1669364507cwwzyms4nnwfa34d-i_1118x745

Da Crnoj Gori fali pedijatara nije nepoznanica. Iz Doma zdravlja kažu da su bili primorani da od izabranih pedijatara odjave djecu koja su starija od 16 godina.



&#8220;Gotovo da nema opštine koja nema kadrovske probleme posebno su istaknuti Nikšić, Kotor, Bar ali Podgorica je do prije šest mjeseci u strašnom problemu jer smo u isto vrijeme imali odlazak sedam pedijatara u penziju&#8221;, navela je pedijatrica Snežana Šebek.



Zato su, kaže Šebekova u dogovoru s Fondom za zdravstvo, ali i propisima koji nalažu da je starijoj djeci mjesto kod ljekara za odrasle, napravili prostor za najmlađe.



&#8220;Ta djeca naravno će da imaju svoje doktore, imaju pravo da izaberu svog doktora na sektoru za opštu medicinu, nijedno dijete nije vraćeno ukoliko je došlo kod svog pedijatra kod kojeg je bilo ranije, zatražilo pomoć, nije vraćeno bez pregleda&#8221;, navodi Šebek.



Roditeljima međutim smeta način na koji su nadležni komunicirali s njima jer su za tu novinu čuli tek kada im je zatrebala pomoć pedijatra.



&#8220;Mislim da ne bi morali ni da se bavimo svim ovim niti da se iznenađuju roditelji da se informacija saopštila i preko medija ili u tom zajedničkom saopštenju da se pozovu roditelji, odu izaberu ako ima mjesta, a nijesam sigurna da ima baš za svih osam hiljada , ili ako nemaju ljekare da znaju na šta mogu da računaju&#8221;, kazala je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji.



Šebek kaže da su došli do rješenja da im se da informacija prvi put kad dođu da zatraže pomoć od pedijatra da im se da obavještenje da od tog dana traže pomoć na sektoru za opštu medicinu.



&#8220;Svakako će biti pružena zdravstvena zaštita mnogo lica nema izabranog doktora, ali ostvaruju pravo i pruža se blagovremeno, oće li to iti u roku od dan dva ili tri, to će zdravstvena zaštita da bude pružena&#8221;, kazao je Radovan Nikolić iz Fonda za zdravstveno osiguranje.



Iz Doma zdravlja podsjećaju da djeca starija od 16 godina mogu izaberati ljekara svakog radnog dana od 7 do 21 u objektima te zdravstvene ustanove.

Podgorica: Osam hiljada djece odjavili od izabranih pedijatara da bi prijavili novorođenčad

U inicijalnoj reviziji je ocijenjeno da veb servis zakazivanja kroz IZIS iz primarne na tercijarni nivo zdravstvene zaštite nesmetano funkcioniše, ali da i dalje nije u dovoljnoj mjeri uspješan. Ministarstvo zdravlja je počelo aktivnosti na poboljšanju centralnog zakazivanja i na otklanjanju problema koji se odnose na prenos medicinske dokumentacije iz Kliničkog centra Crne Gore u IZIS, kako bi bili dostupni i izabranim doktorima.



Revizori su prošle godine ukazali da se redovni termini puštaju kvartalno, a vanredni mjesečno, u zavisnosti od potrebe i raspoloživosti, ali da se mjesta za pojedine specijaliste popune odmah poslije puštanja. Dešavalo se da specijalisti, iako to mogu, ne zakazuju kontrolne preglede, već pacijent ponovo mora da to uradi kod izbranog doktora, te da pacijent ranije realizuje pregled, ali da se taj termin ne oslobodi u sistemu. Osim toga, kako su naveli u reviziji, često izrabrani doktor upućuje pacijenta na specijalistički pregled bez minimuma obavljenih dijagnostičkih pregleda, jer vidi da u sistemu postoji slobodan termin, a čak četvrtina pacijenata koji imaju zakazan termin se ne pojavi.



Ukazuju da dolasci pacijenata dok ne dobiju termin kod specijalista ili zakažu redovnu kontrolu stvaraju gužve u domovima zdravlja, jer specijalisti to propuštaju da urade.



Ministarstvo zdravlja je u obrazloženju istaklo da problem koji i dalje u velikoj mjeri utiče na rad centralnog zakazivanja predstavlja propadanje termina jer se veliki broj pacijenata ne odazove na zakazane preglede.



&#8221; Po informacijama iz KCCG, broj propuštenih termina za 2023. godinu je bio 189.999. U rješavanju ovog problema Ministarstvo je komuniciralo i sa ekspertima Svjetske banke, a dalje aktivnosti po ovom pitanju slijede u narednom periodu&#8221;, piše u obrazloženju koje je Ministarstvo dalo DRI.



Problem je i što izabrani doktor prilikom zakazivanja ne može izabrati specijalistu koji prati pacijenta, niti ima uvid u ranije izvještaje ili otpusne liste.



Ministarstvo je u obrazloženju navelo da se određeni mali broj gubitaka izvještaja dešava jer KCCG nije završio mapiranje.



Resor zdravlja bi novi izvještaj o preostale dvije preporuke trebalo da dostavi revizorima do kraja oktobra.

Pacijenti i dalje šetaju od specijaliste do izabranog doktora po uput

&#8220;Dom zdravlja u Golubovcima funkcioniše još u okviru Doma zdravlja Glavnog grada. Još je zdravstveni sistem jedinstven, ali radovi su pri kraju. Postoje četiri porodična ljekara, dva u prvoj i dva u drugoj smjeni, rade dva pedijatra, imamo ginekologa, laboratorijsku dijagnostiku&#8221;, kazao je Jokić u emisiji &#8220;Mreža&#8221; na TVCG.



Istakao je da će vidjeti u kojem pravcu će ići nova gradska vlast, ali da misli da tu neće biti nikakvih problema u daljoj saradnji.



Kad je u pitanju konstatacija građana da se čeka izabrani ljekar i po godinu dana, Jokić je kazao da je to naslijeđeni problem.



&#8220;Molio bih građane da razumiju, mi smo upoznati sa tim problemom i to je naslijeđeni problem. Nešto što građani moraju da znaju jeste da su 83 tima ljekara funkcionišu zajedeno sa Golubovcima i Tuzima. Ono što je istina je da je broj usluga preko 240.000 ukucanih pacijenata&#8221;, kazao je Jokić.



Istakao je da su to građani koji su došli iz drugih gradova, ali da se nisu odjavili kod dvojih doktora.



&#8220;Ali niko od ljekara nikada nije vratio za taj dio usluge koji pacijent traži jer je bitno svakom ukazati pomoć&#8221;, kazao je Jokić.



Istakao je da svi ljudi treba da se registruju kod izabranog ljekara.



Kad je u pitanju MMR vakcina Jokić je istakao da ono što je sigurno jeste da je broj vakcinisane djece u 2021. godini bio osam odsto, a danas je 28 odsto, ali da i dalje nisu zadovoljni.



&#8220;Obuhvat MMR vakcinom je porastao predškolski uzrast, od 2017. do 2021. godište, oko 58 odsto, to je dobro ali ali ne dovoljno dobro, jer da bismo imali zaštićenu populaciju obuhvat mora ići do 80 odsto&#8221;, kazao je Jokić.



Istakao je da se rade nove strategije da se obuhvat poveća.

TEŠKO DO IZABRANOG DOKTORA, Jokić: Na oko 240.000 pacijenata 83 tima ljekara

Iako pacijenti, koji nijesu registrovani, dobiju zdravstvenu zaštitu u bilo kojem domu zdravlja, kada se jave ljekaru, pitanje je koliko je takva pomoć dobra i sistematična, jer vas svaki put pregleda drugi ljekar i to uglavnom na kraju radnog vremena i nakon svih zakazanih pacijenata.



Tada je, prema riječima pacijenta koji su na ovaj problem skrenuli pažnju redakcije Portala RTCG, ljekar svakako umoran i nezainteresovan da se potpuno posveti pacijentu koji nije njegov.



&#8220;Prije godinu i po napunila sam 18 godina i to je bio posljedni rok do kojeg sam mogla da idem kod izabranog pedijatra. Nakon toga, kad god mi treba neka medicinska usluga idem &#8216;od nemila do nedraga&#8217;. Osim ako mi medicinske sestre ne kažu da je prevelika gužva i da dođem drugi put, uglavnom uspijem da stignem do ljekara, ali uz dosta dugo čekanje. U Domu zdravlja su mi objasnili da ne postoji lista čekanja na izabranog doktora za odrasle, tako da zapravo ne znam kako da dobijem svog ljekara&#8221;, kazala je za Portal RTCG djevojka čije je ime poznato redakciji.



Prema riječima pacijenata, i bez izabranog ljekara može se doći do doktora koji će vam prepisati redovnu terapiju, ali ako svaki put budete primljeni kod drugog ljekara često izostane sistematičan pristup vašem zdravlju.



&#8220;Jednom sam tri puta morao da čekam kako bih dobio tri uputa, jer ljekar kod kojeg sam mogao da dođem na pregled jednostavno nije pažljivo pogledao šta mi sve treba. Tako sam jednom dobio uput za specijalistu, a drugi put za laboratorijske nalaze koji su mi bili neophodni. Razumijem i doktore, jer je očigledno da su premoreni, ali se ovakvim načinom rada bespotrebno troši i njihovo i vrijeme i snaga pacijenata&#8221;, objašnjava jedan od pacijenata.



Kako ističu u Domu zdravlja Podgorica, čekanja u narednom periodu više neće biti, jer od 13. marta, svi osiguranici koji nemaju izabranog ljekara mogu da se registruju u Zdravstvenom objektu na Zlatici i u Studenskoj poliklinici, gdje su angažovana još tri ljekara.



Jedan ljekar će ordinirati u Studentskoj poliklinici, a dva u Domu zdravlja Zlatica, u dvije različite smjene.



Kako napominju u menadžmentu, u Domu zdravlja Podgorica rade 83 izabrana ljekara, a broj osiguranika je oko 240.000, mada se taj broj, kako ističu, svakodnevno mijenja.



Dodaju da postoji norma za maksimalan broj osiguranika po ljekaru i on je 2.000 pacijenata.



Prostom računicom dolazimo do podatka da oko 74.000 osiguranika nema svog izabranog ljekara. Iako smo postavili pitanje upravi Doma zdravlja zašto se toliko čeka na registraciju nijesmo dobili precizan odgovor, osim da su se od 13. marta ojačali sa još tri ljekara i da problema sa čekanjem na izabranog doktora za sada neće biti.



Kako su poručili pratiće situaciju ubuduće i reagovati blagovremeno.



Poručuju i da pacijenti koji nemaju izabranog doktora nijesu diskriminisani u pogledu pružanja zdravstvene usluge, odnosno i njima je pružena adekvatna zdravstvena zaštita.



&#8220;U slučaju zdravstvenog problema, uvijek ih istog dana kada se jave u Dom zdravlja pregleda ljekar koji je u smjeni, a ljekari u elektronskom kartonu imaju uvid što je napisno od terapije, ukoliko su ranije dolazili, kao i izdati uputi za laboratoriju i specijaliste, zbog daljeg liječenja. Na osnovu pregleda ako doktor zahtijeva kontrolu tog dana može zakazati, odnosno biće zakazan pregled u elektronskoj formi i ako nema izabranog doktora&#8221;, napominju u Domu zdravlja.

Na izabranog ljekara se čeka i više od godinu

Tako je moguće već za danas iz Kliničkog centra zakazati pregled u endokrinološkoj ambulanti 1 i 2, kolonoskopiju, pregled u hematološkoj ambulanti 1 i 2, pregled u oftalmološkoj ambulanti 2, u pulmološkoj ambulanti, ultrazvuk lokomotronog sistema, dok ljekari u domovima zdravlja to ne mogu da urade čak ni za sljedećih šest mjeseci (uput sa produženim trajanjem). 



U toku sljedećih nekoliko dana moguće je zakazati preglede u gastroenterološkoj ambulanti 1 i 2, gastroskopiju, pregled reumatologa, vaskularnog hirurga, psihijatra. Termine ovih pregleda pacijenti ne mogu zakazati u domu zdravlja, kod svog izabranog ljekara, te se postavlja pitanje kako da pacijenti dođu na preglede specijalista? 



Medicinske sestre u Kliničkom centru šalju pacijente izabranom ljekaru sa preporukom da donesu bilo kakav uput sa nekim dalekim datumom pregleda i da će ih one „ubaciti“ u sistem. Istovremeno, medicinskoj sestri je, po ličnom nahođenju ili u dogovoru sa doktorom i po njegovom nalogu, omogućeno da ukuca matični broj pacijenta, bez uputa, i on će odmah biti u „sistemu“. 



Sa druge strane, ako nema termina za specijalističke preglede, ljekar u domu zdravlja ne može izdati uput, te pacijent, lutajući od jedne do druge zdravstvene ustanove, obično završi u privatnoj zdravstvenoj ustanovi tražeći lijek za svoju bolest. 



U privatnoj zdravstvenoj ustanovi će svakako završiti ako mu je potreban pregled kardiologa, ultrazvuk srca, holter, ergometrija, neurološki pregled, EEG, KVP i OCT, fluersecinska angiografija, pregledi u kaabinetima za glaukom, kontaktna sočiva, laser/OCT, ultrazvučna dijagnostika, DEX-u, u interventnoj psihijatrijskoj ambulanti zato što termina nema za nabrojane vrste specijalističkih pregleda uopšte nema. 



Ova fatamorganična aktivnost je imala za cilj da neukom pretraživaču sajta Kliničkog centra Crne Gore da sliku obilja specijalističkih pregleda od kojih će mnogi propasti zbog neiskorištenih termina, dok je pacijent i njegove potrebe negdje u zapećku, prepušten samom sebi, bez empatije od strane donosioca odluka u zdravstvenom sistemu.



Lako je izvući zaključak da loša organizacija javnog zdravstva utiče na povećano plaćanje iz džepa pacijenata, što je jedan od važnih pokazatelja funkcionalnosti zdravstvenog sistema. Opisani način funkcionisanja zdravstvenog sistema dovodi do pojave nejednakosti među pacijentima u ostvarivanju svojih prava, a čine i da je zdravstveni sistem sve više otuđen i nedostupan pacijentu koji je u stanju potrebe za specijalističkim pregledom. 



Osim toga što pacijentima ne mogu zakazati pregled u Kliničkom centru Crne Gore, ljekari u domovima zdravlja ne mogu, zbog nedostatka termina, zakazati pacijentima ni ultrazvučni pregled na nivou doma zdravlja, niti RTG snimanje srca i pluća. Ako se tome dodaju i drastične promjene na Listi ljekova, gdje su mnogi ljekovi postali nedostupni, a neki prešli sa Osnovne na Doplatnu listu, ukidanje kapitacije kao mjerila njihovog rada, onda je jasno da se zdravstveni sistem intenzivno transformiše u neželjene oblike koji će imati dalekosežne posljedice na zdravlje i živote ljudi. 



Mortalitetna statistika, koja se više ne može kamuflirati visokom smrtnošću od kovida, daće značajne informacije o stanju u zdravstvenom sistemu, ali je sasvim izvjesno da to nikoga od donosioca odluka u zdravstvenom sistemu neće uznemiriti zato što, zbog svoje neznavenosti, ne prepoznaju vezu između donošenja pogrešnih odluka i njihovih posljedica.