Screenshot_20241101_205331_Gmail

Screenshot_20241101_205359_Gallery

IMG_20241102_073526_787

Screenshot 2024-11-02 074036

Screenshot 2024-11-02 081554

KSD - naslovni vizual

Roditeljstvo u digitalnom dobu donosi brojne izazove, pitanja i nedoumice, zbog čega Crnogorski Telekom, udruženje Roditelji i socijalno preduzeće Kreativa Lab pozivaju zainteresovane da čuju mišljenja i savjete eminentnih stručnjaka iz zemlje i regiona na, više nego aktuelne teme:&nbsp;



<ul><li>Razvoj dječijeg mozga u savremenom tehnološkom okruženju, istražujući kako tehnologija utiče na djecu, uz poređenje &#8211; nekad i sad;&nbsp;</li></ul>



<ul><li>Kako podržati djecu u današnjem svijetu, naglašavajući značaj zdravih digitalnih navika i njihove primjene u svakodnevnom životu?&nbsp;</li></ul>



<ul><li>Kako postaviti granice i kako očuvati zdravu porodičnu dinamiku mimo digitalne sfere?&nbsp;</li></ul>



„Klik sa djecom“ je prva konferencija ovog tipa u Crnoj Gori i predstavlja jedinstvenu priliku za roditelje da uživo čuju mišljenja i važne poruke vodećih stručnjaka u oblasti dječijeg razvoja, među kojima su i eksperti koji do sada nisu javno gostovali u Crnoj Gori.&nbsp;&nbsp;



Statistika zabrinjava – djeca u Crnoj Gori, uzrasta od devet do 17 godina, ispred ekrana (TV, mobilni telefon, računar, tablet &#8230;) tokom radnih dana provedu u prosjeku i do devet sati, a vikendom i više od toga &#8211; pokazalo je istraživanje na temu medijske pismenosti u Crnoj Gori, koje su sproveli Agencija za elektronske medije i Misija OEBS-a. Upravo zato, ključne teme konferencije obuhvataju i bezbjednost djece na internetu, problem sharentinga (dijeljenja fotografija djece na internetu), vrijeme provedeno pred ekranom i uticaj na razvojni potencijal djeteta.&nbsp;&nbsp;



Među učesnicima konferencije su:&nbsp;



<ul><li>dr Nenad Rudić, dječiji psihijatar sa višedecenijskim iskustvom u radu sa djecom i porodicama na Institutu za mentalno zdravlje Palmotićeva u Beogradu, i dugogodišnji saradnik UNICEF-a. Rudić je i član Osnivačkog i izvršnog odbora Međunarodne asocijacije za razvojnu pedijatriju;&nbsp;&nbsp;</li></ul>



<ul><li>Psihoterapeutkinja Irena Orlović, mr psiho-socijalnog savjetovanja (Universität Graz) i neurolingvistička psihoterapeutkinja sertifikovana od strane njemačke krovne organizacije za neurolingvističku psihoterapiju DVNLPt. Osnivačica je međunarodne škole „Harfa”, autorka nagrađivane web aplikacije Pametnica, vlasnica i urednica izdavače kuće Harfa putem koje je prethodnih 17 godina proučavala literaturu uglednih svjetskih neuronaučnika;&nbsp;</li></ul>



<ul><li>dr Vuk Rajović, autor i predavač NTC sistema učenje;&nbsp;</li></ul>



<ul><li>Vaspitač Valdorfske pedagogije Duško Ilijević, poznatiji pod svojim alter egom Striček Duško, jedan od najpoznatijih vaspitača na Balkanu;&nbsp;</li></ul>



<ul><li>dr Dobrinka Kuzmanović, psihološkinja i profesorica na Filološkom fakultetu u Beogradu koja od 2005. godine učestvuje u različitim nacionalnim i međunarodnim istraživačkim projektima posvećenim djeci i mladima. Njeni istraživački interesi uključuju upotrebu tehnologije među mladima, učenje putem IKT-a, digitalnu pismenost, bezbjednost djece na internetu, odnos između online i offline ranjivosti i digitalno nasilje među djecom i mladima;&nbsp;</li></ul>



<ul><li>Gosti konferencije će biti i dr Ivana Milonjić, specijalistkinja dječije i adolescentne psihijatrije, zatim Svetlana Koprivica, istaknuta crnogorska profesorica crnogorskog jezika i književnosti i medijske pismenosti, autorka udžbenika i stručnjak za obrazovanje, Branka Ćalasan, sistemska porodična psihoterapeutkinja i Dubravka Drakić, poznata crnogorska glumica.&nbsp;</li></ul>



Konferencija će biti otvorena za javnost, broj mjesta je ograničen. Roditelji i stručnjaci zainteresovani za prisustvo, prijavljuju se putem formulara koji je dostupan na linku: <a href="https://bit.ly/KlikSaDjecom%22%20/t%20%22_blank" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://bit.ly/KlikSaDjecom</a>&nbsp;&nbsp;



Detaljnije informacije mogu se pronaći <a href="https://www.instagram.com/p/DBykf43I6EP/?igsh=MTFnb3VqcXRhNnVpZg==" target="_blank" rel="noreferrer noopener">na linku</a>.&nbsp;&nbsp;



Dodatne informacije dostupne putem broja: 020 51 19 83 ili e-mail adrese: <a href="mailto:udruzenje.roditelji@gmail.com" target="_blank" rel="noreferrer noopener">udruzenje.roditelji@gmail.com</a> .&nbsp;

Konferencija „Klik sa djecom”, o očuvanju razvojnih potencijala djece u digitalnom dobu

viber_image_2024-10-14_17-36-35-832

Pozivamo vas da se pridružite četvrtoj besplatnoj radionici u okviru globalno uspješnog projekta She’s Next empowered by Visa, koja će se održati 15. oktobra 2024. u 18h, u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici.



Kroz tri održane radionice, projekat She’s Next je u Crnoj Gori već okupio 400 ambicioznih žena koje žele ostvariti svoje poslovne zamisli. Predavači poput Milana Maglova, Radivoja Drobnjaka, Adrijane Husić i drugih inspirisali su učesnice svojim znanjem i iskustvom, obrađujući ključne teme iz oblasti digitalnog marketinga, poslovne strategije i inovacija.



Tema ove radionice, “Elektronska prodaja i poslovanje”, vodi vas kroz ključne korake kako uspješno pokrenuti i razviti online prodaju, uz savjete stručnjaka iz prve ruke. Stručnjak koji će voditi ovu radinicu biće Marko Lekić, tehnički direktor agencije &#8220;Fleka&#8221;, koji će podijeliti svoje bogato iskustvo u digitalnim inovacijama i online prodaji.



Zašto ne smijete propustiti radionicu?



Ova radionica pruža priliku da naučite sve o implementaciji e-commerce sistema, sigurnosti online transakcija, i pravom izboru platformi za vaš biznis. Namijenjena je svima koji žele da unaprijede svoje poslovanje kroz elektronsku prodaju, bilo da ste već u poslu ili tek razmišljate o pokretanju biznisa.



Ne propustite priliku da se povežete sa inspirativnim ženama preduzetnicama, dobijete praktična znanja i osigurate svoje mjesto u digitalnom svijetu poslovanja. Prijavite se što prije <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeBCOXSJpNcRgCjV1LKUNg4ILmcrjVRqLQBuS_Dkg5-5_3fEQ/viewform">putem linka</a> jer je broj mjesta ograničen!



Besplatne radionice i mentorstvo za preduzetnice u Crnoj Gori



Od ove godine, globalna inicijativa She’s Next empowered by Visa dostupna je i ženama u Crnoj Gori, pružajući im priliku da razviju ili unaprijede svoje biznise. Riječ je o projektu koji ima za cilj da pomogne ženama da prevaziđu izazove u preduzetništvu, povećaju svoje prisustvo na tržištu i postignu ekonomski uspjeh. Do sada je podržao hiljade žena širom svijeta, uključujući SAD, Kanadu, Indiju i mnoge druge zemlje, a kroz edukaciju, mentorstvo i druge alate doprinosi i ekonomskom osnaživanju žena u Crnoj Gori.

Osvojite digitalno tržište: Besplatna radionica &#8220;Elektronska prodaja i poslovanje&#8221; u okviru She’s Next programa

Natasa-Stefanovic-Foto-Privatna-arhiva-1

Vuk-Jovovic-Foto-Privatna-arhiva-1

Milica-Krivokapic-Foto-Privatna-arhiva-1

NASLOVNA Ilustracija Foto Pixabay (1)

Upotreba tehnologije među starijima svedena na minimum



Da je odbojnost prema novom i inovativnom, većinom, zajednička karakteristika starijih osoba govori i činjenica da su sagovornice i sagovornici zamolili/e da se navedu samo njihovi inicijali, što pokazuje da nisu navikli na virtuelni prostor i iskazivanje stavova javno.&nbsp; Oni/e za portal Standard dijele svoja iskustva kada je u pitanju tehnologija.



Šezdesetogodišnjakinja K.O. kaže da od uređaja posjeduje mobilni telefon, ali da njeno poznavanje ne ide predaleko.



,,Pametni telefon kosristim svakodnevno, minimun tri sata. Društvene mreže nemam. Internet mi služi za čitanje vijesti na portalu ili gledanje serija, filmova, videa na YouTube-u&#8221; obrazlaže ona.



Situacija je slična i kada je riječ o drugoj sagovornici.



Sedamdesetosmogodišnja R.R. priča da ima pametni telefon koji joj je poklonila unuka i&nbsp; ,,naučila je da se javi i pozove preko aplikacije WhatsApp&#8221;, te da je to jedino čime se služi. 



Da je ostajanje na istom tehnološkom nivou stari trend koji se odupire novom, pokazuju riječi i naredne sagovornice, sedamdesettrogodišnje V.M.



,,Na telefonu znam osnovno, ono što mi treba. Znam da nazovem preko običnog poziva, preko aplikacija WhatsApp i Viber, umijem da fotografišem. Poruke pročitam, ali se nisam trudila da naučim da ih pošaljem. Osim toga, pretražujem vijesti na portalima, zatim, slušam videe na YouTube-u, društvene mreže nemam&#8221;, objašnjava ona.



Sagovornica priznaje da je svjesna da su radnje jednostovne, ali dodaje da prosto nešto u njoj postoji što je koči u namjeri da nauči nove vještine.



,,Ne bojim se ničega novog, ali jednostavno postoji bezrazložna odbojnost da uđem u sve to&#8221;, elaborira ona.



Sagovornica problematizuje i socijalni život mladih generacija.



,,Mladi mobilne uređaje ne ispuštaju ni u toku razgovora, odlaska na kafu, jela, ali i ljubavnim odnosima, kada kontakt ostvaruju samo putem društvenih mreža, pri čemu izostaje interakcija uživo&#8221;, zaključuje sedamdesettrogodišnjakinja.



Šezdesetpetogodišnji D.K. za portal Standard otkriva slično iskustvo.



,,Pametni telefon koristim svakodnevno. Na njemu obavljam pozive, posebno putem aplikacije Viber, takođe, čitam vijesti na portalima, imam nalog na Instagram-u, slušam muziku na platformi YouTube. Nisam upoznat sa funkcionisanjem kompjutera, pametnih satova i slično&#8221;, ističe on.



Iz druge perspektive: Uživanje u benefitima nove tehnologije



Ipak, šezdesetsedmogodišnja B.G. opisuje nešto bogatije tehnološko iskustvo i predočava koje benefite osjeća zahvaljujući upotrebi nove tehnologije.



Kako ona pojašnjava, dok je bila radno angažovana, poslovala je na kompjuteru, a od samog pojavljivanja mobilnih telefona bila je jedna od prvih korisnica.



,,Sada se, osim telefonom, koristim&nbsp; i laptopom, poznajem funkcionisanje društvenih mreža poput Instagram-a, Skype-a, Facebook-a, WhatsApp-a, TikTok-a, Viber-a&#8221;, nabraja šezdesetsedmogodišnjakinja.



Prema njenim riječima, za sve nedoumice i potrebne informacije pomoć traži od Google-a, iako je svjesna da se tamo neće uvijek naći tačne informacije.



<blockquote class="wp-block-quote">,,One naše sveske sa receptima nam više nisu potrebne&#8221; </blockquote>



,,Kao ljubiteljka slatkiša, na YouTube-u i Google-u&nbsp; stalno tražim nove recepte. One naše sveske sa receptima nam više nisu potrebne. To su još neki benefiti nove tehnologije&#8221;, ocjenjuje ona.



Osim navedenih aktivnosti, sagovornica zaključuje da često na YouTube-u gleda političke emisije, serije, prati horoskop i zabavne sadržaje koji joj upotpunjuju vrijeme.



Stefanović: Starija populacija pamti vrijeme kada su mediji većinom pružali istinu



Da medijska pismenost ima veliku ulogu u shvatanju i korišćenju tehnologije smatra sudentkinja Medijskih studija i novinarstva na Fakultetu političkih nauka Nataša Stefanović.



Ona za portal Standard kaže da medijska pismenost ima za zadatak da podstakne kritičko razmišljanje kod medijskih konzumenata, te da je ona upravo taj ključni alat koji ih podstiče da razmišljaju o tome kako se danas medijski plasman informacija izmijenio, jer nerijetko danas informacije služe najmanje da bi informisale, a najčešće kao propagandni materijal.



,,Starija populacija pamti vrijeme kada su mediji, većinom, pružali istinu i tačne informacije,&nbsp; bez učestalnih prikrivenih poruka koje se danas plasiraju&#8221;, objašnjava studentkinja Medijskih studija i novinarstva.



Stefanović zaključuje da sa dobrom informisanošću lakše koračamo kroz život, bolje se snalazimo u svakodnevnim obavezama, problemima i slično. Međutim, kako zaključuje ona, e-kupovina i e-transferi, koji bi mogli olakšati svakodnevicu, više se praktikuju u svjetskim metropolama nego u malim gradovima.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="720" height="1014" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Natasa-Stefanovic-Foto-Privatna-arhiva-1.jpg" alt="" class="wp-image-731524" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Natasa-Stefanovic-Foto-Privatna-arhiva-1.jpg 720w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Natasa-Stefanovic-Foto-Privatna-arhiva-1-213x300.jpg 213w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Natasa-Stefanovic-Foto-Privatna-arhiva-1-696x980.jpg 696w" sizes="(max-width: 720px) 100vw, 720px" /><figcaption>Nataša Stefanović; Foto: Privatna arhiva </figcaption></figure>



Jovović: Problem je što starije osobe imaju averziju prema novim tehnologijama&nbsp;



Magistar matematike i poznavalac računara Vuk Jovović za portal Standard tumači odnos starijih osoba prema novim tehnologijama.&nbsp;



On govori da je problem u tome što starije osobe imaju averziju prema novim tehnologijama i često kategorički odbijaju da ih koriste.&nbsp;



,,Starije osobe ne žele da izađu iz komfor zone već poznate tehnologije koja je njih zadesila u mlađim danima, te su tada bili puni entuzijazma da je usvoje i nauče. Ali, mora se znati da većina svih problema u vezi sa upotrebom tehnologija nestaje velikom brzinom&#8221;, navodi Jovović.&nbsp;



Prema riječima sagovornika, uređaji kao što su pametni telefoni, satovi, televizori i slično, svakim danom postaju sve jednostavniji za upotrebu, a njihova moć da učine svakodnevni život lakšim biva sve veća.&nbsp;



Kako tvrdi Jovović, iako aplikacije umnogome poboljšavaju naš svakodnevni život, šire tržište rada na inostrane firme u kojima je zarada obično veća nego u domaćim, moramo biti svjesni i onih negativnih posljedica kao što su premala fizička aktivnost, asocijalizacija pojedinca, zavisnost od društvenih mreža i video-igara i slično. 



,,Mnoge profesije su znatno olakšane pojavom ovih tehnologija, ali, to nas ne smije ohrabriti da postanemo lijeni. Naprotiv, treba da nam služi isključivo kao alat pomoću kojeg bolje i brže završavamo poslove i zadatke, te da ih iskoristimo da ubrzamo svoj napredak koliko god možemo. Moramo da evoluiramo u skladu sa promjenama&#8221;, zaključuje&nbsp; on.



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="1032" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Vuk-Jovovic-Foto-Privatna-arhiva-1-1200x1032.jpg" alt="" class="wp-image-731526" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Vuk-Jovovic-Foto-Privatna-arhiva-1-1200x1032.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Vuk-Jovovic-Foto-Privatna-arhiva-1-300x258.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Vuk-Jovovic-Foto-Privatna-arhiva-1-768x660.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Vuk-Jovovic-Foto-Privatna-arhiva-1-1536x1321.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Vuk-Jovovic-Foto-Privatna-arhiva-1-696x599.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Vuk-Jovovic-Foto-Privatna-arhiva-1-1068x918.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Vuk-Jovovic-Foto-Privatna-arhiva-1.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>Vuk Jovović; Foto: Privatna arhiva </figcaption></figure>



Krivokapić: Izjava starijih osoba ,,Sve je to od telefona” ima smisla



Psihološkinja Milica Krivokapić za portal Standard objašnjava mentalne sposobnosti starijih osoba, te otkriva kako nova tehnologija utiče na ovu grupu.



Kako Krivokapić tvrdi, dvije ustaljene fraze ,,ne možeš ga mijenjati sa 70 godina’’ i ,,čovjek se uči dok je živ’’, iako suprotne konotacije, mogu se iskoristiti za pojašnjavanje sposobnosti savladavanja novih tehnologija od strane starijih ljudi.



,,Čovjek se uči dok je živ, i to je činjenica, međutim, ljudi često pružaju otpor ka novim stvarima, vještinama, promjenama, zbog straha od nepoznatog ili nedostatka vjere u svoje sposobnosti. Spremnost za upoznavanje sa novim tehnologijama i korišćenje njih, osim od ličnih, zavisi i od kulturoloških faktora. U tom kontekstu možemo govoriti o Crnoj Gori kao o jednoj sredini koja njeguje nepromjenljivost kao vrijednost, i nije baš podržavajuća za promjene&#8221;, kaže ona.



Sa psihološkog aspekta, sagovornica je komentarisala i često prisutnu izjavu osoba stare životne dobi&nbsp; ,,Sve je to od telefona”, te rekla da formacija ima realnu primjenu.



,,Rekla bih da ta izjava ima smisla, i starije generacije, koje su većinu vremena živjele bez upotrebe telefona i modernih tehnologija, mogu najbolje primijetiti njihov štetan uticaj na svakodnevno funkcionisanje odraslih ljudi, ili na razvoj djece. Naravno, za same telefone ne bismo mogli reći da su dobri ili loši, već ta konotacija zavisi od toga da li ih koristimo na način i u mjeri da nam služe, ili ih zloupotrebljavamo i time ugrožavamo kvalitet naših života&#8221;, zaključila je Krivokapić.



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="792" height="1200" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Milica-Krivokapic-Foto-Privatna-arhiva-1-792x1200.jpg" alt="" class="wp-image-731528" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Milica-Krivokapic-Foto-Privatna-arhiva-1-792x1200.jpg 792w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Milica-Krivokapic-Foto-Privatna-arhiva-1-198x300.jpg 198w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Milica-Krivokapic-Foto-Privatna-arhiva-1-768x1164.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Milica-Krivokapic-Foto-Privatna-arhiva-1-1014x1536.jpg 1014w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Milica-Krivokapic-Foto-Privatna-arhiva-1-696x1054.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/Milica-Krivokapic-Foto-Privatna-arhiva-1.jpg 1033w" sizes="(max-width: 792px) 100vw, 792px" /><figcaption>Milica Krivokapić; Foto: Privatna arhiva </figcaption></figure>



Piše: Isidora Kovačević, studentkinja Medijskih studija i novinarstva

UPOTREBA TEHNOLOGIJE MEĐU STARIJIM GENERACIJAMA SVEDENA NA OSNOVNE VJEŠTINE: Starost protiv tehnologije ili digitalno doba protiv starosti?