Aerodroma, koji su nam kazali kako je jednu djevojčicu nepoznata muška osoba zvala da uđe u lift. &#8220;Policija je postupila po prijavi, identifikovala A.T. koji živi u navedenoj zgradi, od njega prikupila obavještenja te sa sadržajem spisa predmeta [&hellip;]

Podgorica: Uznemireni roditelj prijavio policiji da je nepoznati muškarac njegovoj ćerki nudio čokoladicu i zvao je u lift | Standard

Podgorica: Uznemireni roditelj prijavio policiji da je nepoznati muškarac njegovoj ćerki nudio čokoladicu i zvao je u lift

“Na platou ispred Komandnog centra na Pelevom Brijegu Milan Ljiljanić, izvršni direktor Monteputa, predao je ključeve vozila v. d. pomoćnika direktora Uprave policije Draganu Goroviću”, saopšteno je iz MUP-a. U pitanju je vozilo marke Audi A4 Quattro, visokih bezbjedonosnih, tehničkih i voznih karakteristika vrijedan 49,400 eura. Vozilo – tzv. presretač, je opremljeno potrebnom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom kao [&hellip;]

Monteput donirao MUP-u "presretač" visoke klase | Standard

Monteput donirao MUP-u &#8220;presretač&#8221; visoke klase

“Naš grad godinama se nalazi u političkoj krizi koja je rezultirala haosom, anarhijom i zaustavljanjem razvoja. Vrijeme je za promjene. Želimo da Budva bude grad prepoznat po ljepoti i snazi stvaranja pozitivnog doživljaja, grad koji kreira, stvara i predstavlja turistički brend Crne Gore. Grad koji će biti prepoznat po efikasnom upravljanju i kvalitetu pruženih usluga [&hellip;]

Usvojena pobjednička lista "Budva može bolje" prof. dr Nikola Milović, pogledajte ko su kandidati za odbornike | Standard

Usvojena pobjednička lista &#8220;Budva može bolje&#8221; prof. dr Nikola Milović, pogledajte ko su kandidati za odbornike

I. Đoković

Crna Gora je jedina država regiona uz očekivano Srbiju koja se nije izjasnila o Rezoluciji kao ni odlučila da li će kao ostale zemlje iz okruženja sponzorisati istu. Iako je pritisak javnosti veliki Vlada CG baš kao i u slučaju glasanja za prijem Kosova u Savjet Evrope krije svoj stav, uz obrazloženje da će ga [&hellip;]

ZAŠTO VLADA I MVP ĆUTE O REZOLUCIJI O SREBRENICI: Crna Gora jedina uz Srbiju država regiona koja se nije priključila memorijalizaciji | Standard

ZAŠTO VLADA I MVP ĆUTE O REZOLUCIJI O SREBRENICI: Crna Gora jedina uz Srbiju država regiona koja se nije priključila memorijalizaciji

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Po nalogu tužiteljke Irene Burić zahtjev, koji potpisuje Goran Jokić, načelnik Regionalnog centra bezbjednosti “Centar”, dostavljen je Anteni M nešto prije 15 sati. Intervju sa Milom Đukanovićem nalazi se na Youtube kanalu Antene M i dostupan je Tužilaštvu bez bilo kakvih tehničkih ograničenja.

Tužilaštvo zatražilo od Antene M snimak intervjua sa Đukanovićem | Standard

Tužilaštvo zatražilo od Antene M snimak intervjua sa Đukanovićem

Sud je izrekao presudu u četvrtak, a mediji navode da je ovo prvi put da je jedan maloljetnik dobio zatvorsku kaznu zbog antiratnih stavova.



Ljubov Lizunova (17), učenica 10. razreda, privedena je zajedno sa Aleksandrom Snežkov (19) i Vladislavom Višnjevskim (23) u oktobru 2022, pola godine pošto je Rusija napala Ukrajinu. Tinejdžerka, koja ze sebe kaže da je anarhistkinja, tada je imala samo 15 godina.



Trojac je prvobitno optužen zbog crtanja grafita „Smrt režimu“ na zidu jedne garaže, a kasnije i zbog administriranja antiratnih kanala na mreži Telegram.



U to vreme maloljetnici od 15 i 17 godina, Lizunova i Snežkov, uvršteni su u registar ekstremista i terorista kojima država može da zamrzne imovinu bez sudskog naloga.



Sud Prvog istočnog vojnog garnizona objavio je danas da je djevojka proglašena krivom zbog pozivanja na terorizam i ekstremizam. Kaznu od tri godine i šest mjeseci zatvora služiće u zatvoru za mlade, a dobila je i zabranu korišćenja interneta na tri godine.



Sud je odbacio optužbe za vandalizam zbog zastarjelosti.



Snežkov je osuđen po sve tri tačke optužnice i dobio je kaznu od šest godina zatvora.



Višnjevski je suđen na godinu i po dana prinudnog rada zbog optužbe za pomaganje i podržavanje pozivima na terorizam.



Tužilac je tražio da se tinejdžerka osudi na šet godina zatvora, a sudija je kazao da sve strane imaju pravo žalbe prije pravosnažnosti presude.

Tinejdžerka iz Sibira osuđena na 3,5 godine zatvora zbog antiratne poruke

unnamed

“Danas je ispitan navodno oštećeni u ovom predmetu koji je pokušavao da ocrni Petra Lazovića &#8211; onako nekim floskolama, sa naučenim tekstom. Kada smo profesionalno pristupili ispitivanju, on nije znao da objasni koji su sve ljudi tu učestvali u toj torturi. Naveo je da je bilo trideset ljudi pod fantomkama i – neverovatno &#8211; da bi bio na neki način ubedljiv, izmislio je na licu mjesta da je jednu fantomku skinuo kada ga je maltretirao Petar Lazović. Znači nije logično, nije životno &#8211; da neko, ako hoće da se skloni iza te fantomke, suludo je da neko skida fantomku i da se njemu legitimiše&#8221;, objašnjava Borović.



Borović je TV E dostavio ljekarski izvještaj navodno oštećenog Mrvaljevića koji je, kako kaže, danas prvi put vidio u tužilaštvu – u kojem piše da je kod ljekara došao u stanju koje ne odgovara torturi koju je navodno prije toga preživio.



“Kada je zatražio da ga odvedu u urgentni centar, u toku vožnje ka operativnom centru, on se tamo prosto ponašao kao neko ko nije doživio bilo kakvu torturu. On je izmišljao da je padao u nesvest, da je preživio pre toga velike povrede po celom telu, znači po rukama, glavi, tukli su ga navodno svi policajci čizmama, pesnicama. Međutim, u lekarskom izvještaju koji sam danas vidio prvi put u tužilaštu, doslovce piše da je došao svestan, orijentisan, da je imao pritisak 120 sa 80. Zatim, ono što je najvažnije, iako su radili EKG, skidali ga, nikakvu povrdu nisu uočili na telu, niti na ekstremitetima &#8211; donjim i gornjim”, navodi sagovornik TV E.



Borović objašnjava da, kada su Mrvaljevića advokati pritisli, uslovno rečeno – unakrsnim ispitivanjem, te ga doveli u situaciju da je uhvaćen u laži – prosto je odbio da odgovara na pitanja.



“Od pedeset pitanja koje smo postavili &#8211; odbio je da odgovori na veliki broj pitanja kada je bio pritisnut činjenicama da on to izmišlja, jer nema nijednu povredu. Na kraju tog lekarskog nalaza, koji je validan i o kome će se izjasniti lekar na sledećem ročištu, piše da nisu uočene nikakve fizičke vidljive povrede. Dakle, ako je bila tortura, to je osnovno što je morao kao materijalni dokaz da priloži uz svoju izjavu&#8221;, ističe on.



Vidi se da je ciljano pokrenut ovaj postupak šest mjeseci nakon navodnog događaja &#8211; objašnjava sagovornik TV E.



“Ja sam na prošlom ročištu kod tužioca predložio da se ne brukaju, da odustanu od krivičog gonjenja. Tad još nije bio ispitan navodni oštećeni &#8211; glavni oštećeni u ovom predmetu. Danas, kada je pritisnut neoborivim činjenicama, bilo je toliko jasno da taj predmet je zapao u ćorsokak. Ponovio sam predlog da ne prave troškove pravosluđu Crne Gore i da se odustane od ovog postupka. Čini mi se da smo ubedili tužioca i mislim da će sigurno odustati na kraju od ovog postupka&#8221;, kaže on.



Borović misli da se tužilac danas predao na izvjestan način. Kako navodi, da je bio bilo kakav opipljivi dokaz, odavno bi se &#8220;kitili# nekom presudom koja bi mogla da služi kao osnov lošeg kredibiliteta Petra Lazovića.



Kao neko ko se iskusno bavio ovoj vrstom predmeta u Srbiji i okolini, procjenjuje da se radi o politiziranju slučaja. Kako kaže, sve ovo neodoljivo posjeća na predmete koje je imao u Srbiji &#8211; u vrijeme Slobodana Miloševića, kada su proganjani politički protivnici.



Borović navodi i da mu je bilo mnogo lakše braniti pred Haškim tribunalom nego u nekim predmetima u Crnoj Gori.



“Moraju da postoje pravila, mora se štititi Evropska konvencija o ljudskim pravima, moraju svi okrovljeni u Crnoj Gori konačno da imaju ravnopravan tretman odnosno njihovi zastupnici sa tužiocima. To ovdje uopšte ne postoji”, zaključuje Borović.

Borović dostavio ljekarski izvještaj: Navodna žrtva torture Petra Lazovića bez vidljivih povreda

„Ključni veliki projekt za ovaj mandat, a to smo naveli i u našem izbornom programu, da hrvatska ratna mornarica sada dolazi na red“, poručio je Plenković nakon svečanog dočeka prve grupe višenamjenskih borbenih aviona Rafal u Hrvatsku iz Francuske.



Plenković je naveo kako je vrijeme da uz višenamjenske avione Hrvatska ima i višenamjenske brodove, javlja Hina.



„I to će biti veliki sljedeći projekt naše treće vlade za jačanje Hrvatske vojske“, dodao je aktuelni hrvatski premijer.



Prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafal sletjelo je u ranije danas u Hrvatsku. Avioni su stigli dvije godine i pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora s Francuskom, vrijednog više od milijardu eura. Dolazak preostalih ugovorenih aviona očekuje se početkom iduće godine.

Plenković: Poslije nabavke Rafala, želimo i višenamjenske brodove

To je ujedno i jedini posredni podatak zvaničnih institucija o broju korisnika droga.



Kazne za ovaj prekršaj su zatvorske, od 15 do 60 dana i zabrana da se upravlja vozilom od četiri do šest mjeseci.



Ne postoje precizni podaci o broju saobraćajnih nesreća koje su izazvali vozači pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.



Ipak, činjenica je da je za posljednjih pet godina skoro 30 odsto uvećan broj saobraćajnih nesreća.



Istraživanje nevladine organizacije Juventas krajem prošle godine pokazalo je da u Crnoj Gori više od 6.000 osoba trenutno koristi drogu, kaže Jelena Čolaković.



&#8220;Mislimo da je taj broj veći, jer se ljudi stide da kažu da koriste droge&#8221;, navodi ona.



Crna Gora nema precizan Registar narkomanije.



Posljednje istraživanje Instituta za javno zdravlje urađeno je prije deset godina i tad je registrovalo oko 3.000 konzumenata droge.



Da se droga redovno ili povremeno koristi na javnim mjestima, pokazuje Juventasov podatak, s kraja prošle godine, u kojem je 80 odsto ispitanih kazalo da primjećuje ovu pojavu u kafićima, a više od polovine građana da zna nekoga ko se drogira.



&#8220;Droga je lako dostupna, posebno mladima&#8221;, kaže Čolaković.



&#8220;Droga kao neizostavan dio noćnog života&#8221; Jedna od onih koja redovno svjedoči rasprostranjenosti konzumacije narkotika je 25-ogodišnja Bojana koja radi kao konobarica u jednom budvanskom lokalu.



&#8220;Šokirana sam masovnošću ljudi koji konzumiraju narkotike. Nema pravila kada su u pitanju godine i pol. I mlado i staro, muško, žensko, voli da se &#8216;sredi&#8217; na taj način&#8221;, kaže Bojana.



Navodi da je svjedočila scenama u kojima ljudi jedni drugima u kafićima &#8220;mašu kesicama&#8221;.



&#8220;Kao da se hvale da imaju to ili šta već. Sjede preko dana na kafi i pričaju gdje uzimaju, kako im je sinoć bilo, kakva je bila &#8216;roba&#8217;. Ni na trenutak se ne okrenu da vide da li ih neko čuje. Čak mi se čini da je sad poenta da svi čuju&#8221;, ističe Bojana.



Da se mnogo više konzumiraju narkotici nego što je to nekada bio slučaj i da se to radi neskriveno, primjećuje i Siniša iz Podgorice.



&#8220;Ova pojava je baš otvorena, ako se može reći i normalizovana. Recimo, u toalet istovremeno ulaze po dvije ili tri osobe. Utisak je da ne žele da sakriju šta tamo rade već se ponose time, šaljući poruku da su &#8216;kul&#8217; &#8220;, kaže za RSE ovaj 40-ogodišnjak.



Na pitanje da li je primijetio redovne policijske kontrole odgovara odrično.



&#8220;Baš odavno nijesam prisustvovao nikakvim kontrolama, a svakog vikenda izlazim. Uostalom, kad policija dođe, oni koji imaju drogu izbace je iz džepa na pod, zgaze je i to je to&#8221;, riječi su Siniše.



Iz Uprave policije nijesu dobili odgovor na pitanja koliko su česte policijske racije u kafićima i koliko je tom prilikom detektovano onih koji konzumiraju drogu.



Milica iz Bara, brucoškinja na jednom fakultetu, kao i većina njenih vršnjaka vrijeme je provodila u noćnim izlascima ali kako kaže, prestala je to da radi.



&#8220;Više ne posjećujem mjesta koja sam voljela, postalo mi je degutantno koliko se konzumacija, prije svega kokaina, normalizovala. Niko se više ne ustručava da bude drogiran pa je postala veća nenormalnost da si trijezan&#8221;, navodi Milica za RSE.



Kokain postao dostupniji Čolaković ukazuje da je najčešće korišćena droga u Crnoj Gori heroin.



&#8220;Kokain je posljednjih godina postao dostupniji uslijed pada cijene u uličnoj prodaji. Ipak, droga je postala lako dostupna. Utisak da je sada dostupnija sada možda je posljedica činjenice da se o ovoj temi više govori nego ranije, kada je ta tema bila za skrivanje&#8221;, ističe Čolaković.



Granica po pitanju prve upotrebe kod mladih je snižena. Najčešći uzrast je prelazak iz osnovne u srednju školu, odnosno oko petnaeste godine, navode iz Juventasa.



Da mnogi adolescenti uzimaju drogu da bi se dobro osjećali, navodi za RSE psihološkinja, Tatijana Đurišić.



&#8220;Traže uzbuđenje, pojačani osjećaj koji ne mogu dobiti jednostavnim užicima poput hrane ili vježbanja. Ovdje počinje djelovati ciklus zavisnosti. Mozak stvara do deset puta veću količinu dopamina i euforije. To je neprirodna hemija, ali mozak mlade osobe je pamti i žudi za tim osjećajem&#8221;, navodi Đurišić.



Navodi i druge motive za uzimanje droge.



&#8220;Imaju potrebu da se uklope u vršnjačku grupu ili prevaziđu osjećanje nesigurnosti, niskog samopoštovanja i strah od neprihvaćenosti.



Đurišić problematizuje i to što su mladi kontinuirano izloženi sadržajima u kojima se u velikoj mjeri glorifikuje upotreba droge.



&#8220;Tu ne mislim samo na popularne &#8220;muzičare&#8221; u čijim se uradcima glorifikuje način života koji podrazumijeva upotrebu droga, već i na sadržaje iz domena filmske produkcije koji mladima šalju ne manje rizične poruke, kao i razne reality sadržaje&#8221;, riječi su psihološkinje.



Prevencija je ključna U Juventasu navode da je važno na vrijeme početi sa sprovođenjem preventivnih programa.



&#8220;Neophodan je rad u školskom sistemu, kako bi se ranim edukativnim intervencijama radilo na izgradnji socio-emocionalnih vještina mladih ali na ranoj identifikaciji i tretiranju osoba koje pate od nekih poremećaja mentalnog zdravlja&#8221;, ističu iz Juventusa.



Poručuju i da je na starijim uzrastima potrebno sprovoditi edukaciju vezanu za program smanjenja štete od korišćenja psihoaktivnih supstanci, koji pomaže u prevenciji zdravstvenih, socijalnih, ekonomskih posljedica korišćenja droga.



Ova nevladina organizacija godinama pruža usluge direktne podrške osobama koje koriste/injektiraju droge, kroz rad drop-in centra i putem terenskih aktivnosti.

Za pola godine na testovima na prisustvo droga &#8220;palo&#8221; 320 vozača

“Da li se radi o pritisku nije na nama da cijenimo. Formiran je krivični predmet u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a u nadležnosti Tužilačkog savjeta je da obezbijedi samostalnost u postupanju državnih tužilaca i tužilaštava”, kazao je on u intervjuu za emisiju “Načisto” na TV Vijesti.



“Za sada su sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete. Isto tako, prethodno je sud, a ne državni tužilac, donio naredbu o pretresanju njihovih stanova i drugih prostorija koje koriste, što znači da su u toj ranijoj fazi postupka postojali osnovi sumnje da su počinili krivična djela za koja se terete”, rekao je Radonjić.



Pojasnio je šta se Lazoviću i Katniću stavlja na teret.



“Okrivljenima se stavlja na teret da su, na nivou osnovane sumnje, počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i po dva krivična djela zloupotreba službenog položaja. Ta dva krivična djela zloupotreba službenog položaja za svakog okrivljenog ponaosob odnose se ne samo na dozvoljavanje ulaska u Crnu Goru dvojici člana kriminalne organizacije kojima je prethodno ulazak bio zabranjen, već i ne nepokretanje postupka prema određenom članu kriminalne organizacije, za kojeg su iz prikupljenih dokaza i obavještenja proizilazili osnovi sumnje da je počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti i da je postupak protiv njega morao biti pokrenut”, rekao je Radonjić.



Svakako, dodao je on, još jedan dio istrage je i nepokretanje postupka protiv sad već bivših službenika Uprave policije, odnosno Agencije za nacionalnu bezbjednost, u krivičnom predmetu u kojem su određeni dokazi prikupljeni u postupku međunarodne krivično-pravne pomoći, koji je arhiviran, a ponovnom ocjenom tih dokaza, uz prikupljanje drugih dokaza, je doveo do toga da je protiv tih i drugih lica podignuto više optužnica od strane SDT-a, za više od 30 krivičnih djela, čini mi se da je optuženo više od 20 lica.



Na pitanje da li pokušava reći da je dio dokumentacije Europola “čamio u fioci”, Radonjić je rekao da želi reći da ta dokumentacija nije cijenjena na pravilan način.



Radonjić je, upitan kakav je stav tužilaštva u vezi odbrane Katnića i Lazovića da je Petar Lazović tajni agent i da je dolazak Miljkovića i Belivuka bio dio legitimne policijske akcije, koja je koordinirana sa srpskom policijom i bezbjednosnom službama, rekao da je SDT provjeravao i tu činjenicu, i to u prvom postupku koji je pokrenut protiv okrivljenog Lazovića.



“U tom postupku, koji je rezultirao podizanjem optužnice… U toj optužnici je jedan cijeli dio obrazloženja posvećen samo toj činjenici. Odnosno, utvrđeno je da u Sektoru za borbu protiv kriminala Uprave policije postoje dva odsjeka – za specijalne istražne metode i za kriminalstičko-obavještajne poslove”, kazao je on.



Prema njegovim riječima utvrđeno je isto da ni jedan ni drugi okrivljeni nisu obavljali bilo kakve poslove u ta dva odsjeka.



“U nadležnosti upravo tih odsjeka je sprovođenje mjera tajnog nadzora, u okviru toga i angažovanje prikrivenog isljednika ili saradnika, odnosno prikupljanje, obrada i dostavljanje podataka od članova kriminalne organizacije. Pri čemu moram da ukažem da u periodu koji se okrivljenima stavlja na teret nije bilo ni zakonskog osnova, zato što je Ustavni sud ukinuo odredbe Zakonika o krivičnom postupku koje su omogućavale da se angažuje prikriveni isljednik ili saradnik. Tako da, nije bilo ni zakonskog osnova u tom momentu okrivljeni budu prikriveni isljednici ili saradnici, kako se želi javno predstaviti, a što se svakako obradilo i u okrivu istražnog postupka koji je prethodio podizanju optužnice”, pojasnio je specijalni tužilac.



Radonjić je, na pitanje da li će odluka Katnića da štrajkuje glađu uticati na buduće postupanje tužilaštva, rekao da postupanje pritvorenih lica u bilo kojem predmetu ne može uticati na rad SDT-a.



Ukazuje i da postupanje pritvorenika nije u nadležnosti SDT-a.



“Postupanje sa pritvorenim licima je u nadležnosti i kao ovlašćenje kontrole predsjednika nadležnog suda i sudije za istragu nadležnog suda, koji je eventualno odredio pritvor ili kojeg predsjednik suda ovlasti”, naveo je on.



Odbačene obje krivične prijave protiv Olivere Injac



Radonjić je saopštio da su prošle godine odbačene obje krivične prijave protiv bivše ministarke odbrane i aktuelne gradonačelnice Podgorice Olivere Injac, u februaru i decembru.



“O obje odluke obaviješten je njihov podnosilac, advokat koji je podnio krivičnu prijavu, a i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, kao zakonski zastupnik oštećene Crne Gore”, rekao je on.



Uskoro odluka o Raoniću



Tri sudske instance, među kojima je i Vrhovni sud, odlučile su da je Boris Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore, a nedavno je i Osnovni sud odlučio da je i reizbor Raonića bio nezakonit.



Radonjić kaže da je pisanim putem tražio od Osnovnog suda da mu se dostavi ovjereni prepis odluke i da će nakon njenog dostavljanja razmotriti samu izreku i obrazloženje odluke.



“Svakako će ta odluka suda biti od koristi za odlučivanje o krivičnim prijavama i umnogome ubrzava odlučivanje o krivičnoj prijavi”, rekao je Radonjić, odgovorivši potvrdno na pitanje da li se to ubrzo može očekivati.



Odluka suda u slučaju Mijajlovića “ukazuje na nejednako postupanje”



Bivši neformalni suvlasnik “Bemaxa” Aleksandar Mijajlović, kojeg SDT sumnjiči da je na čelu organizovane kriminalne grupe koja se bavi švercom cigareta, braniće se sa slobode.



Radonjić kaže da ta odluka dovodi do pravne nesigurnosti, jer “ukazuje na nejednako postupanje sudova u istim ili istovjetnim slučajevima kao što je taj”.



“Nije na isti način postupano u svim predmetima u kojima su, recimo, članovi kriminalne organizacije nudili veoma velike iznose na ime jemstva, novčane iznose i iznose u nekretninama, pa nisu takva jemstva prihvaćena, dok je u predmetu koji pominjete, u kojem se okrivljenim stavlja na teret da je organizator kriminalne organizacije, prihvaćeno jemstvo na mnogo manji iznos”, rekao je on.



Upitan da li vuče paralelu sa slučajem Petra Lazovića ili nekim drugim slučajem, dodaje:



“Ima i tih slučajeva, ne pričam samo o Petru Lazoviću, to je javnosti najpoznatiji možda najpoznatiji slučaj. Imamo druge slučajeve gdje članovi kriminalne nude mnogo veći iznose nego što je u ovom predmetu ponudio organizator, pa su ti iznosi odbijeni, a za organizatora u ovom predmetu je prihvaćeno”.



Rekao je da ne želi govoriti o imenima.



“Javnosti je to dobro poznato. Ne zato što se ustručavam od imena, nego nisu ni moji predmeti, nisam siguran ni koji su iznosi, ali sam siguran da je ovaj odnos takav”, navodi Radonjić.



Na pitanje šta je razlog takve neujednačene prakse, kaže da to treba pitati sud.



“Nama ostaje da se prvo pravnim putem borimo protiv takvih odluka. Da eventualno razmotrimo inicijativu za zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv takve odluke suda, nakon što eventualno ta opcija bude moguća i dovede do određene odluke, onda ćemo odlu

Radonjić: Katnićev štrajk glađu neće uticati na postupanje Tužilaštva, uskoro odluka o slučaju Raonić

FOTO 04

FOTO-07-1

FOTO-03-1

FOTO-01

Lista, na čijem čelu je prof. dr Nikola Milović, broji 33 kandidata koji su istaknuti pojedinci, posvećeni, odgovorni, ostvareni ljudi, spremni da rade u najboljem interesu Budve u naredne četiri godine.



“Odgovornost koju osjećam kao profesor fakulteta, kao i loše stanje našem gradu, dominantno su uticali i bili izuzetno jak motiv da se uključim u politicki život. Sa ponosom ističem da sam odrastao u Budvi, da svi zajedno ovdje dijelimo iste vrijednosti, koje su povezane sa nasim uspomenama i osjećajem pripadnosti ovom gradu. Moja vizija je da Budva postane moderan, turistički, sportski, kulturni i kreativni centar Jadrana. Budva mora opet postati najprivlačniji grad za život i rad! Budva, kao dio modenih svjetskih trendova, opet mora dati pečat i biti vodilja razvoja cijele Crne Gore”, istakao je Milović, uz uvjerenje da će Budva opet biti grad prepoznat po ljepoti i snazi stvaranja pozitivnog doživljaja, grad koji kreira, stvara i predstavlja turistički brend Crne Gore. Grad koji će biti prepoznat po efikasnom upravljanju i kvalitetu pruženih usluga građanima, turistima i privredi.



“Pobjedićemo u Budvi, vratićemo joj stari sjaj, biće to moderan mediteranski grad sa najvećim nivoom kvalteta života u Crnoj Gori. Zasijaće kao grad kulture, istorije, dobrih odnosa, tradicije, pravog domaćinskog pristupa, grad sigurnosti i izvjesnosti i grad pravih vrijednosti! Budva će biti organizaciono superiorna i diviće joj se svi i oni koji dolaze na odmor i oni koji rade i oni koji žive u njoj”, zaključio je Milović.&nbsp;



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="800" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-07-1-1200x800.jpg" alt="" class="wp-image-713571" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-07-1-1200x800.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-07-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-07-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-07-1-1536x1024.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-07-1-2048x1365.jpg 2048w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-07-1-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-07-1-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



Prisutnima se obratio i kandidat za odbornika Milan Tičić, koji je istakao da se bliži dan kada će vlast, koja je u svakom pogledu iznevjerila svoje građane, biti poslata u prošlost.



“Iza nas su mučne godine, iza nas je javašluk i bespoštedna borba za funkcije, godine praznih obećanja. Nikada više nećemo dozvoliti da Budva ponovo svjedoči nepotizmu i partijskom zapošljavanju, međusobnim svađama i teškim optužbama za kriminal i korupciju, nezakonitim imenovanjima i razrješenjima činovnika, i konačno, potpunoj blokadi lokalne uprave. Vrijeme je za velike promjene. Jer Budva može i mora bolje! Vrijeme je da na sadašnju lokalnu upravu jednom za svagda stavimo tačku”, poručio je Tičić.&nbsp;



Kandidatkinja za odbornicu, Ivana Lazović, izrazila je uvjerenje da će sjajni ljudi sa pobjedničke odborničke liste založiti svoj lični i profesionalni integritet, kako bi se njihov grad razvijao u naredne četiri godine. “Možemo bolje u kulturi koja je dovedena na najniži mogući nivo, možemo bolje u oblasti izgradnje prostora, možemo bolje u uređenju svakog slobodnog kvadrata za pejzaže Mediterana, možemo bolje u izgradnji saobraćajne infrastrukture, možemo bolje u turizmu na kojem počiva ekonomska moć grada i naših građana, možemo bolje, možemo pravičnije, možemo ljepše, moramo pristojnije”, poručila je Lazović.



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="800" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-03-1-1200x800.jpg" alt="" class="wp-image-713572" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-03-1-1200x800.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-03-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-03-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-03-1-1536x1024.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-03-1-2048x1365.jpg 2048w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-03-1-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-03-1-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



Jovana Rabrenović, kandidatkinja za odbornicu istakla je da je preduslov za izgradnju Budve kao grada koji će biti primjer drugima, politika transparentnosti, odgovornosti i saradnje.



“Trebaju nam lideri koji slušaju glas građana i koji su spremni da rade za zajednički interes svih u Budvi”.



Miloš Simović poručio je da će, kao bivši sportista i sadašnji sportski radnik učiniti sve da se Budvi vrati stara slava.



“Činjenica da se Budva nalazi u najvećoj institucionalnoj, političkoj i društvenoj krizi u zadnjih nekoliko decenija govori da prethodna izvršna vlast nije radila dobro svoj posao. Zato, umjesto da se spremamo za novu turističku sezonu, mi se spremamo za nove izbore”, zaključio je kandidat za odbornika Simović.



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="800" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-01-1200x800.jpg" alt="" class="wp-image-713573" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-01-1200x800.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-01-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-01-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-01-1536x1024.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-01-2048x1365.jpg 2048w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-01-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/FOTO-01-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>

Milović: Bićemo ponovo grad razvoja i pravih vrijednosti, pobijedićemo u Budvi

Poslanici Evropskog parlamenta pozivaju zemlje članice EU i međunarodnu zajednicu da ne priznaju ishod izbora kao legitiman, jer su, kako navode, održani na nezakonito okupiranim teritorijama Ukrajine i unutar Rusije, i „nisu bili ni slobodni ni pošteni“.



„Ovaj farsični nastup ruskih vlasti imao je jedini cilj da stvori privid izbornog legitimiteta za Vladimira Putina, njegovu politiku nemilosrdne domaće represije i, prije svega, za agresorski rat protiv Ukrajine“, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu EP.



Takođe se izražava žaljenje što je premijer Mađarske Viktor Orban odlučio da odstupi od EU i čestita Vladimiru Putinu na „lažnom reizboru“.



„Parlament poziva države članice da ograniče odnose sa Putinom na pitanja neophodna za regionalni mir, kao i humanitarne svrhe i svrhe ljudskih prava, na primer, razmjenu zatvorenika, povratak djece deportovane iz Ukrajine ili pozivanje na oslobađanje političkih zatvorenika“, navodi se u saopštenju.



Dodaje se da EU treba da iskaže punu solidarnost sa ruskim civilnim društvom i da sankcioniše počinioce kršenja ljudskih prava.



„Poslanici Evropskog parlamenta pozivaju EU i države članice da nastave da aktivno podržavaju nezavisne ruske organizacije civilnog društva, nezavisne medije i branioce ljudskih prava i da se aktivno angažuju i nude podršku ruskoj demokratskoj opoziciji“, zaključuje se u saopštenju.



Rezolucija je usvojena sa 493 glasa za, 11 protiv i 18 uzdržanih.

EP usvojio rezoluciju kojom se ruski izbori osuđuju kao nelegitimni

Prethodno je osumnjičena saslušana u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici gdje je odgovarala na pitanja o zločinu za koji se tereti. Tužilac joj je odredio zadržavanje do 72 sata.



Prema nezvaničnim saznanjima &#8220;Dana&#8221;, osumnjičena se tereti da je majku zadavila peškirom. Nesreća se dogodila pošto su se posvađale u kući u kojoj su stanovale. Tokom svađe, kako se sumnja, osumnjičena je potezala nož na majku. Kako sukob nije prestajao, navodno je uzela peškir kojim je zadavila majku.



Po nalogu tužioca biće obavljeno više vještačenja kako bi se utvrdilo stanje osumnjičene u momentu izvršenja krivičnog djela.



&#8220;U Višem državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je predmet protiv okrivljene N.L.T., zbog krivičnog djela ubistvo, izvršeno na štetu majke K.L.L.T., i ista je saslušana u svojstvu osumnjičene, koja je iznijela odbranu, nakon čega je donijeta naredba o sprovođenju istrage sa predlogom za određivanje pritvora, koja je dostavljena Višem sudu u Podgorici, sudiji za istragu, po kom predlogu Viši sud u Podgorici još nije dostavio odluku ovom tužilaštvu, saopštila je za &#8220;Dan&#8221; rukovodilac i portparol Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica.



Iz Uprave policije u nedjelju je saopšteno da su odmah po dobijanju informacije da se dogodilo ubistvo utvrdili da postoje dokazi da iza zločina stoji kćerka ubijene.



Da je državljanka Južnoafričke Republike ubijena, policija je obaviještena iz kotorskog Doma zdravlja.



&#8220;Policiji je od strane medicinskog osoblja Doma zdravlja Kotor prijavljeno da je u Perastu, u jednom objektu stanovanja, zatečeno beživotno tijelo ženske osobe, te da se u istom nalazi i njena ćerka N.L.T. (29), državljanka Južnoafričke Republike&#8221;, saopšteno je tada iz policije.

Određen pritvor osumnjičenoj za ubistvo majke u Perastu: Žrtva zadavljena peškirom, u svađi radio i nož

Institut njemačke ekonomije prenosi da trenutno vlada manjak od 200.000 njegovatelja i njegovateljica. Ta brojka će narednih godina narasti na pola miliona. Osoblje iz Vijetnama, s Balkana ili iz Latinske Amerike trebalo bi pomoći u rješavanju tog problema.