Godišnja globalna kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama počela je danas. Ima za cilj podizanja svijesti o alarmantnim statistikama i pružanja podrške ženama da prijave svaki vid nasilja.



Dan otvorenih vrata, koji se obilježavao 25.novembra, kaže Jaredić, organizovan je povodom Međunarodnog Dana borbe protiv nasilja nad ženama, i, dodaje ona, htjele su da tog dana budu otvorena vrata kancelarija Centra za ženska prava za sve žene.



&#8220;Događaj je organizovan uz podršku ambasada Češke, Austrije i Francuske, i ti ambasadori su se obratili zainteresovanim građanima. Na događaj su došli iz pomenutih ambasada, bile su kolege i koleginice aktivisti, bilo je zainteresovanih građana, jer smo danima prije toga najavljivali i pozivali. Ono je što je bio cilja je zapravo  da objasnimo građankama čime se mi to bavimo i na koji način smo tu da budemo podrška, tako da su organizovane, nakon ovog zvaničnog dijela, info sesije, na kojima su prisustvovali, što nas je jako obradovalo, učenici Ekonomske škole, kod kojih smo prethodne nedelje imali predavanja na temu psihičkog nasilja u partnerskim odnosima, kad su tinejdžerske veze u pitanju&#8221;, rekla je Jaredić.



GREVIO izvještaj, koji je objavljen 22.novembra, kaže Jaredić, je izvještaj grupe eksperata koja je dosta precizne smjernice dala u kom pravcu bi trebalo da ide, dodaje ona i naglašava da su pohvalili zakonodavni okvir.



&#8220;Mi uvijek govorimo da je naš zakonodavni okvir dobar, i posljednjih godina dosta prilagođavan standardima Istanbulske konvencije, tako da smo imali promjenu Krivičnog zakonika, prije godinu dana. Ali, ono što je bio problem, i ostao, je primjena tih zakona u praksi, kao što je i u GREVIO-u konstatovano da su ti štetni stereotipi, kako su oni rekli i negativni patrijarhalni stavovi prisutni, oni su prisutni  kako u opštoj populaciji, tako i među profesionalcima, koji treba da pruže zaštitu. Utisak je da je dosta to imalo uticaja da se ne iskoriste svi ti pravni mehanizmi koji su dostupni. Ono što vidimo kao napredak je da je vrhovni državni tužilac donio upustvo koje je izrađeno u saradnji sa nama, u smislu da je Centar za ženska prava dao svoj doprinos tekstu tog uputstva koje je obavezujuce  i ono sto primjećujemo i mi, a i koleginice iz drugih ženskih organizacije da je ta primjena počela, da se vide promjene u praksi, čime je pokazalo tužilaštvo volju da se zbilja krene u borbu protiv ovog problema&#8221;, istakla je Jaredić.



Primjedbe GREVIO-a &nbsp;su to što se nasilje u porodici ne uzima u obzir, objašnjava Jaredić, u dovoljnoj mjeri, ističe ona, kad se odlučuje o starateljstvu nad djecom, u situacijama kad dođe do razvoda, a gdje je, kako navodi, bilo prisutno nasilje.



&#8220;Ne možemo djecu koja su svjedoci nasilja gledati samo kao pasivne posmatrače, jer to utiče i na njihovu dobrobit i ne može se uz potpuno zanemarivanje toga dalje odlučivati o budućnosti toga djeteta”, poručila je Jaredić.



Crna Gora još uvijek nema krizni centar za žrtve seksualnog nasilja, podsjeća Jaredić, i to je takođe detektovano u GREVIO-u &nbsp;izvještaju.



Jedna od preporuka GREVIO-a &nbsp;je da bi u sudstvu trebalo doći do promjena, objašnjava Jaredić, kao tužilaštvo , jer takve vrste smjernica smanjuju mogućnost, ističe ona, da stereotipi utiču na krajnje odluke i, kako kaže, postupanja u određenom predmetu.



&#8220;Preporučuje se, takođe, i specijalizacija stručnjaka u svim institucijama, koje se bave nasiljem u porodici. Vidimo da su kapaciteti tih institucija slabi, i u ovom trenutku možda ne postoji prostor da se tako nešto uradi, ali nadamo se da će se težiti tome. U većim gradovima je to i moguće, sa manjim gradovima imali smo prilike da čujemo da se u manjim gradovima sudovi potpuno zatvaraju, tako da je teško očekivati specijalizaciju sudija za ovaj problem, kad imaju realno problem sa brojem sudija uopšte. Čini mi se kad bi se samo vodili tim preporukama koje smo dobili od Grevio komiteta, da bi to bilo dovoljno”, zaključila je Jaredić.

Jaredić: Problem su stereotipi i negativni patrijarhalni stavovi čak i kod profesionalaca

WomensRightCenter Logo Final ENG-MNE

Ovaj strašan zločin je oštar podsjetnik na sveprisutnu kulturu rodno zasnovanog nasilja koja svom silinom pogađa naše društvo, navode iz ove NVO.



&#8220;Stojimo u solidarnosti sa porodicom i voljenima žrtve i posvećeni smo tome da se u ovom slučaju obezbijedi pravda i da se spriječe slične tragedije u budućnosti.



Pozivamo vlasti da sprovedu temeljnu i transparentnu istragu ovog zločina, da odgovorne osobe dovedu pred lice pravde i da se sistem odmah aktivira kako bi zaštitio žene od nasilja. Takođe, pozivamo nadležne donosioce odluka u institucijama da obezbijede sprovođenje politika i zakona, a Vladu da u državnom budžetu obezbijedi resurse za njihovo sprovođenje i uloži sredstva u sisteme podrške za preživjele.



Pozivamo državu na kreiranje sveobuhvatnih edukativnih programa i kampanja koje će dekonstruisati štetne društvene norme i stavove koji normalizuju nasilje prema ženama&#8221;, navode u saopštenju.



Borba protiv femicida, poručuju, zahtijeva kolektivnu akciju svih sektora društva, kako bi se stvorilo okruženje u kojem žene mogu živjeti bez nasilja i straha.



&#8220;Posvećene smo tome da radimo sa zajednicama, donosiocima odluka i organizacijama na rješavanju uzroka femicida i na zagovaranju jače zaštite žena i djece u Crnoj Gori.



Ostajemo nepokolebljive u svojoj misiji da se borimo protiv rodno zasnovanog nasilja u svim njegovim oblicima i da osiguramo da svaka žena i dijete žive živote dostojanstva, sigurnosti i slobode.



Obavještavamo medije da ovog puta nećemo davati pojedinačne izjave i sugerišemo da sva svoja pitanja usmjere na one čiji je posao da kreiraju i sprovode politike koje štite živote žena, a to su prvenstveno predsjednik Vlade Crne Gore i resorni ministri, od kojih očekujemo izjašnjenje o konkretnom planu za prevenciju i suzbijanje nasilja i reintegraciju žrtava, sa opredijeljenim resursima za njihovo sprovođenje&#8221;, zaključili su.

CŽP: Izražavamo duboku tugu i ogorčenje, premijer i ministri da se izjasne o konkretnom planu za prevenciju i suzbijanje nasilja

Da partije ogroman novac iz budžeta troše kako im padne na pamet pokazuje I to što godišnje dobijaju oko 700 hiljada eura za jačanje kapaciteta svojih ženskih organizacija ali ih ne daju za te svrhe nego često za plaćanje struje, telefona i komunalija.



To je nedavno utvrdila Državna revizorska institucija (DRI), a Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) treba da odluči da li će stranke zbog toga biti kažnjene.



0,5 posto tekućeg budžeta ili 700 hiljada eura godišnje dobiju partije da bi jačale svoje ženske organizacije. Umjesto toga&#8230;



&#8220;Sa računa ženske organizacije vršena su plaćanja troškova električne energije, telefonskih i komunalnih usluga, prezentacije, po osnovu organizovanja kongresa itd&#8221;, istakao je Nikola Kovačević, član Senata DRI.



&#8220;Za 2023. godinu, utvrđene su nepravilnosti kod sljedećih subjekata: Savez građana CIVIS, Nacionalna albanska unija, Stranka pravde i pomirenja, Bošnjačka stranka, Socijaldemokratska partija, Ujedinjena Crna Gora&#8221;, kazala je Zorica Knežević iz DRI.



Revizori su na konsultativnom saslušanju pred skupštinskim Odborom za rodnu ravnopravnost objasnili da Zakonom o finansiranju političkih subjekata I izbornih kampanja nije precizirano na šta ženske organizacije mogu trošti novac, već je to uređeno statutima tih organizacija.



&#8220;Npr: cijene kampanje, u redovnom poslovanju, izborne kampanje, priprema i distribucija reklamnog materijala itd, bez užeg vezivanja navedenih aktivnosti za ženske organizacije&#8221;, rekao je Kovačević.



&#8220;Ako smo godinama, a pogotovo od 2020. i posljednjih izmjena Zakona, upravo upozoravali da se Zakon ne poštuje, mislim da je stvarno krajnje vrijeme da ga popravimo&#8221;, Anita Stijepčević iz nevladine organizacije (NVO) Centar za ženska prava.



Na pitanje zašto nikad nijedna partija nije kažnjena zbog ovoga, Kovačević kaže da je o svim zloupotrebama obaviještena Agencija za sprečavanje korupcije, koja će odlučiti da li će zbog nepravilnosti pokrenuti postupak protiv partija koje krše zakon.

Partije iz budžeta dobijaju oko 700 hiljada eura za kapacitete ženskih organizacija, ali ih ne usmjeravaju za te svrhe

7b765442978fb7c42d614eeb21d3dd72

&#8220;Osuđujemo ovaj napad na slobodu izražavanja, a posebno i nasilje prema ženi i to na javnom mjestu! Razmjere agresije i pomjeranje svih civilizacijskih granica u rješavanju konflikata u našoj zemlji vrlo je zabrinjavajuće. Pohvaljujemo efikasnu reakciju policije, očekujemo da odgovorni budu hitno procesuirani i da se i na taj i na druge načine osigura bezbjednost zaposlenih u medijima.



Pružamo punu podršku Ani Raičković i svim drugim novinarkama i novinarima koji se suočavaju s neprimjerenim komentarima i prijetnjama&#8221;, navedeno je u saopštenju.

HRA i CŽP: Osuđujemo napad na slobodu izražavanja, a posebno i nasilje prema ženi

Screenshot 2024-11-09 140138

Ističu da posljednjih godina posebno zabrinjavaju sve prisutniji pokušaji revizije istorije, kojima se relativizuje suštinska razlika između fašističkog i antifašističkog pokreta – prvi se bavio sistematskim istrebljenjem ljudi, a drugi njihovom odbranom i borbom protiv okupatora.



“Crna Gora jeste i mora ostati utemeljena u antifašističkom nasleđu, koje je temelj današnjeg demokratskog društva i koje ne smije relativizovati, posebno ne od strane donosilaca odluka. Sve češće svjedočimo oživljavanju nacionalističkih narativa, koji bi da zavađaju po etničkoj i religijskoj osnovi, a koji nas vraćaju u mračne devedesete i ratove na tlu bivše Jugoslavije&#8221;, navodi više NVO.



“Izražavamo duboku zabrinutost zbog tolerancije države prema zapaljivoj retorici, koja se sve češće čuje u javnom prostoru. Posebno zabrinjava ratnohuškačka i nacionalistička retorika uticajnih donosilaca odluka, poput poslanika i predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića, ili nedavna izjava predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, u emisiji Ćirilica. Ovakve izjave doprinose jačanju tenzija i radikalizaciji društva, te podstiču nasilje”, kazali su oni.



Takođe, naglašavaju, država do sada nije zaustavila neregistrovane portale koji stvaraju međuvjerske tenzije, šire dezinformacije i predrasude prema manjinskim grupama, na taj način podstičući mržnju i nasilje, navode u saopštenju i dodaju da ove “platforme mržnje” preslikavaju opasnu retoriku iz devedesetih.&nbsp;



Društvo i država, poručuju ove NVO, moraju odmah reagovati na naznake koje mogu izazvati tenzije i podjele, a potencijalno dovesti do novih tragedija.



“Pozivamo donosioce odluka da se suzdrže od govora mržnje i da pojačaju napore u suzbijanju ekstremizma i netrpeljivosti, kroz jačanje institucionalnih kapaciteta za efikasnu borbu protiv ovih destruktivnih pojava. S tim u vezi pozivamo predsjednicu Administrativnog odbora, Jelenu Nedović, da omogući izjašnjavanje o ukidanju imuniteta poslaniku Kovačeviću”, kazali su iz ovih NVO.



Očekuju da državno tužilaštvo dosljedno postupa u skladu sa zakonom i reaguje na svaki oblik govora mržnje.



“Smatramo da je važno ulagati u izgradnju društva otpornog na destruktivne uticaje, uz dosljednu primjenu zakona i pravovremenu reakciju. Samo odgovornim djelovanjem možemo očuvati društvenu koheziju i zaštititi temeljne vrijednosti antifašizma, koje su duboko ukorijenjene u kulturnom naslijeđu Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju nevladinih organizacija:



Akcija za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica,



Asocijacija Spektra, Jovan Ulićević, izvršni direktor,



Centar za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević, programska direktorica,



Centar za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević, izvršna direktorica,



Centar za ženska prava, Maja Raičević, izvršna direktorica,



Institut za medije Crne Gore, Olivera Nikolić, direktorica

Više NVO: Državni organi se moraju suprotstaviti oživljavanju fašizma i nacionalističkih narativa

20210404_2_47653251_63938786_Web_600x900

Iz CZŽP naglašavaju da je u 2011. godini žena je bilo manje u 10 opština od tada ukupno 21.



“U međuvremenu, broj žena se smanjio u Ulcinju i Žabljaku, dok gradovi Gusinje, Petnjica, Tuzi, Zeta nisu imale status opštine. &nbsp;U pomentim opštinama žene čine &nbsp;48.9 %. To je za 0,2% manje u odnosu na prošli popis, kada je prosječan broj žena na nivou 10 opština u kojima su bile manjina iznosio 49.1%”, navode iz Centra.



<img width="100%" alt="" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/9/22/20/32/401/1905771/resize/1905774/2-1024x1024_900x900">&nbsp;(Izvor: CZŽP)



Od ovih 16 opština, čak 10 se suočava sa demografskom starošću, od toga sedam sa najdubljom demografskom starošću &#8211; Andrijevica, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Plužine, Šavnik, Žabljak, a tri sa dubokom demografskom starošću &#8211; Berane, Danilovgrad i Ulcinj.



“Ovaj podatak posebno zabrinjava ako se uporedi sa rezultatima popisa 2011. kada je samo jedna opština, Plužine, imala najdublju demografsku starost, a sedam duboku”, navode iz Centra.&nbsp;



Takođe ističu da je 2011. godine u šest od ukupno sedam opština koje su se nalazile u dubokoj demografskoj starosti (Andrijevica, Kolašin, Šavnik, Žabljak, Pljevlja, Cetinje) žena bilo manje.



“Sve ove opštine su na posljednjem popisu pale u kategoriju opština najdublje demografske starosti”, upozoravaju iz CZŽP.



<img width="100%" alt="" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/9/22/20/15/927/1905777/resize/1905780/3-1024x1024_900x900">&nbsp;(Izvor: CZŽP)



Mojkovac je posebno pogođen smanjenjem broja stanovnika, time i žena, koji je 2011. godine iznosio 4.270, a na posljednjem popisu 3.278, odnosno 23% manje.



“Ujedno je Mojkovac grad koji je za dva mjesta pao na skali demografske starosti sa 35-39, na najdublju demografsku starost preko 43”, kažu iz CZŽP.



Dakle, ne samo da su ove opštine demografski stare, već u njima ima sve manje žena.



“Pa smatramo da je važno ustanoviti korelaciju ovog trenda sa nepovoljnim uslovima života za žene, nedostatkom mogućnosti za zaposlenje i sticanje finansijske nezavisnosti, nasiljem, diskriminacijom, neravnopravnošću, manjkom neophodnih zdravstvenih i socijalnih usluga, servisa za brigu o djeci, starima, kulturnih sadržaja itd.”, kažu predstavnice Centra.



<img width="100%" alt="" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/9/22/20/49/924/1905789/resize/1905792/5-1024x1024_900x900">&nbsp;(Izvor: CZŽP)



Znakoviti su, kako navode,u tom smislu i rezultati popisa koji pokazuju da je žena 1,7 % više u devet opština koje predstavljaju veće urbane sredine, poput Podgorice, Kotora, Herceg Novog, Bara, Budve i Cetinja, Pljevalja, Nikšića i Tivta.



“Ne vjerujemo ni da je slučajnost što čak 6 od 10 demografski starih opština u kojima je značajno manje žena, ima ozbiljno narušen prirodni odnos novorođene muške i ženske djece (Andrijevica, Berane, Danilovgrad, Šavnik, Ulcinj i Žabljak), pa se u Šavniku npr. &nbsp;rađa dvostruko više dječaka nego djevojčica”, ukazuju iz te NVO.



<img width="100%" alt="" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/9/22/20/30/773/1905783/resize/1905786/4_900x900">&nbsp;(Izvor: CZŽP)



Podsjećaju da Centar za ženska prava u kontinuitetu ukazuje na posljedice diskriminatornih, pa i rodno neutralnih politika i da su još &nbsp;2017. godine Vladi Crne Gore uputili peticiju sa preko 6.000 potpisa građanki i građana, kojom sutražili formiranje multisektorskog plana za otklanjanje uzroka diskriminacije, koja kao krajnju posljedicu ima selektivne abortuse.



“Do danas ova problematika nije razmatrana na Vladi, pa vjerujemo je ovako dramatičan gubitak ljudskog kapitala dijelom poslejdica i te nebrige.”



Pozivaju novosnovano Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, da u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava u čijoj je nadležnosti rodna ravnopravnost i drugim relevantnim resorima, poput zdravlja, obrazovanja, rada, treba ozbiljno da se pozabavi uzrocima ovako zabrinjavajuće demografske slike i kreira mjere koje će dugoročno i održivo uticati na stvaranje boljeg kvaliteta života za žene, a time i čitavog crnogorskog društva.

Žena manje u čak 16 opština, sjever posebno ugrožen

Odnos prema ženama kroz prizmu duboko ukorijenjenih patrijarhalnih odnosa i rodnih uloga



Sagovornici Portala RTCG ocjenjuju da je u prethodnim godinama urađeno mnogo toga na polju unaprjeđivanja položaja žena, no i da isti i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.



Iz&nbsp;Centra za ženska prava&nbsp;navode da uporni problemi sa kojima se nose žene su diskriminacija i nasilje, što čini njihovo položaj u društvu nebezbjednim i neravnopravnim, i dodaju da je trenutni položaj žena daleko od ravnopravnosti kao standarda za koji se bore godinama unazad. Smatraju da razlog opstanka ovakvog odnosa prema ženama je nedostatak političke volje kako bi se postojeći problemi riješili.



&#8220;Ovo u konačnom nije neočekivano, kada neispunjenim obećanjem Predsjednika Vlade da ćemo se sastati i pričati o gorućim problemima, dva i po mjeseca kasnije dobijamo jasan signal da su naši problemi &#8211; nečiji tuđi&#8221; kažu iz Centra.



Predsjednica Foruma žena Socijaldemokrata Crne Gore i trenerica za rodnu ravnopravnost&nbsp;Ivana Raščanin Radičević&nbsp;smatra da se položaj žena u Crnoj Gori ne razlikuje u odnosu na zemlje regiona, te da kao društvo i dalje na žene gledamo kroz prizmu patrijarhalnih odnosa i rodnih uloga.



<img width="100%" alt="Ivana Raščanin Radičević" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/2/7/19/49/236/1639739/resize/1639742/5353892_imgda04ce9f28778a76a73984076d89d655v_ls_599x900">Ivana Raščanin Radičević (Foto: SD)



Kao i predstavnici Centra, i ona je mišljenja da smo i dalje od željene pozcije i da dokle god ne budemo imali jednake šanse, ne možemo dostići i potpunu ravnopravnost.



&#8220;Ravnopravnost ne podrazumijeva samo jednak broj žena i muškaraca na mjestima odlučivanja, nego i jednake šanse. Jednako učešće žena i muškaraca u svim sferama javnog i privatnog života temeljno je ljudsko pravo i preduslov demokratije, vladavine prava i održivog razvoja jedne zemlje&#8221; objašnjava Raščanin-Radičević.



&nbsp;Korak naprijed, dva nazad: Ženska prava na udaru politika



Iako je mnogo urađeno u pogledu poboljšavanja položaja žena različitih kategorija društva,&nbsp; sagovornici napominju da promjene u pogledu dostizanja i očuvanja prava žena ne idu uzlaznom putanjom, te da su na udaru politika i, kako kažu iz Centra za ženska prava, desnih, ideoloških kontra udara što čini borbe žena nikad do kraja dobijenim.



Kampanje koje je Centar pokretao poput &#8220;Neželjena&#8221;, uticalo je da se u našem društvu otvori priča o abortusu kao posljedici favorizovanja muške djece.



&#8220;Iste godine (2017.) smo izborile i definiciju silovanja tako da se zasniva na odsustvu pristanka žrtve, što je legislativna praksa samo najrazvijenijih zemalja EU&#8221;, kažu iz Centra za ženska prava.



Podsjećaju da su se svojim zalaganjem izborili za uvoženje strože kazne za rodno zasnovano nasilje i porodično nasilje.



&#8220;Od ove godine, krivično će se goniti i svaka prijetnja ili zloupotreba tuđeg spisa ili fotografije sa seksualno eksplicitnim sadržajem, kao oblik nasilja koji dominantno pogađa žene i djevojke&#8221;, dodaju iz Centra.



Raščanin-Radičević smatra da je mnogo toga urađeno te da promjene nijesu bile u pravcu progresa, već kako kaže korak naprijed, nazad dva. Kao razlog, navodi da je teško mijenjati svijest i ukorijenjene vrijednosne stavove.



&#8220;Crna Gora je na primjer zemlja koja je možda prije nekih razvijenijih zemalja ostvarila pravo glasa za žene, ali u pogledu drugih prava i sloboda je i dalje na dnu liste. Svaki put kad je uloge žene jačala u svim društvenim segmentima, našao se način da se ona umanji i percipira kao ugrožavajući faktor u jednom društvu&#8221;, pojašanjava Raščanin-Radičević.



&#8221;Nevidljive&#8221; prepreke za učešće žena na javnoj i političkoj sceni



Brojne su prepreke sa kojima se suočavaju žene kako bi ostavarile svoja prava u društvu, među kojima su, kako navodi tim Centra za ženska prava, one koje su nevidljive, no i one koje su, kako kažu vidljive no niko na njih ne reaguje.



Kao glavnog krivca vide u patrijarhalnim i desničarskim obrascima koji su kontra udar njihovim naporima da žene obrazuju, te da im obezbijede jednake šanse za dostojanstven rad, osigurajući im bezbjednost i efikasnu zaštitu prava, te zakonskim riješenjima koji se ne sprovode (Zakon o rodnoj ravnopravnosti), nedovoljno dobrim zakonima koji su iscrpili snagu da ohrabre žene za javni i politički život navodeći Zakon o izboru odbornika i poslanika.



Sve ovo dodatno otežava sveprisutna mizoginija, seksizam i govor mržnje, koji kako objašnjavaju, kao društvo normalizujemo i činimo političku kulturu destimulišućom i isključivom.



<img width="100%" alt="Ilustracija" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/2/7/19/51/781/1639754/resize/1639757/work-791218_1280_599x900">Ilustracija (Foto: Pixabay)



Predsjednica Foruma žena Socijaldemokrata smatra da je uvođenjem rodne ravnopravnosti u sve sfere društvenog života, pa i političkog uticalo da se promijeni svijest društvenih subjekata i istovremeno pokazalo i uzroke i posljedice diskriminacije prema polu.



&#8220;Govoreći, u političkoj sferi, znate, kako raste broj žena koje se uključuju u političke aktivnosti, raste njihova vidljivost, ali i učestalost i obim nasilnih odgovora protivnika tih procesa&#8221;, pojašnjava Raščanin-Radičević.



Žene u politici se suočavaju sa izazovima kakvi su nepojmljivi njihovim muškim kolegama, gdje prelaskom iz privatnog u javno okruženje ženama se osporava, zbog rodnih stereotipa i tradicionalnih patrijahalnih gledišta, njihov legitimitet, kompetencije, stručnost i na kraju, moralnost.



U politici, kaže Raščanin- Radičević, postoje dvostruki standardi za žene i muškarce.



Iz Centra za ženska prava podsjećaju da nijednu političku partiju u Crnoj Gori ne predvodi žena, te da 17 poslanica u inicijalnom sazivu Skupštine, nijedna žena na potpredsjedničkom mjestu u Vladi, i svega 4 žene na ministarskim pozicijama, od 60% zaposlenih žena u javnoj upravi samo četvrtinu čine žene, i da to nije dovoljno.



Raščanin-Radičević takođe smatra da se broj žena na odlučujućim pozicijama nije povećao kao ni na političkoj sceni. Podsjeća da resori koji su dati ženama za upravljanje su potvrda postojećih rodnih stereotipa odnosno društvenih uloga, rodnih identiteta i stereotipa priprisanim ženama.



&#8220;Vi generacijama namećete ženama da je ideal prave žene da bude majka, domaćica, dobra supruga, pokorna i poslušna. Time joj poručujete da je i manje vrijedna. Zbog toga je proces orodnjavanja jako težak, dugotrajan proces. Najteže je mijenjati svijest ljudima&#8221;, objašnjava Raščanin-Radičević.



Ona napominje da istraživanje koje je rađeno od strane Ženske političke mreže u saradnji sa UNDP-om, koje je pokazalo da 9 od 10 žena u politici je diskriminsano, dok je 7 od 10 doživjelo neki vid nasilja zbog političke participacije. Korijen neravnopravnosti je, po njenom mišljenju, u nejednakoj političkoj moći.



&#8220;Kad žena uđe u sferu javnog i političkog, onda je ona ta sa kojom morate da dijelite mjesta odlučivanja tj. moć. Participirajući muškarce kao lidere, vi ste u očima društvene zajednice ona koja hoće da otme nešto što ,,po prirodi muškarcima pripada&#8221;, istakla je Raščanin-Radičević.



Ima još mnogo toga na čemu bi trebalo da se radi



Kako bi se položaj žena u društvu unaprijedio najznačajniju ulogu imam Parlament, kaže Raščanin-Radičević.



Pored Skupštine, značajni partneri su političke partije, mediji kao i svaki građanin pojedinačno i to kroz podržavanje principa rodne ravnopravnosti, smanjivanje stereotipnih i tradicionalnih poimanja i kroz trajnu promjenu mentaliteta i svijesti u odnosu na poimanja muško-ženskih odnosa i uloga, dodaje Raščanin-Radičević.



Kako bi se ovo ostvarilo, ona riješenje vidi u kontinuiranim programima obuke, kreiranju politika pariteta i težnji ka nultoj toleranciji na nasilje, i kreiranju mjera unaprijeđivanja položaja žena.



Iz Centra za ženska prava smatraju da je potrebno iskoristiti reformske procese te tražiti snažniju posvećenost rodnoj agendi.



To bi, kako navode značilo veće političko učešća žena i bolje kvote, pravedniji uslovi na radu i bolja ravnoteža izmedju privatnog i poslovnog života; inkluzivniji privredni sektor kroz uravnoteženiju zastupljenost žena na najvišim pozicijama u odborima direktora velikih privatnih i javnih preduzeća, funkcionalan i pravedan sistem socijalne i dječije zaštite, funkcionalne institucije i dosljedna primjena zakona, neki su od sistemskih preduslova za održivost našeg društva.



Dodaju da je važno otvoreno pričati o zloćudnim praksama patrijarhata iz čijeg se vrijednosnog sistema razvijaju diskriminatorna i nasilnička ponašanja , te širiti znanja o rodnoj pravdi kao globalnoj pravdi koja se suprotstavlja svakoj hijerarhij, moći, eksploataciji, ugnjetavanju, militarizmu a čije žrtve su posebno žene i djeca, bez obzira odakle one dolaze.



Napominju da ne treba da zaboravimo da su žene heterogena skupina, i da kada govorimo u njihovo ime, &#8220;uvijek govorimo i u ime svih onih žena iz ruralnih krajeva koje još uvijek nemaju osnovni pristup zdravlju, obrazovanju i zaštiti svojih prava; u ime žena sa invadilitetom koje ne mogu da pristupe osnovnoj zdrastvenoj zaštiti ili im se negira pravo na samostalni život i odluke; u ime transrodnih žena koje još uvijek nemaju osnovne hormonske terapije ili pravo da se izjašnjavaju u skladu sa svojim rodom; u ime svih mladih djevojaka kojima se oduzima pravo na obrazovanja i nasilno se ispisuju iz srednjih škola na račun ugovorenih brakova; u ime svake žene koja se nalazi na tržištu rada a prima “manju platu za isti rad”, ili onih “koje ne rade ništa, jer su domaćice”; i u ime onih koje su izložene seksizmu, mizoginiji, govoru mržnje; a onda i u ime svih žrtvi femicida, kojih više nema samo zato što je nekome smetalo to što su žene&#8221;.



Raščanin-Radičević smatra da rezultati indeksa ravnopravnosti su najbolji pokazatelj u kojim oblastima je potrebno uložiti dodatan napor kako bismo kao društvo dostigli određeni nivou rodne ravnopravnosti i time ostvarili puni potencijal svake građanke i građanina Crne Gore. Žene, kako navodi, danas se sve više upuštaju u profesije koje su nekada bile rezervisane za muškarce i da se svijest o nužnosti uvođenja principa rodne ravnopravnosti polako mijenja.



No, kako bi se postigla rodna ravnopravnost, veće učešće žena u procese odlučivanja odnosno kako bi im se omogućilo ostvarivanje jednakih prava u društvu, saglasni su sagovornici, potrebna je veća politička volja.

Žene još daleko od željene pozicije u crnogorskom društvu

viber_image_2023-12-28_12-04-54-382

viber_image_2023-12-28_12-04-55-138

0-02-05-f24ce784ca2a1d2e2337b5a8ea319139c2a73bcff44b079d74c151128ca770ca_7a24867907bf6411

Organizatori su saopštili da je protest organizovan kao reakcija na niz „brutalnih nasilnih događaja”, od kojih su neki imali tragičan ishod, kao i na neadekvatni odgovor sistema, čiji je rezultat sporna presuda za ubistvo Zimrite Nerde.



Iz NVO CŽP i Posljednja kap predali su premijeru Milojku Spajiću listu zahtjeva sa predlozima konkretnih mjera za sprečavanje nasilja.



<figure class="wp-container-2 wp-block-gallery-1 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="679780" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-54-382-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-679780" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-54-382-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-54-382-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-54-382-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-54-382-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-54-382-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-54-382-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-54-382.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="679781" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-55-138-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-679781" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-55-138-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-55-138-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-55-138-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-55-138-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-55-138-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-55-138-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_12-04-55-138.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>
</figure>



“Ignorisanje nasilja nas je u samo proteklih šest godina koštalo života 15 žena”, poručili su organizatori.



<figure class="wp-block-video"><video controls src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/0-02-05-f24ce784ca2a1d2e2337b5a8ea319139c2a73bcff44b079d74c151128ca770ca_7a24867907bf6411.mp4"></video></figure>



Žele da Spajić sazove tematsku sjednicu a traže od Vlade da uspostavi nacionalno tijelo za koordinaciju.



Spajić ih je pozvao na sastanak gdje ce razmotriti sve probleme.

FOTO/VIDEO Protest ispred Skupštine: &#8220;Dok se institucije igraju gluvih telefona, neko pokušava da okrene 122&#8221;; Spajić ih pozvao na sastanak

0-02-05-da586104a878abebcbf640e2524639410f2b97b4a8367f0b93d2bdcca5b7844a_e8a317a4a1eac2b5

0-02-05-e73f52a0de23d3597830e645f8844b2b96b14f2e40162f636812478b5d68a2aa_dd4f713583723992

viber_image_2023-12-28_11-12-53-031

viber_image_2023-12-28_11-13-18-056

viber_image_2023-12-28_11-12-58-486

viber_image_2023-12-28_11-13-18-924

0-02-05-56fa7178aeefeee06df09c3b72bbd4da42917cd0847d6d93477b3ae183ca2e6d_7018e6106b6237cf

Organizatori su saopštili da se protest organizuje kao reakcija na niz „brutalnih nasilnih događaja”, od kojih su neki imali tragičan ishod, kao i na neadekvatni odgovor sistema, čiji je rezultat sporna presuda za ubistvo Zimrite Nerde.



Iz NVO CŽP i Posljednja kap su najavili da će premijeru Milojku Spajiću uručiti listu zahtjeva sa predlozima konkretnih mjera za sprečavanje nasilja.



<figure class="wp-container-4 wp-block-gallery-3 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="679757" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-53-031-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-679757" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-53-031-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-53-031-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-53-031-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-53-031-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-53-031-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-53-031-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-53-031.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="679759" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-58-486-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-679759" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-58-486-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-58-486-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-58-486-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-58-486-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-58-486-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-58-486-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-12-58-486.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="679758" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-056-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-679758" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-056-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-056-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-056-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-056-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-056-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-056-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-056.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="679760" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-924-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-679760" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-924-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-924-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-924-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-924-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-924-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-924-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/viber_image_2023-12-28_11-13-18-924.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>
</figure>



“Ignorisanje nasilja nas je u samo proteklih šest godina koštalo života 15 žena”, poručili su organizatori.



<figure class="wp-block-video"><video controls src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/0-02-05-da586104a878abebcbf640e2524639410f2b97b4a8367f0b93d2bdcca5b7844a_e8a317a4a1eac2b5.mp4"></video></figure>



Oni, kako su naveli, zahtijevaju od Vlade da konačno preuzme odgovornost i posveti se sprečavanju nasilja, zaštiti žrtava i adekvatnom kažnjavanju počinilaca, ali i odgovornih lica u institucijama čiji su „propusti ugrozili živote i bezbjednost žrtava”.



<figure class="wp-block-video"><video controls src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/0-02-05-e73f52a0de23d3597830e645f8844b2b96b14f2e40162f636812478b5d68a2aa_dd4f713583723992.mp4"></video></figure>



„Umjesto tvitovanih obećanja i fraza obesmišljenih ponavljanjem bez konkretnog djelovanja”, naveli su organizatori.



<figure class="wp-block-video"><video controls src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/0-02-05-56fa7178aeefeee06df09c3b72bbd4da42917cd0847d6d93477b3ae183ca2e6d_7018e6106b6237cf.mp4"></video></figure>



Iz NVO CŽP i Posljednja kap su pozvali na solidarnost u borbi za pravo na život bez nasilja svih građanki i gradjana Crne Gore.

FOTO/VIDEO  Protest ispred Skupštine pod sloganom &#8220;Bezbjednost: Pravo, ne privilegija&#8221;

protestcentarzazenskaprava-aa207b1a

Kako su najavili iz te nevladine organizacije, protest će početi u 15 sati.



Prvostepenom odlukom Višeg suda, Dalibor Nikolić je osuđen na 12 godina zatvora zbog nasilja u porodici, dok ga je Više državno tužilaštvo optužnicom teretilo za teško ubistvo nevjenčane supruge Nerde u januaru prošle godine.



Iz CŽP-a su ranije poručili da su revoltirani takvom presudom i da su očekivali pravdu.



Iz Višeg suda su objasnili da je presuda prvostepena i da postoji pravni lijek, kao i da će dugostepeni sud cijeniti ispravnost pravne kvalifikacije.