Kako navode, to je dogovoreno kako bi se do tada “svi mogli usredsrijediti na obezbjeđivanje uslova za nesmetano funkcionisanje privreda i sagledali uticaji i posljedice rata u Ukrajini na naše privrede”.
U Privrednoj komori Srbije ističu da za privrednike i kompanije iz tri zemlje-članice Otvorenog Balkana “ova inicijative jeste i biće veoma održiva”, međutim napominju:
“Istovremeno, svjedoci smo tragičnih ratnih događaja u Ukrajini čije posljedice po evropsku i svjetsku ekonomiju niko sa sigurnošću još ne može da predvidi”, navode u PKS.
Vlada Sjeverne Makedonije ocijenila je za RSE da regionalna inicijativa nije ni na koji način ugrožena, te smatraju da će postati sve atraktivnija.
Kakav je stav Beograda, Skoplja i Tirane prema ruskoj invaziji?
Nakon što je Ruska Federacija 24. februara pokrenula invaziju na susjednu Ukrajinu, što se ubrzo pretvorilo u totalni rat, Evropska unija (EU), Sjedinjene Države i Velika Britanija uvele su čitav niz sankcija Rusiji, na šta je Kremlj odgovorio istom mjerom.
Srbija je osudila invaziju Rusije, ali se nije pridružila sankcijama, za razliku od Sjeverne Makedonije i Albanije, druge dvije članice regionalne ekonomske inicijative Otvoreni Balkan. Obje zemlje Vlada Rusije je stavila na spisak stranih država i teritorija koje “vrše neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba”.
Inicijativu “Otvoreni Balkan” pokrenuli su najviši predstavnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, s idejom da se olakša protok ljudi, robe i kapitala na nivou te tri države.
Može li biti ruskih zloupotreba Otvorenog Balkana?
U PKS kažu za RSE da su u stalnom kontaktu sa privrednicima u vezi sa najrazličitijim temama, te dodaju da je među njima trenutna kriza najaktuelnija.
“Privrednicima su potrebni predvidivi uslovi za poslovanje i sprovođenje dogovorenih sporazuma i mjera koje će im olakšati poslovanje”, kažu u Privrednoj komori Srbije.
Prema njihovim riječima, privrede Zapadnog Balkana pa i tri zemlje članice Otvoreni Balkan su u svom poslovanju u najvećoj mjeri okrenute Evropskoj uniji “koja nam je svima najveći spoljnotrgovinski partner i odakle dolazi najveći broj stranih investicija”.
“Smatramo da će primjena dogovora biti najveći test za uspješnost same inicijative. Istovremeno, međusobna saradnja i solidarnost zemalja Zapadnog Balkana je naročito važna u kriznim trenucima što je i pokazala izuzetna saradnja tokom pandemije”, navode u PKS.
Jedna od ključnih ideja inicijatora Otvorenog Balkana je sloboda kretanja ljudi, robe i usluga, a dio tih olakšica u vezi sa tim je već usvojen.
Na pitanje RSE postoji li opasnost da se roba iz Rusije preko Srbije – koja Kremlju nije uvela sankcije – nađe na tržištu Sjeverne Makedonije i Albanije, u PKS podvlače da se inicijativa “Otvoreni Balkan” u domenu olakšavanja trgovine robom odnosi samo na robu porijeklom iz ove tri države.
“Sigurni smo da će tri administracije koje su razvile operativniji i konstruktivniji radni odnos kroz saradnju na realizaciji incijative Otvoreni Balkan, naći način da poštuju odluke svojih Vlada a da ne ugroze suštinu inicijative”, kažu u Privrednoj komori Srbije.
Napominju da je u “ovako velikoj političkoj i ekonomskoj neizvjesnosti sa kojom se suočavaju svi, uključujući članice Evropske unije treba raditi na što čvršćem regionalnom povezivanju i saradnji”.
“Vjerujemo da će odlična saradnja između tri države, kao i povjerenje koje se izgrađuje između državnih organa i agencija kroz operacionalizaciju dogovora, doprinijeti da se na sve izazove pronađe odgovor koji će zaštititi privrede ove tri zemlje i čitavog regiona i koji će obezbijediti da se na najbolji način prebrode politički i ekonomski izazovi koji su pred nama”, kažu u PKS.
Kakav je stav Vlade Sjeverne Makedonije?
Vlada Sjeverne Makedonije je u pisanom odgovoru za RSE istakla da inicijativa Otvoreni Balkan nije ugrožena aktuelnom krizom.
“Otvoreni Balkan ima jasno definisane ciljeve, inicijative i projekte koji u ovom trenutku nisu ni na koji način ugroženi, naprotiv, jača se implementacija već dogovorenog i razvijaju se ideje za saradnju u novim oblastima”, kažu u Vladi Sjeverne Makedonije.
Kako navode, inicijativa već pruža konkretne rezultate, beneficije i olakšice za građane i preduzeća, što je, dodaju, prepoznao i američki Stejt department.
Na pitanje RSE postoji li opasnost da se u okviru Otvorenog Balkana preko Srbije uvozi ruska roba, koja zbog sankcija ne bi smjela da se nađe na tržištu Sjeverne Makedonije i Albanije, u Skoplju kažu:
“Obaveze preuzete u okviru inicijative ‘Otvoreni Balkan’ ni na koji način ne isključuju poštovanje sankcija koje su predviđene Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU u odnosu na Rusku Federaciju.”
Što se tiče pogleda Srbije na ukrajinsku krizu, u makedonskoj Vladi napominju da je Srbija 2. marta glasala za rezoluciju Generalne skupštine UN kojom se osuđuje vojna agresija na Ukrajinu, kao i da je zvanični Beograd stao iza suvereniteta Ukrajine.
“Taj korak je 9. marta javno pozdravila državna podsekretarka SAD za politička pitanja Viktorija Nuland“, podsjeća Vlada Sjeverne Makedonije.
Poruke zvaničnika Srbije i Albanije
Otkako je počeo rat u Ukrajini, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije mnogo pažnje u javnosti posvećivao Otvorenom Balkanu. Na to se osvrnuo u intervjuu za televiziju “Pink” 12. marta, rekavši da je Srbija opredijeljena za Otvoreni Balkan i da će snabdijevati susjede brašnom i drugom robom.
Vlada Srbije je 10. marta zabranila izvoz pšenice, brašna, kukuruza i ulja. To je, prema Vučićevim riječima, urađeno jer posljednjih dana drastično porastao izvoz pšenice i brašna.
Država će se, najavio je Vučić, odreći 20 odsto od akcize kako bi mogla da stabilizuje cijenu goriva. Takođe će u martu morati da obezbijedi dodatnih 150 miliona eura za Elektroprivredu Srbije i Srbijagas zbog nedostatka uglja i gasa.
Prethodno je Ukrajina – koja je četvrti najveći izvoznik hrane u svijetu – odlučila da blokira izvoz raži, ječma, heljde, prosa, šećera, soli i mesa do kraja 2022. godine.
Premijer Albanije Edi Rama je 13. marta izjavio da Albanija pregovara sa Srbijom kako bi izvukla dio žitarica koji je ugovoren od strane albanskih kompanija.
“Vjerujem da ćemo to postići zahvaljujući Otvorenom Balkanu”, rekao je Rama.
Premijer Albanije je početkom marta izjavio da je ova inicijativa sada “važnija nego juče”, a da će to i vrijeme pokazati.
Zašto su u SAD “optimisti”?
Na pitanje Radija Slobodna Evropa da li je za Sjedinjene Države u trenutnoj geopolitičkoj situaciji održiv nastavak inicijative Otvoreni Balkan, u Ambasadi SAD kažu da je na zemljama-članicama inicijative da to odluče. Dodaju da Ruska Federacija “nema ‘veto’ na ekonomsku integraciju Zapadnog Balkana”.
“Ostajemo optimisti da će članice nastaviti da unapređuju taj cilj u okviru ovog i drugih mehanizama, i raditi na tome da osiguraju da su pogođene politike usklađene sa Evropskom unijom. Demokratije širom svijeta ujedinjene su u osudi neopravdane i nezakonite agresije Rusije na Ukrajinu”, kažu u Ambasadi SAD u Beogradu
U diplomatskom predstavništvu Sjedinjenih Država navode da SAD smatraju ekonomsku integraciju Zapadnog Balkana ključnom za izgradnju dugoročnog prosperiteta i stabilnosti za region.
“Uklanjanje barijera za unapređenje trgovine i poslovanja u regionu, kao i izgradnja poverenja među susjedima, je pametan potez”, navodi se u odgovoru Ambasade za RSE.
Otvoreni Balkan i šta je do sada postignuto?
Inicijativa Otvoreni Balkan, koja se u početku zvala Mali Šengen osnovana je oktobra 2019. godine. Tada su se u Novom Sadu, osamdeset kilometara sjeverno od Beograda, sastali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev, i potpisali deklaraciju o namjerama o uspostavljanju Malog Šengena između tri zemlje.
Ideja deklaracije je bila, kako su objasnili potpisnici, da čitav region Zapadnog Balkana počne da funkcioniše na četiri ključne slobode Evropske unije – slobodi kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi.
Od tada je održano nekoliko sastanaka najviših predstavnika tri države. Posljednji je organizovan decembra 2021. u Tirani, gdje su delegacije potpisale sporazume koji olakšavaju dobijanje papira za radnike iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, kao i nekoliko sporazuma iz oblasti veterine i fitosanitarne inspekcije.
Na prethodnim sastancima delegacije ove tri zemlje odlučile su da se slobodno kretanje njihovih državljana obavlja uz lične karte, a da se od 1. januara 2023. ukinu carinske kontrole. Takođe su potpisani sporazumi o saradnji na prevenciji i otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda.
Iako su inicijatori Otvorenog Balkana više puta ponovili da je ova inicijativa “inkluzivna” i pozivali druge zemlje Zapadnog Balkana da joj se priključe, države iz okruženja – Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Kosovo – ne gledaju sa entuzijazmom na tu ideju.
Političke stranke na Kosovu, na vlasti i u opoziciji, ocjenjuju da je takva inicijativa bez vizije i opasna. Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti rekao je da inicijativa Otvoreni Balkan više liči na “Otvoreni Balkan za uticaje sa istoka” nego kao inicijativu za zajedničko regionalno tržište.
Politički predstavnici Crne Gore i Bosne i Hercegovine drže se stava da ne postaju dio inicijativa koje se mogu posmatrati kao alternativa njihovom putu ka integraciji u Evropsku uniju.
0 komentara