Capture1-1

On je kazao da je služba Vlade poslala svim medijima fotografije na kojima se vidi da je državna zastava bila istaknuta.



Iako Aleksić proziva medije da dezinformišu javnost, činjenice govore da iz službe Vlade za odnose sa javnošću nijesu poslali crnogorskim medijima fotografije sa sastanaka gdje je istaknuta crnogorska zastava.



Tome svjedoči slika imejla koji je poslat redakciji Standarda, ali i na adrese 199 drugih redakcija i uredničkih mejlova.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="618" height="380" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Capture1-1.png" alt="" class="wp-image-754892" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Capture1-1.png 618w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Capture1-1-300x184.png 300w" sizes="(max-width: 618px) 100vw, 618px" /></figure>



Aleksić je za Radio Crne Gore rekao da se čudi da novinari koji su objavili da zastave Crne Gore nema &#8220;rade na ovaj način i da ih novinarska etika baš ne obavezuje ni na šta i da se ponašaju kao da ta novinarska etika ne postoji.&#8221;



Portal Vijesti objavio je ranije danas kako iz Vlade nijesu dobili odgovor zašto medijima u Crnoj Gori nije poslat album fotografija na kojima se vidi da je istaknuta crnogorska zastava prilikom posjete Aleksića Beogradu.



Oni su podsjetili da je državna zastava bila istaknuta tokom sastanka Aleksića i premijera Srbije Vučevića, ali da je to moguće vidjeti&nbsp;u okviru saopštenja koje je objavljeno na sajtu Vlade Srbije (srbija.gov.rs).



Uvidom u sajt crnogorske Vlade možemo primjetiti da u okviru <a href="https://www.gov.me/clanak/aleksic-u-sluzbenoj-posjeti-beogradu-susret-sa-ministrom-selakovicem">objavljene vijesti o posjeti potpredsjednika Aleksića Srbiji</a> nema slike sa Vučevićem gdje se vidi zastava Crne Gore. Takve fotografije nema ni na <a href="https://www.flickr.com/photos/vladacg/albums/with/72177720320106026">Flickr nalogu</a> crnogorske Vlade.

Aleksić tvrdi da je PR služba poslala fotografije sa državnom zastavom, mejl Vlade ga demantuje

“Juče nas je crnogorska vlada obavijestila o međudržavnoj posjeti potpredsjednika&nbsp;Budimira Aleksića&nbsp;državi Srbiji. To je bilo još jedno državno poniženje. Nije stvar samo u tome da nijesu istaknuti nacionalni simboli države Crne Gore, već je to i grubi atak na njenu suverenost. Istovremeno, potpredsjednik Vlade nas je „obavijestio“ da se cjelokupno kulturno i svako drugo stvaralaštvo u Crnoj Gori razvijalo na srpskom jeziku. To elementarno nije tačno”, poručio je Marković.



On je dodao da je Crna Gora građanska država i da u njoj ravnopravno egzistiraju različiti nacionalni, vjerski, kulturni i jezički identiteti.



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Duško Marković - Izjava povodom posjete PPV Aleksića Srbiji" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/ntkYkOu0pVk?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



“Poštovani građani,



Crnoj Gori ne treba Vlada koja ne čuva njen ugled i njeno dostojanstvo. Zbog toga vjerujem da ćemo 29. septembra u Podgorici započeti proces smjene takve vlade.



Vrijeme je za poštovanje Ustava!



Vrijeme je za odgovornost u institucijama!



Vrijeme je za red! I u Crnoj Gori i u Podgorici!”, zaključio je Marković.

Marković: Još jedno državno poniženje &#8211; Crnoj Gori ne treba Vlada koja ne čuva njen ugled i njeno dostojanstvo

&#8220;Kako je to vlada naroda, neće nas začuditi da ministar iz neke druge nacionalne grupe ode u zvaničnu pośetu drugoj državi sa zastavom svoje matične države. Ova Vlada je suprotstavljena Crnoj Gori kao državi, ruga se njenim simbolima, jer u njoj nema onih ministara koji je doživljavaju i tretiraju kao građansku.&nbsp;



Razgradnja crnogorske države i građanskog društva odvija se u smjeru istoga cilja, “homogene Srbije”, ali drukčijim sredstvima, kako je i najavio vlasnik vladajuće većine i predśednik NSD-a, kao i crnogorske Skupštine, Andrija Mandić. Sredstvima “meke moći”,&nbsp; negiranjem posebnosti crnogorske kulture, ti šovinisti i nacionalisti pokušavaju poniziti Crnu Goru, kako bi se, budući politički i intelektualni pioni, uzdigli pred svojim tutorem, predśednikom Srbije&#8221;, kaže Vuković Kuč.



Potpredsjednica DPS-a navodi da je Budimir Aleksić uvijek bio negator nezavisne Crne Gore, crnogorske nacije i jezika, ali to nije smetalo Milojku Spajiću da ga učini potpredśednikom svoje vlade.



&#8220;Kao što ni Bošnjačku stranku činjenica da je Aleksić predlagao podizanje spomenika Pavlu Đurišiću (ratnom zločincu koji je upamćen po svome zvjerstvu prema muslimanima) nije zaustavila da uđe u vladu sa njim i legitimiše tu anticrnogorsku i velikosrpsku vladu kao crnogorsku i evropsku. Podanici će naći svoje mjesto u istoriji, ali mi danas moramo zaustaviti sramne pokušaje obezdržavljenja Crne Gore. NSD i Budimir Aleksić ne bi imali priliku da to čine, da im to velikodušno nijesu omogućili Milojko Spajić i Aleksa Bečić&#8221;, smatra sagovornica Antene M.



Vuković Kuč&nbsp;kaže da i dok god sadašnja većina ne izgubi na izborima, Budimir Aleksić će moći da sramoti Crnu Goru i u Beogradu i u Moskvi. Srećom, kako kaže, Zagreb je podigao rampu takvim putnicima.

Vuković Kuč: Ova Vlada je suprotstavljena Crnoj Gori kao državi, ruga se njenim simbolima

Popularna pjevačica među &#8221;srpskim svetom&#8221; Danica Crnogorčević je održala koncert u Beranama, a među njenim opusom našla se i verzija crnogorske himne u kojoj Crnu Goru predstavlja dijelom tog srpskog svijeta i u kojoj se sve što je crnogorsko povezuje sa srpstvom, Srbijom i Srbima.



Kako je prenio portal Berane online ona se na koncertu obratila egzaltiranoj publici sa riječima &#8220;Evo naše himne…&#8221;, i time najavila pjesmu &#8220;Oj junaštvo svijetla zoro&#8221;, aludirajući na himnu &#8221;Oj svijetla majska zoro&#8221; samo u njenoj očiglednoj srpskoj verziji.



<blockquote class="twitter-tweet">&#8220;Evo naše himne&#8230;&#8221;, tim riječima je Danica Crnogorčević najavila pjesmu &#8220;Oj junaštvo svijetla zoro&#8221; na koncertu u Beranama. Svi u sali ustali i pjevali sa njom&#8230; <a href="https://t.co/ldohXyGWsl">pic.twitter.com/ldohXyGWsl</a>— Berane online (@beraneonline) <a href="https://twitter.com/beraneonline/status/1768748733322154397?ref_src=twsrc%5Etfw">March 15, 2024</a></blockquote> <script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>



Na ovaj način Crnogorčević je oskrnavila državnu himnu, jer ona po Ustavu može biti samo jedna pjesma &#8221;Oj svijetla majska zoro&#8221;, pa je ovim činom oskrnavila državni simbol, što predstavlja krivično djelo.



Povodom ovog slučaja portal STANDARD je poslao pitanja VDT-u da li će pokrenuti postupak protiv Danice Crnogorčević i od njih očekujemo odgovor.



Podsjećamo izmjenana Krivičnog zakonika nepoštovanje crnogorske himne povlači za sobom kaznu od 2.000 eura.

(VIDEO)POSAO ZA TUŽILAŠTVO: Danica Crnogorčević na koncertu u Beranama oskrnavila crnogorsku himnu

Marković je reagovala nakon informacije da će u Pljevljima, u organizaciji lokalne vlasti, biti proslavljeni državni praznici susjedne Srbije.



&#8220;Vraneš otvoreno pokazuje da Pljevlja pripadaju Srbiji jer slaviti dan ustanka Srbije tek sve govori…&#8221;, poručila je Marković.



Opština Pljevlja obilježiće 14. februara 220 godina Prvog srpskog ustanka i 189 godina od proglašenja Sretenjskog ustava.



Markvoić je pozvala je nadležne institucije da reaguju.



&#8220;VDT treba da reaguje i pokrene krivični postupak protiv predsjednika Pljevalja Vraneša, nije njemu prvi put da radi protiv teritorjalnog i Ustavnog poretka Crne Gore. Stvorili su se uslovi da se pokrene ktivični postupak i spriječi namjera ovog čovjeka da destabilizuje Crnu Goru. Tražim da se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spaić oglase sa ličnim stavom povodom ovog dešavanja u Pljevljima&#8221;, poručila je Marković.



Tvrdi da Vučić na ovaj način skreće pažnju sa dešavanja u Srbiji.



&#8220;Takođe pozivam EU, SAD i Nato da se pod hitno uključe u resavanju bezbjedonosnih prilika u Crnoj Gori, jer ovaj otvoreni atak Vučića ne obećava nista dobro, želi da sa problema koje ima u Srbiji skrene pažnju i zato se ovo dešava u Crnoj Gori&#8221;, zaključila je Marković.

Marković: Počeli su otvoreno da ponižavaju naše državne simbole i slave praznike druge države

“Na tabli, koja se nalazi na ulazu u Ambasadu Crne Gore u Budimpešti, tokom vikenda uočena poruka neprimjerene sadržine, koja ukazuje na nepoštovanje državnih simbola”, navodi se u saopštenju.



Ministarstvo vanjskih poslova je naglasilo da su diplomate kasno sinoć uklonile sporni sadržaj i o slučaju obavijestile nadležne organe u zemlji prijema, shodno Bečkoj konvenciji, koja definiše obavezu da prostorije strane misije budu zaštićene i da se spriječi svako ugrožavanje mira ili narušavanje njenog dostojanstva.

Oskrnavljeni crnogorski državni simboli na Ambasadi Crne Gore u Budimpešti

Koalicija Liberalne partije, Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Demokratske unije Albanaca je, prema riječima Belana, potpuno prirodna.



„Radi se o našim starim i pravim partnerima, sa kojima imamo decenijsku uspješnu saradnju, posebno na poljima koja su od strateškog značaja za Crnu Goru i njeno društvo. U koaliciji sa ovim partnerima započeli smo pregovore sa EU, otvorili sva pregovaračka poglavlja, učlanili Crnu Goru u NATO savez, gradili građansko, sekularno, antifašističko društvo, pokrenuli velike investicione cikluse ukupne vrijednosti 11 milijardi eura, Crnu Goru po svim parametrima učinili svijetlom tačkom na Zapadnom Balkanu. Ovih dana gledamo spot Ambasade SAD u kojem se sa pravom promoviše naše članstvo u NATO. U dijelu spota se kaže „U našoj kući se sada mirnije spava!“. Čije je to dostignuće? Onih koji tada nisu bili u parlamentu da glasaju za članstvo u NATO, ili partija koje čine ovu koaliciju? Da li bi mirnije spavali da su se oni pitali“, pita Belan.



Uvjeren je i da je ovo tim koji će Crnu Goru dalje voditi prema članstvu u EU, unapređivati kvalitet života svih građanki i građana Crne Gore, promijeniti paradigmu, vratiti klatno u pravcu gradnje crnogorskog društva kao otvorene, multikulturne, evropski orijentisane i ekonomski uspješne zajednice.&nbsp;



„Liberalna partija je u ovoj koaliciji svoja na svome. Postoje razlike, naravno, zato smo koalicija a ne jedna partija, ali smo tim, fudbalskim riječnikom rečeno, svi zajedno branimo svoj gol i šutiramo na protivnički. Siguran sam, pobjedićemo“, naglašava Belan.



<h2>Tri godine potpuno izgubljene</h2>



Prema njegovim riječima, ključni stub koalicije „Zajedno“ je program „Crna Gora u pokretu“.&nbsp;



„Tri godine smo potpuno izgubili zahvaljujući katastrofalnom upravljanju dvije vlade u svim oblastima. Pokrenućemo Crnu Gori i ići naprijed. Crna Gora više nikada neće ići unazad ili tapkati u mjestu. Naša lista je najbolji primjer spoja mladosti i iskustva. Svi smo dovoljno mladi i obrazovani da znamo šta je građankama i građanima Crne Gore potrebno u savremenom svijetu, a više nego dovoljno politički iskusni da znamo kako da ostvarimo naše ciljeve, i imamo volje i energije za to. Prethodno sam kazao, mi smo tim i kao tim funkcionišemo“, ističe Belan.



Kako navodi, u programu koji ovih dana predstavljaju u svim gradovima Crne Gore, u direktnom razgovoru sa građankama i građanima, ističu da on predstavlja mapu puta do zajedničkog, konačnog cilja – da naša domovina postane dio evropskog društva razvijene ekonomije i jednakih šansi u kom će kreativni potencijal naših građanki i građana doći do punog izražaja.&nbsp;



„Kako ćemo to ostvariti? Završićemo pristupne pregovore sa EU do kraja 2025. i pripremiti se za punopravno članstvo prije 21. maja 2026, kada ćemo slaviti 20 godina od obnove naše nezavisnosti. Pokrenućemo investicioni ciklus u vrijednosti od jedne milijarde eura. Unaprijedićemo biznis ambijent, time ćemo podstaći ekonomski rast, otvoriti radna mjesta i obezbjediti veće budžetske prihode. Vratićemo, odnosno smanjiti stopu poreza na dobit za pravna lica na 9%, a za IT kompanije ukinuti obavezu plaćanja ovog poreza. Sve ovo će nam otvoriti mogućnosti da se prosječna plata u Crnoj Gori uveća za 50%“, navodi Belan.



Njihova namjera je, ističe, i da sačuvaju fond PIO, a plan njihove političke konkurencije je da iz tog fonda „zgrabe kako bi finansirali svoja avanturistička obećanja“.



„Uvećaćemo iznose materijalnih davanja po osnovu materijalnog obezbjeđenja porodice i tuđe njege i pomoći za 50%. Subvenicioniraćemo plaćanje troškova vrtića do 100% iznosa za djecu iz porodica u riziku. Podstanarima ćemo obezbjediti mjesečnu subvenciju u iznosu od 50 eura za plaćanje rente. I vrlo važno u ovim vremenima, kada se nauka dovodi u pitanje, povećaćemo izdvajanja za podršku razvoju nauke i istraživanja za 100%“, dodaje sagovornik Analitike.



<h2>Životni standard mora biti zarađen a ne pozajmljen</h2>



Vidjeli smo, napominje on, da odlazeća Vlada nije imala novca da plati učešće naše djece na Olimpijadi iz fizike.



„Naravno, kako će biti kada smo 1.700 000 eura dali za vjerske škole, koje još ni osnovane nisu bile, ni predale kurikulume“, pita Belan.



Promijeniće, poručuje, paradigmu crnogorske politike.&nbsp;



„Fokusiraćemo se na mlade ljude, da razumiju što je 21. vijek, da su obrazovanje i znanje zasnovano na naučnim dostignućima ključ njihovog ličnog uspjeha i uspjeha države. Pokazaćemo im da je Crna Gora njihova domovina, istinska i jedina kuća, koja napreduje i pruža sve šanse da i oni napreduju kroz život kao razvijen demokratski svijet“, poručuje Belan.



Za njega je, kako nam je kazao, najupečatljivija poruka programa da životni standard mora biti zarađen a ne pozajmljen.



„Stvaraćemo mlade preduzetnike koje će ova poruka voditi cijelog života. Oni će ubrzo preuzeti upravljanje našomdržavom, i ako se u skladu sa tim budu vodili u svojim biznisima, nema sumnje da će se tako rukovoditi i u državnoj ekonomiji i javnim finansijama, a onda će i Crna Gora biti uspješna i vječna“, napominje Belan.



<h2>Put bez mogućnosti kretanja unazad</h2>



Sagovornik Analitike ističe da radi samo ono u šta vjeruje, jer radi i za svoju đecu.&nbsp;



„Naravno da ću ih učiti da slobodno biraju svoj put, ali mi je kao roditelju obaveza da im u njihovoj domovini stvorim sve uslove da se razvijaju i grade uspješne karijere, jednako onako kako bi to mogli u drugim modernim demokratskim državama“, kaže Belan.



Političku karijeru je, podsjeća, započeo u Liberalnom savezu Crne Gore, a nastavio u Liberalnoj partiji.



„Od 1999. član sam dvije partije liberalno demokratske orjentacije. Kao tinejdžer sam vjerovao u Crnu Goru kao nezavisnu državu, vjerujem sada u nju kao dio porodice evropskih naroda, bez obzira ko nam stoji ili planira da nam stoji nasuprot te ideje. Istakli smo u našem programu – ne želimo alternative članstvu u EU. Ne da ne želimo, nego im nećemo dati šansu“, podvlači Belan.



Kao i borba za našu nezavisnost, i ovo je, prema njegovim riječima, put bez mogućnosti kretanja unazad.



Osvrnuvši se na izvještaj Freedom House, Belan ističe da je katastrofalan i najgori u posljednjih 10 godina te da ne smijemo biti srećni zbog toga.&nbsp;



„O Crnoj Gori se u svijetu čita u negativnom kontekstu, naš imidž koji smo mukotrpno gradili se urušava, i ne možemo ne biti zabrinuti i tužni. Dobra stvar je da građani sada mogu vidjeti i odgovoriti, da li je to bilo obećanje „oslobodilaca“ iz avgusta 2020? Da li će im ponovo ukazati povjerenje? Ja vjerujem da neće“, ističe Belan.



<h2>Ovo društvo je samo privremeno pokleklo&nbsp;</h2>



Nesporno je, napominje, da se dok su vršili vlast do 2020. godine imali propusta i grešaka, nakon čega su demokratski kažnjeni na izborima.



„Ipak, ne da „avgustovcima“ nijesmo ostavili „sprženu zemlju“, već su imali sve uslove da pokažu kako su još bolji od nas i da uđu u istoriju Crne Gore kao vlast koja nas je uvela u EU. Nažalost, i nesrećne geopolitičke okolnosti izazvane agresijom Rusije na Ukrajinu su nam otvorile dodatna vrata, ni to nisu znali da iskoriste. Sve su planski radili da uruše pravni i ekonomski poredak u Crnoj Gori. O bezbjednosnom sektoru da ne govorim. Najmerno su blokirali rad Ustavnog suda da bi mogli donositi zakone koji se kose sa Ustavom. Tjerali investitore, oduzimali biznise preko noći, ali su zato po svijetu ispunjavali svoje dječačke snove“, navodi Belan.



Ipak, i dalje vjeruje jer je, kako kaže, superiornost nekih ideja nad drugim prosto aksiom.



„EU nasuprot Otvorenom Balkanu &#8211; EU. Ekonomija zasnovana za zarađenom nasuprot ekonomiji zasnovanoj na pozajmljenom – ova prva. Nauka nasuprot vjerskom fanatizmu – nauka. Činjenice nasuprot teorijama zavjera – činjenice. Istorija nasuprot falsifikatima – istorija. Građanska, multikulturna, sekularna Crna Gora – nasuprot etnički podjeljenoj, teokratskoj Crnoj Gori – opet ova prva“, ističe Belan.



Primjećuje da nam se možda čini da je stvar beznadežna kada vidimo maturante da kliču osuđenim ratnim zločincima, a njihovi direktori to ushićeno snimaju, dok neki to sve vide kao razumljivi „punkerski“ pristup omladine. Ali, kako poručuje &#8211; nije.



„Ovo društvo je samo privremeno pokleklo. Uzdići ćemo ga i ponovo krenuti naprijed“, kategoričan je Belan.



Milatović bi valjalo da zna što demokratija podrazumijeva Komentarišući izjavu novoizabranog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da je „u demokratskom društvu sve moguće preispitati, pa i državne simbole“, Belan napominje da je jedan od problema u procesu razvijanja Crne Gore kao demokratskog društva i njenog višepartijskog sistema razumijevanje demokratije kao jednostavno i jedino vladavinu proste većine.



„Demokratija podrazumijeva vrlo važnu komponentu, poštovanje Ustava i zakona. Jasno je da ideja o promjeni simbola Crne Gore nema nikakvu većinu, ali eto, valjalo bi da predsjednik Milatović, kada su mu građani već ukazali povjerenje, zna što demokratija sve podrazumijeva“, kaže Belan.



Milatović je, dodaje on, morao odgovoriti da se nedavno zakleo da će dužnost obavljati u skladu sa Ustavom i zakonom i da je Ustav u dijelu simbola naše države jasan, te da će ga štititi do kraja, a da svi koji imaju neke dileme, takođe ih mogu testirati onako kako to Ustav nalaže, ali to nije moguće da radi on kao predsjednik.&nbsp;



„Uredno je sve zainteresovane mogao uputiti na član 4 i član 157 Ustava i tako na najbolji mogući način odigrati svoju ulogu predsjednika. E sad, da li je predsjednik Milatović dao neka obećanja onima koju su ga podržali u Crnoj Gori i regionu i želi da ih ispuni, kao što je to obećao i ispunjavao premijer Abazović, a na štetu Crne Gore, moramo sačekati da bismo vidjeli“, ističe sagovornik Analitike.



<h2>Naša zastava simbol otpora građanske Crne Gore zlu 90-ih</h2>



Prema njegovim riječima, kao i svi falsifikati koji se crnogorskom društvu serviraju unazad nekoliko godina, tako se i servira i taj iz naše nedavne istorije da nije postojala inkluzivnost prilikom odlučivanja o državnim simbolima.&nbsp;



„Podsjetiću da je za Ustav Crne Gore glasao i PzP, kao buduća perjanica Demokratskog fronta“, podsjeća Belan.



„Naša zastava je simbol otpora građanske Crne Gore zlu koje je nas je zadesilo devedesetih godina prošlog vijeka. Pod tom zastavom se pjevalo „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“. Ta je zastava simbol 21. maja 2006, simbol crnogorskog puta prema EU i članstva u NATO. Ona je simbol građanske, multietničke, multikulturne, sekularne i antifašističke Crne Gore. To se „zamjera“ našoj zastavi, a ne nekakvo navodno nepostojanje inkluzivnosti prilikom njenog izbora za državnu zastavu. Kao što ni litije nisu stvorene sa željom da se unaprijedi ekonomski sistem u Crnoj Gori, da se uveća životni standard svig građanki i građana, već da se uruši sekularni karakter naše države i da se zaustavimo na daljem evropskom putu, što se i događa“, izričit je Belan.



<h2>Cilj bio vratiti Crnu Goru u balkanske kolotečine</h2>



Upitan na koji način je moguće izvući državu iz ćorsokaka u koji su je dovele prvo &#8216;apostolska&#8217;, a zatim i Abazovićeva vlada, Belan odgovara &#8211; glasanjem građanki i građana Crne Gore na izborima 11. juna.



„Nikakva druga „filozofija“ nije potrebna. Stalno ponavljam, a to je više nego vidljivo nakon tri godine, da promjene 2020. godine nisu bile na temelju želje da Crna Gora ubrza put prema EU i da nova garnitura na vlasti pokaže kako je na tom polju efikasnija od partija koje čine koaliciju „Zajedno!“. Nije bila temeljena ni na želji da se dodatno unaprijedi životni standard i kvalitet života naših građanki i građana“, napominje Belan. 



Cilj je, smatra on, bio vratiti Crnu Goru u balkanske kolotečine, od kojih se uspješno otrgla, i ponovo je, kako navodi, učiniti zavisnom od nekog „wannabe“ balkanskog primusa koji će nas „spašavati“ i pokazivati da bez njega ne možemo opstati.&nbsp;



„E to neće moći! Crna Gora će biti samoodrživa, ekonomski snažna, demokratska, evropska država“, kategoričan je Belan.



Bili smo, kako podsjeća, lideri evropskih integracija, a sada nas moguće prestiže i ruskom agresijom i ratnim razaranjima obuhvaćena Ukrajina.&nbsp;



„Poručuje nam se da smo rak rana na Zapadnom Balkanu. Promjenićemo to! Vratićemo Crnu Goru na pravi, evropski kurs“, podvlači Belan.



<h2>Vidjećemo kako će glasači „rasporediti“ mandate</h2>



Sagovornik Analitike vjeruje da će građanke i građani Crne Gore na izborima 11. juna u najvećem broju povjerenje ukazati koaliciji „Zajedno!“ teda će biti okosnica buduće parlamentarne većine i izvršne vlasti.&nbsp;



Samo tako, ističe Belan, imaćemo stabilnu crnogorsku i evropsku Vladu.&nbsp;



„Puno će biti posla pred nama, napornog i posvećenog rada, ali tačno znamo na kojem dijelu puta smo zastali, na kojoj raskrsnici smo kao država pogrešno skrenuli, i pored znanja imamo mladalačku energiju i volju da to ispravimo“, kaže Belan.



Na pitanje ko su im potencijalni postizborni koalicioni partneri, ističe da treda sačekati i vidjeti kako će glasači „rasporediti“ mandate u Skupštini Crne Gore.



„U svakom slučaju, partneri nam mogu biti samo oni koji koji će nas uvjeriti da će svu energiju uložiti na put prema EU, podržavati upravljanje ekonomijom i javnim finansijama na realnim osnovama, snažno raditi na privlačenju novih domaćih i stranih investitora i svakodnevno raditi na uvećanju životnog standarda građanki i građana. O poštovanju Crne Gore kao nezavisne, sekularne, građanske, multikulturne države i poštovanju Ustava i zakona, neću da pregovaram“, ističe Belan.



<h2>Bićemo ponovo emancipatorska snaga</h2>



Liberalna partija će, prema riječima našeg sagovornika, nakon što s uspjehom završe aktuelni izborni ciklus i postanu dio skupštinske većine, 24. juna održati kongres partije.&nbsp;



„U novu eru crnogorske politike i razvoja Crne Gore kao partija moramo prije svega prići mladim ljudima i dokazati im da su liberalna demokratija, tržišna ekonomija, pravdeno, slobodno i otvoreno društvo, uz zaštitu slobode svakog pojedinca, najbolji okvir za razvoj društva i napredak svih građanki i građana“, naglašava Belan.



Biće, kako ističe naš sagovornik, ponovo ona emancipatorska snaga koja će otvarati puteve za ono što naše društvo čeka u narednim decenijama &#8211; promovisaće zelenu i cirkularnu ekonomiju, kao kao i tzv. plavu ekonomije, u kojoj imamo, vjeruje Belan, velike a potpuno neiskorištene potencijale.



„Oni koji me znaju, mogu potvrditi da sam i prije promjena 2020. govorio da mi je teško za neke naše resurse godinama slušati kako su naš potencijal. Ako je nešto potencijal, onda mora biti iskorišten i pretvoren u vrijednost. Nema čekanja u 21. vijeku. Globalna utakmica je surova, čim usporiš ili dok se premišljaš, konkurencija te ili pretrči ili se još više odmakne“, upozorava Belan.



Smjene generacija su, smatra on, prirodan proces i moramo, kako dodaje, uvijek raditi na tome da one koji dolaze iza nas pripremamo, školujemo i obučavamo da razmišljaju na način koji će ih učiniti boljim od prethodne generacije.&nbsp;



„Tako ćemo obezbjeđivati kontinuirani progres i čuvati Crnu Goru. Mlade ljude moramo otrgnuti od ponovnog naleta mitova, populizma, nacionalizma, i vratiti ih nauci, razvoju, obrazovanju, uvesti ih u svijet digitalnog društva, povezanosti sa razvijenim demokratskim društvima“, ističe Belan.&nbsp;



Upitan da li je do smjene generacija na političkoj sceni Crne Gore trebalo da dođe ranije, Belan odgovara – ne okrećimo se.



„Volio bih da je Crna Gora postala nezavisna već 1992. godine, da je u 2004. postala članica EU. Nije, ali to nije razlog da sada ne razmišljamo o EU, već da bez izgovora radimo u trenutnim okolnostima, da kao nova generacija političara preuzmemo odgovornost i kako znamo i umijemo Crnu Goru definitivno uvedemo u EU, učinimo je ekonomski snažnom i sačuvamo kao građansku, sekularnu, multikulturnu i antifašističku“, zaključuje Belan.

Belan: Crna Gora više neće tapkati u mjestu, puno je posla ali znamo na kojoj raskrsnici smo pogrešno skrenuli

Plamen sukobljenih sistema vrijednosti rasplamsao se početkom XX vijeka i kroz različite oblike uređuje svakodnevnicu zbilje kojoj u datom momentu pripada.



Najznačajniji ispit novije istorije, koji je ispitao utemeljenost tradicionalnih vrijednosti crnogorskog društva u modernoj evropskoj budućnosti, bio je skup nesrećnih sukoba II svjetskog rata, iz kojeg je Crna Gora izašla sa čvrsto izgrađenom ideološkom kičmom, na koju su bili oslonjeni antifašizam i građansko društvo.



Iako će neistomišljenička strana reći da je takav sistem vrijednosti utemeljen spletom okolnosti, jer se poistovijetio sa idealima pobjedničke strane, takva tvrdnja je zapravo zlonamjerna teza na koju se oslanja i nova, vladajuća struktura u Crnoj Gori.



Građanski karakter društva i antifašizam temeljne su vrijednosti crnogorskog društva, stvaranog nizom vjekovne težnje uokvirene u tezi “čojstva i junaštva”. Takva istorijska teza, koja je zaokružila suštinu crnogorskog društva, stvorila je crnogorski nacionalni identitet koji je u značajnom dijelu gajio građanski karakter. Jedan od prepoznatljivih lica crnogorskog nacionalnog identiteta je crveni barjak, kao simbol fizičkog i duhovnog slobodarstva.



Takvo slobodarstvo iznjedrilo je državu koja je u momentima najtežih prilika žrtvovala svoje sinove, da bismo danas na mapi starih evropskih karti uvijek imali ime Crne Gore.



Nove političke prilike smogle su smjelosti da preispitaju vrijednost stvorenu kroz sve istorijske prilike unazad – crnogorski crveni barjak. Istina je da crveni barjak nije nešto što suštinski smeta aktuelnoj političkoj eliti, već je to sloboda koju on simboliše.



Sloboda, nepokorni duh i “čuvanje drugog od sebe” su ime i prezime crnogorskog nacionalnog identiteta, utkanog u crvenoj boji, koja se danas vijori na svakom mjestu na kom stoji ime naše domovine.



Zato, pokornim slugama inostranih centara moći nije stalo ni do crnogorskih građana, ni do dostizanja najvećih, civilizacijskih ciljeva, naprotiv. Njihov politički program je brisanje crnogorskog slobodarstva, slom građanskog karaktera društva i uzimanja identiteta crnogorskoj državi, koji je ona čuvala u crvenom barjaku, simbolu crnogorske vjekovne slobode.



Na krilima samo njima znanog poimanja osjećaja slobodarstva, kojeg predsjednik Milatović vidi u okovima zabludnog sistema vrijednosti, novi politički talas prijeti crnogorskoj državi prekrajanjem njenog nacionalnog identiteta.



Država bez identiteta isto je što i čovjek bez imena i prezimena. Bezimenih ljudi, zbilja, u Crnoj Gori nije nikada bilo, čak i onda kada je svaki obris crnogorskog lica bio žestoko zabranjivan i kažnjavan. Čini se da, na krilima odveć poznatih političkih ideja, predsjednik Milatović prijetnjom crnogorskom nacionalnom identitetu već prvih dana svog predsjednikovanja potvrđuje da nije predsjednik svih građana Crne Gore. Nažalost, samo neznavenog i naivnog je ta činjenica iznenadila.



No, zbilja, ne treba brinuti o crvenom barjaku naše domovine, jer ovo nije prvi put da se, raznim sredstvima, na Crnu Goru nasrće. Čak su velike sile kuršumima udarale na slobodarsko crvenilo i njeno slobodarstvo nijesu nikada ugasili. Zar je učenik političke škole Slobodana Miloševića umislio da će njegovim političkim sluganstvom učiniti ono što nijesu mnogo veći od njega? Nemojte se zalijetati. Slobodni će biti svi oni kojima je um slobodan koliko i slavni crveni barjak, ispod kojeg ćemo svi zajedno stajati.

Pućurica: Milatović samo jedan u nizu onih koji bi da prekrajaju državni identitet

Božović je prije nekoliko dana izjavila da je ,,na putu ka pomirenju državne simbole, himnu i zastavu potrebno u narednom periodu preispitati i o tim pitanjima promjenom Ustava postići konsenzus i vratiti slobodarsku trobojku kao vjekovni simbol Crne Gore“. Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, povodom navoda Božović, poručio da je ,,u jednoj demokratiji sve stvari moguće preispitati“.



&#8221; Moj odnos je vrlo jasan oko simbola &#8211; oko njih treba da se okupljamo. To nijesu teme koje treba otvarati ali kao predsjednik svih građana demokratski ću se odnijeti prema svakoj demokratskoj inicijativi uključujući i tu&#8221;, rekao je Milatović.



<h2>Vizija ustavopisca</h2>



Vukčević je istakao da je, kada je pisan Ustav Crne Gore 2007. godine, očigledno ustavopisac imao „viziju“ da u budućnosti može doći do promjene Ustava u dijelu u kojem bi se doveo u pitanje teritorijalni integritet, suverenost, ali i identitet i simboli države Crne Gore.



&#8221; Zato je lijepo propisao odredbama člana 157 Ustava da se promjena članova koji se tiču suverenosti, teritorije i državnih simbola Crne Gore mora potvrditi državnim referendumom na kojem za promjenu mora glasati najmanje tri petine birača, odnosno 60 odsto građana koji imaju pravo glasa. Dakle, za promjenu članova Ustava koji propisuju suverenost, teritoriju, državne simbole, ali i državljanstvo, jezik i pismo potrebno je da glasa 2/3 poslanika u crnogorskom parlamentu, shodno članu 156 Ustava, dok je takva odluka/akt o promjeni Ustava konačna ako bude potvrđena od 3/5 svih birača, shodno članu 157 Ustava. Danas, samo 16 godina kasnije, pokazalo se ispravnim i opravdanim ovakvo promišljanje našeg ustavopisca, posebno uzimajući u obzir sve učestalije izjave političara poput poslanice Nove srpske demokratije Jelene Božović da treba preispitati državne simbole, Ustav i vratiti trobojku&#8221;, istakao je Vukčević.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2023/01/10/1673379829-milos-vukcevic.jpg" alt=""/></figure>



Miloš Vukčević (FOTO: Pobjeda)



Prema njegovim riječima, iako na prvi pogled ovakve izjave mogu zvučati kao dio izborne kampanje, trebalo bi ih shvatiti vrlo ozbiljno a, kako je istakao, dodatno zabrinjava i posljednja izjava predsjednika Jakova Milatovića da treba preispitati promjenu Ustava i simbola.



&#8221; Iza slatkorečivih izjava o pomirenju, mišljenja sam da se krije namjera za promjenom crnogorske državnosti i njenog identiteta. Himna, zastava i grb su osnovni simboli svake države i njihovim izmjenama bi se doveo u pitanje identitet crnogorske državnosti, kao i tekovina 21. maja kada su većina građana Crne Gore (55,5 odsto) i ubjedljiva većina crnogorskih poslanika (55) upravo glasale za ovakve državne simbole&#8221;, istakao je Vukčević.



Poručio je da ne želi da vjeruje da se ikada u crnogorskom parlamentu može naći 2/3 poslanika koji bi glasali za promjenu današnjih državnih simbola, a još manje, kako je istakao, da takva odluka može biti podržana od 60 odsto građana Crne Gore koji imaju pravo glasa.



&#8221; U svakom slučaju predsjedniku Milatoviću i ostalim političarima predlažem da svoju pažnju više usmjere na promjenu Ustava u pogledu reforme pravosuđa i stvaranja pravnog osnova za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, a državne simbole nek ostave da budu vječni&#8221;, poručio je Vukčević.



<h2>Bespredmetna izjava</h2>



Portparol SD Nikola Zirojević kazao je za Pobjedu da se ,,radi o bespredmetnoj izjavi o nečemu što nije vrijedno komentarisati“.



&#8221; Iako cijenim da je potpuno bespredmetno komentarisati ovakve budalaštine koje dolaze iz redova nekadašnjeg DF-a, a sadašnje koalicije NSD-DNP, a pogotovo kada dolaze od jedne od onih koji odnos prema državi i državnim simbolima demonstriraju neustajanjem na himnu Crne Gore, ali zarad javnosti moramo se oglasiti&#8221;, kazao je Zirojević.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2022/04/22/1650614269-1632827783-zirojevic-i-1920x1280.jpeg" alt=""/></figure>



Nikola Zirojević (FOTO: SD)



Podsjetio je da je Ustav Crne Gore donijet glasovima 55 poslanika u parlamentu, što je više od dvije trećine, te da su Ustavom propisane i zastava i himna, i sve ostale kategorije koje se Ustavom propisuju.



&#8221; Uvjeren sam da ni u ovom trenutku a ni nakon 11. juna, a uvjeren sam ni godinama u budućnosti neće postojati nijedna dvotrećinska većina koja bi išla u ovom smjeru i mijenjala Ustav. Državna himna i zastava su Ustavom definisani simboli. Ne morate ih voljeti, ali morate ih poštovati ako želite da živite i radite u ovoj državi, sviđalo vam se ili ne&#8221;, kazao je Zirojević.



Poručio je da je ,,sve ostalo predmet nadležnih državnih institucija“.



&#8221; Nepoštovanje državnih simbola jasno je na koji način se tretira po zakonu i pred sudovima. Žao mi je što poslanica Božović nema osjećaj koji ja imam prema državnoj zastavi i himni, ali vjerujem i da tome ima lijeka, samo treba malo vremena da prođe. Čak u toj emisiji u kojoj sam je pitao šta misli o državnim simbolima, negdje sam se iskreno nadao da su vene u pitanju, da nije problem u glavi. Izgleda da poslanica Božović ima problem u glavi kad su u pitanju zastava i himna i iskreno se nadam i želim joj da ga riješi&#8221;, dodao je Zirojević.



Generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović stava je da je indikativno da predsjednik države legitimiše priču o promjeni simbola koju su lansirali poslanici Demokratskog fronta (DF), inače koalicioni partneri “Evrope sad”, čiji je Milatović zamjenik predsjednika. To, kako je rekao, može da djeluje kao ,,dupli pas“ DF-a sa Milatovićem, kojim se, prema njegovim riječima, otvaraju pitanja obilježja koja imaju snažnu ustavnu zaštitu, a čemu je najviše kumovala upravo SDP.



&#8211; Bilo bi odgovorno da se ovim temama, koje su apsolvirane visokim stepenom konsenzusa prilikom donošenja Ustava, ne bavimo, te da predsjednik države u reakcijama na ove stvari ima drugačiji ugao, kojim bi se ohrabrila rasprava o pitanjima koje primarno interesuju građane – naveo je Vujović.



To, kako je dodao, svakako nije pitanje simbola.



&#8221; Crna Gora je i došla u situaciju da je njeno društvo podjeljenije nego ikad i da smo zaustavljeni na EU putu u ove tri godine, toliko da nas prestižu Ukrajina i Moldavija, zato što se, uključujući i manjinsku vladu, bavila sličnim temama (Temeljni ugovor, ,,Otvoreni Balkan“ i tako dalje), a što je uglavnom klasična agenda DF-a&#8221;, ocijenio je Vujović.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2023/05/26/1685098644-ivan-vujovic.jpg" alt=""/></figure>



Ivan Vujović (FOTO: SDP)



Smatra i da bi bilo dobro da Milatović iz svega ovoga izvuče neku pouku, bez davanja izjava koje mogu da zvuče kao afirmacija stavova DF.



&#8221; I jako bi bilo važno da na samom početku dobro prouči Ustav i nadležnosti predsjednika države, kako ne bi ostavljao utisak da želi da izlazi iz njegovih okvira i ulazi u kompetencije nekih drugih grana vlasti. Naravno, prije svega ovoga da podnese ostavku na partijsku funkciju jer bi to bio demokratski čin i iskorak u odnosu na prethodni politički period &#8220;, zaključio je Vujović.



<h2>Prazna priča</h2>



Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije, kazao je za Pobjedu da je Božović dala izjavu u predizbornoj atmosferi, te da je to prazna priča.



&#8221; Izjava je data u predizbornoj atmosferi, namijenjena je da provocira lojalne građane Crne Gore a istovremeno ohrabri ekstreme, kojih je ipak relativno malo. Spada u grupu bezočnih političkih izjava jer je Ustav gotovo nemoguće promijeniti u sferi promjene državnih simbola&#8221;, kazao je Popović.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2022/11/18/1668782747-andrija-popovic-18112022-dobrilo-malidzan.JPG" alt=""/></figure>



Andrija Popović (Dobrilo Malidžan/Pobjeda)



Podsjetio je da je, osim kvalifikovane većine u parlamentu, potreban i referendum građana.



&#8221; Uglavnom potpuno prazna priča poslanice Božović&#8221;, dodao je Popović.



<h2>Prekić: Milatovićev&nbsp;populizam i dodvoravanje</h2>



Istoričar Adnan Prekić ocijenio je u izjavi za Pobjedu da predsjednik države Jakov Milatović u kontinuitetu relativizuje sve ono što ne odgovara biračkom tijelu koje ga dominantno podržava.



Prekić je, komentarišući Milatovićevu izjavu da je u jednoj demokratiji sve moguće preispitati, uključujući i nacionalna obilježja, kazao da predsjednik države izbjegava da jasno odgovori šta misli o državnim simbolima i da li ih je potrebno mijenjati.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2021/10/16/1634375720-prekic.PNG" alt=""/></figure>



Adnan Prekić (FOTO: CGO)



&#8221; Predsjednik Milatović u kontinuitetu relativizuje sve ono što ne odgovara biračkom tijelu koje ga dominantno podržava. U tom kontekstu čitam i njegovu posljednju izjavu. Podsjetiću da Milatović i oko pitanja NATO-a, Kosova, Srebrenice i nekih sličnih tema nije jasno saopštio sopstveni vrijednosni stav o tim pitanjima, već se sakrivao iza odgovora da su to završene stvari, preuzete obaveze i okolnosti o kojima je već ranije odlučeno, i da on te odluke poštuje. Ni u jednom od navedenih slučajeva, Milatović nije imao jasan, vrijednosni stav kojim bi nedvosmisleno objasnio šta on tačno misli o tome. Na sličan način se odnio i prema prijedlogu DF-a. To nije državnički pristup, već populizam i dodvoravanje biračkom tijelu što neko ko pledira da bude predsjednik svih građana, nikako ne bi trebalo da radi&#8221;, rekao je Prekić.



<h2>Što piše u Ustavu</h2>



Prema članu 155 Ustava, prijedlog za promjenu Ustava usvojen je u Skupštini, ako za njega glasa dvije trećine svih poslanika.



Ustav Crne Gore propisuje da naša država ima grb, zastavu i himnu, a za izmjene najvišeg pravnog akta u dijelu izmjena simbola, prema članu 157 Ustava, neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu, plus potvrda tropetinske većine svih birača na referendumu, što znači da je simbole gotovo nemoguće promijeniti.



&#8221; Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima. Zastava Crne Gore je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je ,,Oj, svijetla majska zoro“&#8221;, piše u članu 4 Ustava.

Vukčević: Izmjene državnih simbola dovele bi u pitanje crnogorsku državnost i tekovine 21. maja

Tokom nedjelje koju privodimo kraju, desilo se mnogo toga. Ipak, jedan događaj, nedovoljno komentarisan u okvirima naše društvene i političke zbilje, zavrijeđuje posebnu pažnju, a to je izjava predstavnice Nove srpske demokratije (NSD), poslanice Jelene Božović, kao i reagovanje tim povodom jednog od čelnika Pokreta Evropa sad (PES), novog predsjednika države Jakova Milatovića.



Dan nakon proslave Dana nezavisnosti, poslanica NSD-a obratila se građanima, uključujući i one koje je prethodno nazvala grupom huligana, o tome kako najvažniji datum moderne crnogorske istorije ne treba slaviti ukoliko želimo put pomirenja, te pozvala na promjenu Ustava da bi se Crnoj Gori vratila trobojka kao njen “vjekovni simbol”. Poruka poslanice Božović je jasna: izvornu, crvenu zastavu potrebno je trajno deligitimisati jer je postala “stranačko obilježje DPS-a”. Ipak, zanemaruje poslanica Božović činjenicu da građani, posebno manjine, veoma dobro pamte da su se pod trobojkom koju danas preporučuje tokom devedesetih u regionu desili najstrašniji zločini na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.



U sličnom duhu gospođa Božović opisuje i svoj položaj uoči referenduma, kao studentkinja nastanjena u Kragujevcu, koja se vratila da glasanjem realizuje “političku borbu za očuvanje zajednice Srbije i Crne Gore”, dok su na suprotnoj strani od nje stajali “građani iz inostranstva”, inače primorani da se isele zbog represivne politike Beograda, sa manje prava da odluče o budućnosti svoje države.



Suvišno je postaviti pitanje: da li su ovo vrijednosti koje treba da “pomire” građane Crne Gore danas, posebno kada takva “rješenja” dolaze sa adrese Nove srpske demokratije ispod čijeg plašta sjedi stari nacional-šovinizam.



U svemu ovome, značajniji je, ipak, odgovor Jakova Milatovića, prvenstveno zbog političke težine koju pokret na čijem se čelu i on nalazi ima na političkoj sceni danas. Novoizabrani predsjednik države izjavu poslanice Božović komentariše u kontekstu prava na poštovanje demokratske volje građana, lišenu njene pozadine, potvrđujući na taj način karakter njegove politike koja se najadekvatnije može opisati sa “vuk u ovčjem runu”.



Pokušavajući da pomuti svijest građana tzv. evropskim reformama osigurao je prodor na političkoj sceni, postavši nedavno i predsjednik države. Posljednja izjava, ipak, otkriva realnu namjeru takve politike: revizija prošlosti po već viđenom receptu u kojem nasilnik, samo zato što se osjeća loše što je nasilnik, traži da sebe pretvori u žrtvu. Na tom imenitelju se, izgleda, ujedinjuju Nova srpska demokratija i Pokret Evropa sad.



Važno je podvući da je Crna Gora, odlukom za nezavisnost na referendumu 2006. godine, prvi put počela put istinskog pomirenja, kao država u kojoj svi građani, ma kako se oni izjašnjavali, dobijaju prostor da realizuju svoja prava. Gospođa Božović treba da zna da zahvaljujući takvoj odluci danas uživa privilegiju da bude poslanica, dok gospodin MIlatović treba da bude svjestan funkcije koju obnaša kao predsjednik države. Isto tako, važno je podvući da Crna Gora ima svoju neotuđivu istoriju i svoju multietničku kulturu, ma kako se osjećali prema tome predstavnici nove demokratije u Crnoj Gori. Njeni državni simboli se vezuju sa stvaranjem Crne Gore od vremena Crnojevića, dok himna koju nazivaju fašističkom ima korijene u izvornom narodom pjevanju.



Ipak, dobro je što se izjašnjavaju po ovim pitanjima u susret veoma važnim parlamentarnim izborima 11. juna i u tome ih treba ohrabriti. Građani i građanke Crne Gore treba da se dobro informišu i zamisle u vezi sa karakterom nove političke ponude danas. Uprkos teškom nasljeđu borbe za slobodu, ne smiju pokleknuti i dozvoliti izdaju nacionalnih interesa po uzoru one iz 1918. godine. Istorija se ne može zaboraviti, niti promijeniti. Ona je tu da bi se iz nje učilo, i to treba da bude obaveza svakog ko priželjkuje ili se zalaže za istinsko pomirenje.