Žarko Mirković

799 Ljubiša Stanković

VOJO STANI

Tamara Vujovic

„Rod smo. Kada umre čovjek, i moje srce rusno je“, napisao je Momčilo Nastasijević. Kada ode čovjek, onaj čovjek velikog Č, shvatimo koliko je kraj bitan za jedan život, jer tada kraj mjerimo po ostavštini i ljepoti života koju je neko nosio“, navela je Vujović.



Prema njenim riječima, Stanićevi pogledi na svijet i stvaranje obogatili su ne samo našu kulturu, već i univerzalni jezik umjetnosti.



„Vojo Stanić je bio umjetnik koji je stvarao sa dušom i intuicijom, ostavljajući iza sebe djela koja nas pozivaju na introspekciju, sanjarenje i promišljanje o transcendentalnim dimenzijama života“, rekla je Vujović.



Istakla je da Vojo nije težio da svojim djelima pruži konačne odgovore.



Umjesto toga, svojim slikama nas je uvodio u svijet u kojem snovi i stvarnost postaju jedno. Njegove figure, razigrane i introspektivne, njegova arhitektura, koja je istovremeno prepoznatljiva i izmaštana, i njegovo more, uvijek toplo i obasjano suncem, prenose poruku koja nadilazi svakodnevno i vodi nas ka dubokoj kontemplaciji“, navela je Vujović.



Kazala je da je Vojo bio i umjetnik i filozof, slikar snova i vjesnik nadrealizma.



„Njegovo stvaralaštvo nosi odlike metafizičkog slikarstva, evocira Magritove, ili de Kirikove mistične izraze, ali ostaje duboko autentično, ukorijenjeno u njegovoj sopstvenoj viziji i imaginaciji“, rekla je Vujović.



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/178-1200x800.jpg" alt="" class="wp-image-784927" width="1068" height="712" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/178-1200x800.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/178-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/178-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/178-1536x1023.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/178-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/178-1068x712.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/178.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1068px) 100vw, 1068px" /><figcaption>FOTO: MKM</figcaption></figure>



Posebno mjesto, kako je kazala, u Vojovim djelima zauzima Herceg Novi, grad koji je disao kroz njegova platna.



„Na njegovim slikama prepoznajemo trgove, ulice i luke, ali nikada na način kako ih vidimo svakog dana. Umjetnik nam je pokazivao ono što se ne vidi – skrivene slojeve stvarnosti, magiju koja se krije iza svakog prozora i u svakom kutku svijeta. Veliki svijet sadržan u pogledu sa prozora, veliko sve sadržano u malom, kosmos u mikrokosmosu“, istakla je Vujović.



Kazala je da danas, kada se opraštamo od Voja, ne govorimo zbogom njegovim djelima, jer, kako je navela, ona ostaju s nama – „kao trajni podsjetnik na ljepotu koju je pronalazio u svijetu i kao poziv da i sami otvorimo oči za ono kako treba da se vidi“.



„Inspiracija svima nama, a i budućim generacijama, da nastojimo da pronađemo čaroliju u svakodnevici. Neko je skoro zapisao, ko je s njim drugovao, da u cijelom vijeku nikad ni za koga nije rekao lošu riječ, i da je imao oči djeteta. To se i čita iz njegovih platna“, rekla je Vujović.



Kazala je da je Stanić bio omiljeni profesor Hercegnovske umjetničke škole, koje odavno nema, navodeći da su sjećanja o čuvenim profesorima i slavnim učenicima preživjela do danas.



„Njegove slike govore jezikom jednostavnosti, ali su istovremeno ispunjene dubinom, radošću života, iskušenjima svevremenskim i razumijevanjem prirode čovjeka. Njegove riječi, kroz nemnoge intervjue, kroz zbirku “U dokolici”, dokumentarni filmovi snimljeni sa njim i o njemu, ostaju trajno svjedočanstvo njegovog lika i njegovog intelekta i otvaraju nam vrata njegove životne filozofije i inspiracije za umjetnički imaginarijum“, rekla je Vujović.



Kazala je da ćemo ga i po riječima pamtiti.



„Vojo je za života ušao u legendu, odavno je poznat i slavljen, dobitnik je dvije Trinaestojulske nagrade,1960. i 1966, Trinaestojulske za životno djelo 2014, bio je redovni član CANU, imao je status istaknutog kulturog stvaraoca Crne Gore od 2010, u svemu tome ostao je zaigran prema životu i predan poslu, i skroman u svojoj veličini“, navela je Vujović.



Kazala je da sve što je Stanić dao kroz svoja djela Crnoj Gori i njenoj kulturi, dao je od srca i ugradio i učvrstio njene temelje kulture.



„Crna Gora mu je vratila i vraća, ali to nikad nije dovoljno, upravo zato što Vojo nikada uzvrat nije ni tražio“, dodala je Vujović.



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/856-1200x800.jpg" alt="" class="wp-image-784926" width="1068" height="712" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/856-1200x800.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/856-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/856-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/856-1536x1023.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/856-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/856-1068x712.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/856.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1068px) 100vw, 1068px" /><figcaption>FOTO: MKM</figcaption></figure>



Podsjetila je da je u februaru Ministarstvo proslavljalo „Vojovih sto“.



„Kada sam mu čestitala, rekao je jednu veliku istinu “Lijepo je živjeti, pa kako god!!”. Da, lijepo je bilo prošetati, pa vidjeti Voja kako u društvu, uvijek u društvu, uživa u trenutku, u nekom toplom, zlatnom danu, na Škveru. Sve je bilo na svom mjestu. Univerzum u malom i savršenom skladu… Na žalost, zemaljski dani prođu…i Škver će biti drugačiji bez aure koju mu je davalo pristustvo slikara… I Crna Gora će biti tužnija bez velikana sa kojim je dijelila prostor i vrijeme“, kazala je Vujović.



Istakla je da Stanćev pogled na život, zabilježen u svakom potezu kista, osvjetljava svakodnevne trenutke – more, lica ljudi iz susjedstva, zalaske sunca nad hercegnovskim obalama. Iza vedrine i prividne lakoće krije se suptilna filozofija: život je, ma koliko komplikovan, vrijedan divljenja i slavljenja.



„U vremenu koje često zaboravlja važnost tih tišina, Vojo nas podsjeća na vrijednost malih radosti. Njegova umjetnost nije samo vizuelna – ona je emocionalna, intelektualna i duhovna. Uz Voja Stanića, umjetnost se ne doživljava samo očima, već i srcem“, rekla je Vujović.



Poručila je da Stanićeva djela odolijevaju vremenu, jer pripovijedaju univerzalne istine koje nas, bez obzira na godine ili generacije, povezuju.



„Hvala Voju što nam je svojim kistom dao komade vječnosti“, zaključila je Vujović.



Predsjednik CANU, akademik Ljubiša Stanković, kazao je da je kroz život, koji je trajao više od jednog vijeka, istaknuti crnogorski umjetnik stvorio djela po kojima će se pamtiti širom svijeta.



“Vojovo nasljeđe živjeće vječno kroz njegova djela koja su postala dio nacionalnog blaga Crne Gore i šireg okruženja. Njegova umjetnost, prepoznatljiva po vedrini i neposrednosti predstavlja neiscrpnu inspiraciju za generacije umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti. Stanićev slikarski opus prožet ljubavlju prema Crnoj Gori, Herceg Novom i čovjeku, bio je usmjeren ka stvaranju svijeta ispunjenog ljepotom i harmonijom“, poručio je Stanković.



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/799-1200x800.jpg" alt="" class="wp-image-784925" width="1068" height="712" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/799-1200x800.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/799-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/799-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/799-1536x1023.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/799-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/799-1068x712.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/799.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1068px) 100vw, 1068px" /><figcaption>FOTO: MKM</figcaption></figure>



“Njegove slike, često sa motivima iz svakodnevnog života, bile su ispunjene toplotom i duhovnošću, a istovremeno su nosile duboke filozofske poruke o smislu i ljudskom postojanju”, objasnio je Stanković.



Za Stanića je rekao da je majstor u prikazivanju mediteranske svjetlosti i njenog uticaja na pejzaže i ljude, a njegov humor opisao je kao suptilan i inteligentan, često izražen kroz karikaturne likove i situacije.



„Ljudskost je centralna tema u Stanićevom slikarstvu. On slika ljude iz svakodnevnog života, sa svim njihovim vrlinama i manama, ali uvijek s poštovanjem i ljubavlju“, rekao je Stanković.



„Vojo Stanić je jedan od najznačajnijih crnogorskih umjetnika 20. vijeka. Bio je više od slikara. Bio je vizionar, humanista i veliki ljubitelj života. Njegova umjetnost nas podseća na važnost ljepote, dobrote i optimizma. Stanićeva djela su univerzalna i govore jezikom koji svi razumijemo“, poručio je.



Zato je, kako smatra, važno da u CANU, ali i u Crnoj Gori, trajno njegujemo sjećanje na ovog velikog umjetnika.



Akademik Žarko Mirković, potpredsjednik CANU, prisjetio se nedavnog okupljanja povodom 100. Vojovog rođendana, kada je upriličena izložba njegovih slika i monografije koju je, njemu u čast objavila CANU.



„Prilično sam siguran da tada, pored punog vijeka koji je Vojo proživio, niko nije pomišljao da sličnih svečanosti neće biti ponovo. Jer nas je dugim i plodnim životom, a prije svega djelom koje je nekako sraslo sa nama, navikao da je uvijek tu. Vojov životni stav, njegova mudrost, zemaljsko vrijeme koje je odživio do kraja a koje je ispunjavao mnogim zadovoljstvima najviše radošću slikanja protive se svakoj patetici. Možda bi zato ovaj skup trebali prihvatiti kao još jedan susret, a ne kao oproštaj. Kao slavljenje njegovo života i onoga što je za života uradio”, kazao je Mirković.



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/90-1200x800.jpg" alt="" class="wp-image-784924" width="1068" height="712" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/90-1200x800.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/90-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/90-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/90-1536x1023.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/90-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/90-1068x712.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/90.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1068px) 100vw, 1068px" /><figcaption>FOTO: MKM</figcaption></figure>



Mirković je rekao da „bez obzira što se o Voju dosta zna, suština njegovog slikarstva, koje je samo na izgled jednostavno, kao da nam uvijek izmiče“, ali kako je kazao, to i jeste vječita zagonetka u djelima velikih umjetnika.



„Njegove slike je mnogo lakše voljeti nego objasniti, zato što su, po Vojovim riječima, proces i rezultat stvaranja sami po sebi čarolijia, koja dijelom dolazi iz podsvijesti. Zbog toga ih niko, pa ni on sam ne može sasvim razumijeti“, objasnio je.



„Njegovo slikarstvo izgleda kao beskrajan niz scena isprepletene stvarnosti i fikcije, ozbiljnog i smiješnog, intimnog i javnog. Kao galerija čudnih ljudskih figura i njihovih još čudnijih odnosa, koje je moglo vidjeti samo oko vječitog optimiste. Platnima dominiraju vizure, ljudi i biće mediteranske Crne Gore, svijet toplih boja, lokalan a kosmopolitski, neumoljivo istinit, a istovremeno tolerantan, i uvijek vedar, i po malo „iščašen“, onakav kakvog ga je Vojo posmatrao kroz svoj prozor na Škveru, domaštavao sa ljubavlju i slikao rukom istinskog majstora“, kazao je potpredsjednik CANU.



Taj jedinstveni i neponovljivi svijet koji je Vojo ostavljao na slikama zauvjek je njegov, ali je voljom prirode, sada prepušten nama i budućem vremenu“, zaključio je Mirković.



„Doviđenja Vojo…od nas nećeš lako otići“, oprostio se Mirković.

Vujović: Stanićevi pogledi na svijet i stvaranje obogatili kulturu i univerzalni jezik umjetnosti

FZ6EdQMo

Tamara Vujović

Džudi Rajzing Rajnke

Radomir Kračković

To je ocjena ministarke kulture i medija&nbsp;Tamare Vujović&nbsp;na završnoj konferenciju o medijskoj pismenosti i budućnosti novinarstva „Osnaživanje medijskih radnika kroz medijsku pismenost“, koju je organizovao Sindikat medija Crne Gore, a podržala Ambasada SAD-a.



“Svjedočimo ogromnim promjenama u medijskom pejzažu. Ipak, jedna konstanta ostaje nepromijenjena – uloga novinara kao čuvara istine i profesionalnih standarda. Crnogorsko društvo je privilegovano jer imamo novinare koji su hrabri, etični i posvećeni potrazi za istinom. Međutim, sa ubrzanjem digitalizacije, trkom sa vremenom da se prilog što prije objavi, izazovi pred medijskim radnicima postaju sve složeniji. Lažne vijesti, manipulacije i zlonamjerne dezinformacije koje kruže online sferom ne samo da ugrožavaju profesionalizam, već predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskom poretku”, ocijena je Vujović.



Zato ključno pitanje, kako smatra, nije samo kako prepoznati te prijetnje, već i kako osigurati da budemo dovoljno obučeni, informisani i oprezni da ostanemo ispred njih.



“Medijska pismenost je jedan od ključnih odgovora na to pitanje. Naša budućnost zavisi od toga koliko ćemo biti spremni da se kontinuirano edukujemo, prilagođavamo i unapređujemo svoje sposobnosti. Svi dijelimo isti cilj, a to su– slobodni, nezavisni i profesionalni mediji, ali da bismo to ostvarili, moramo ulagati u konstantno unapređenje da nam saopštite istinitu informaciju i vještina graðana da je pronaðu u moru drugih informacija”, nedvosmislena je Vujović.



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/Y6NLlNHg-1200x800.jpeg" alt="" class="wp-image-772410" width="1068" height="712" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/Y6NLlNHg-1200x800.jpeg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/Y6NLlNHg-300x200.jpeg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/Y6NLlNHg-768x512.jpeg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/Y6NLlNHg-1536x1024.jpeg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/Y6NLlNHg-2048x1365.jpeg 2048w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/Y6NLlNHg-696x464.jpeg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/Y6NLlNHg-1068x712.jpeg 1068w" sizes="(max-width: 1068px) 100vw, 1068px" /><figcaption>FOTO: MKM</figcaption></figure>



Kroz Medijsku strategiju u Direktoratu za medije, kako je kazala, radi se sveobuhvatna analiza medijske pismenosti , kako bi se dobiodetaljan uvid u nivoe pismenosti i oblikovale odgovarajuće preporuke za dalje unapređenje.



“Planirano je i formiranje Nacionalnog savjeta za medijsku pismenost, koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan. Ovaj savjet, koji će činiti ključni akteri poput Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva kulture i medija, Agencije za elektronske medije i organizacija civilnog društva, predstavljaće centralnu tačku za koordinaciju svih aktivnosti vezanih za jačanje medijske pismenosti u Crnoj Gori”, upoznala je Vujović.



Kako je navela, planirane su godišnje analize o nivou medijske pismenosti, koje će nam omogućiti da pratimo napredak i pravovremeno reagujemo na nove izazove.



“Međutim, oprez i edukacija ne završavaju ovdje. Bez stalnog usavršavanja i prilagođavanja, čak i najpažljiviji medijski profesionalac može postati žrtva manipulacije. Zato su projekti poput ovog, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, od presudnog značaja. Oni ne samo da unapređuju profesionalne standarde, već jačaju otpornost cijelog društva na dezinformacije, manipulacije i govor mržnje”, uvjerena je Vujović.



Napomenula je da se događaj poklapa sa nacionalnom kampanjom medijske pismenosti pod nazivom INFO, čiji je cilj podizanje svijesti građana o opasnostima lažnih vijesti i dezinformacija.



“Sigurna sam da će rezultati ovog projekta ostaviti dubok trag na profesionalne standarde, povjerenje javnosti u medije, i ukupnu otpornost naše medijske zajednice, i drago mi je da vidim da se i preklapaju aktivnosti Ministarstva kulture i medija, Sindikata medija Crne Gore i Agencije za AVM usluge, te posebno pozdravljam kampanju “Srebrni surferi” koju sprovodi Agencija za audiovizuelne medijske usluge (bivša AEM), za medijsku pismenost naših najstarijih sugraðana. Ostanite vjerni osnovnim principima novinarstva: istini, odgovornosti i profesionalizmu, jer bez slobodnih medija nema osjviješćenog i dobro informisanog graðanina, a samim tim nema ni slobodnog društva”, zaključak je Vujović.



Tokom konferencije ambasadorka SAD u Crnoj Gori&nbsp;Džudi Rajzing Rajnke&nbsp;poručila je da je imperativ za medijske kuće da se odupru političkom uticaju.



“Medijske kuće, treba da rade u interesu građana i da se bave stvarnim novinarstvom. Istinsko novinarstvo ne promoviše politčke agende, ne promoviše niti njeguje podjele, ono obezbjeđuje informacije zasnovane na činjenicama, tako da građani sami mogu da odluče o nekim stvarima“, kazala je Rajnke.



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/TuVd5nfA-1200x800.jpeg" alt="" class="wp-image-772411" width="1068" height="712" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/TuVd5nfA-1200x800.jpeg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/TuVd5nfA-300x200.jpeg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/TuVd5nfA-768x512.jpeg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/TuVd5nfA-1536x1024.jpeg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/TuVd5nfA-2048x1365.jpeg 2048w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/TuVd5nfA-696x464.jpeg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/TuVd5nfA-1068x712.jpeg 1068w" sizes="(max-width: 1068px) 100vw, 1068px" /><figcaption>FOTO: MKM</figcaption></figure>



Kako je kazala, u poređenju sa komšijama i svijetom, zaista svijest o slobodnom novinarstvu jača iz godine u godinu, kao i o slobodi govora.



“Crna Gora je usvojila Medijsku strategiju i samim tim Vlada se obavezala na reformu u medijskom sektoru u narednih pet godina. To uključuje medijsku pismenost, unaprijeðenje senzitivno rodnog pisanja u novinarstvu i, u skladu sa tom strategijom, imamo i obavezu poslodavaca da se uključe u dijalog sa medijskim radnicima i sindikatima i pregovaraju. To je dobar korak“, istakla je Rajnke.



Kazala je da je veoma važno obezbijediti nezavisnost medijskog izvještavanja od političkih struktura, nezavisnost medijskih kuća po pitanju finansija, zatim unapređenje u pogledu vlasništva u medijima.



„Povjerenje u medije postaje ključni resurs za koji se moramo boriti. Pored nas, toga moraju biti svjesni i donosioci odluka i pomoći nam u ovoj borbi, jer samo objektivni i kredibilni mediji mogu na pravi način braniti demokratiju u savremenom društvu“, istakao je predsjednik SMCG,&nbsp;Radomir Kračković.



Kračković smatra da je osnaživanje kroz medijsku pismenost jedno od polja u kojima nastoje da pomognu novinarima te da medijska pismenost predstavlja snažan odgovor na dezinformacije.



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/MCydY73Q-1200x800.jpeg" alt="" class="wp-image-772412" width="1068" height="712" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/MCydY73Q-1200x800.jpeg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/MCydY73Q-300x200.jpeg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/MCydY73Q-768x512.jpeg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/MCydY73Q-1536x1024.jpeg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/MCydY73Q-2048x1365.jpeg 2048w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/MCydY73Q-696x464.jpeg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/MCydY73Q-1068x712.jpeg 1068w" sizes="(max-width: 1068px) 100vw, 1068px" /><figcaption>FOTO; MKM</figcaption></figure>



„Lažne informacije, botovi i propagandni sadržaji danas brzo cirkulišu, zbog čega novinari moraju razviti visok nivo medijske pismenosti“, istakao je Kračković, a kao ključni problem prepoznaje upravo brzinu kojom se dezinformacije šire. Rješenje leži u temeljnoj provjeri izvora, korišćenju alata za verifikaciju sadržaja i stalnom učenju, kako bi novinari zadržali povjerenje publike“, kazao je Kračković.

Vujović: Medijska pismenost glavni alat u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti

01000000-0aff-0242-cea9-08dc94f9e92e_w1597_n_r1_st_s-1320x733

Ocjenjuju da osim što su nezakonita, ova preimenovanja su i primjeri negativnog istorijskog revizionizma.



A da je u Crnoj Gori na sceni rehabilitacija ratnih zločinaca i pokreta, i istorijski revizionizam smatra preko 40 odsto građana – podaci su istraživanja CGO iz 2022.



Ove dvije organizacije su od Ministarstva kulture 24. juna zatražile da spriječi ovakve akcije jer su u suprotnosti sa vladavinom prava, što je uslov za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.



Naime, za promjene ulica neophodna je saglasnost Ministarstva kulture.



Ministarstvo je za Radio Slobodna Evropa potvrdilo da nije dalo saglasnost za preimenovanje ulica u Pljevljima.



Kako je navedeno, gradske vlasti nisu ni pokretale procedre za dobijanje saglasnosti pa je Ministarstvo zatražilo od Uprave za inspekcijske poslove da izvrši inspekcijski nadzor.



Vlast u Pljevljima je prošle godine preuzela koalicija stranka nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, koja je ubrzo preimenovala tri ulice po imenima vojnika koji su poginuli devedesetih za vrijeme rata.



Tako su “svoju” ulicu dobili Eldin Hrapović, Vukoman Tešović, i Branko Krvavac.



Upravo na poslednje dvije odnosi se poziv inspekciji iz Ministarstva kulture.



Slučaj ulice Krvavca



Posljednje imenovanje ulice, po Branku Krvavcu, izazvalo je negodovanje dijela javnosti u Crnoj Gori ali i reakciju susjedne Hrvatske.



Krvavac je poginuo na dubrovačkom ratištu 23. oktobra 1991. godine.



Prema tvrdnjama inicijatora, njega je pogodio metak snajpera dok je pružao pomoć ranjenom komandiru, pa su Tivatsku ulicu u kojoj se rodio “zbog zasluga i časti” imenovali njegovim imenom.



“Svako dostojanstven zna da u tome nema ništa ni zaslužno ni časno”, kazali su tim povodom za RSE iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.



Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju na Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a.



Iz Hrvatske su naglasili i da je jedna od evropskih vrijednosti kultura sjećanja:



“Svaki pokušaj revizionizma, negiranja ili izvrtanja istorijskih činjenica i istine o zbivanjima tokom devedesetih suprotno je tim vrijednostima. I za Hrvatsku je neprihvatljiv”.



Od institucija Crne Gore očekujemo da ocijene usklađenost preimenovanje ulice s pozitivnim propisima i zakonima, rečeno je za RSE u Ministarstvu.



Sin Branka Krvavaca šef je kabineta crnogorskog premijera i funkcioner vladajućeg Pokreta Evropa sad Milojka Spajića. Rođen je par mjeseci nakon očeve smrti.



Nije odgovorio na pitanja RSE da li je saglasan što je ime njegovog oca na taj način upotrijebljeno u Pljevljima.



Agresija na Dubrovnik, u kojoj su učestvovali pretežno građani Crne Gore, najveća je sramota njenoj novijoj istoriji, ocijenile su HRA i CGO 24.aprila.



Još spornih naziva ulica



Ulicu u Pljevljima je dobio i vojnik Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Vukoman Tešović, koji je u vrijeme NATO intervencije 1999. poginuo služeći vojni rok u mjestu Košare.



NATO je intervenisao kako bi spriječio dalji egzodus i stradanje albanskog stanovništva sa Kosova, usljed terora srpskih vojno-policijskih snaga.



Za zločine nad Albancima na Kosovu pred međunarodnim sudom u Hagu suđeno je dijelu zvaničnika Srbije, uključujući i predsjednika Slobodana Miloševića.



Lokalni parlament Pljevlja je 11. juna 2024. usvojio odluku da se sadašnja Drvarska preimenuje u Ulicu kapetana Đurka Bojovića.



Bojović je bio kapetan Vojske Jugoslavije, koji je preminuo 2001. od posljedica ranjavanja tokom sukobima u okolini Bujanovica.



Ko mogu biti ‘istaknute ličnosti’? Branko Krvavac, Vukoman Tešić i Đurko Bojović ne ispunjavaju ni jedan zakonom propisani uslov za “istaknutu ličnost”, navele su u saopštenju HRA i CGO.



Naime, prema Zakonu o spomen obilježjima, istaknutom ličnošću se smatra lice koje je posebno zaslužno za razvoj Crne Gore, čije djelo ima međunarodni značaj, koje se istaklo u oslobodilačkom ratu ili u borbi protiv fašizma.



Uz to, Zakon propisuje da nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje saradnicima okupatora, licima koja su zastupala fašističke ili šovinističke ideje kao ni licima koja su u istoriji Crne Gore ili šire imale negativnu ulogu.



U obilježavanje uključen i Mandić



Lokalna vlast Pljevalja je i Bobovsku preimenovala u Ulicu Eldina Hrapovića – po imenu pilota nekadašnje Vojske Jugoslavije koji je sa dvojicom kolega poginuo 1991. u Sloveniji.



Bio je prva žrtva sukoba u bivšoj Jugoslaviji.



Na svečanosti povodom imenovanja ulice predsjednik Skupštine&nbsp;Andrija Mandić&nbsp;je naglasio da herojski čin pilota treba da služi kao primjer oficirima Vojske Crne Gore i mladima:



“Eldin Hrapović je čestiti, časni vitez Pljevalja, koji je svoju zakletvu, svoju riječ, svoju otadžbinu čuvao do kraja života.”



Inicijativa da se ulica u kojoj je rođen i živio Hrapović preimenuje podnijeta je 2014. ali je tek nakon dolaska DF na vlast usvojena.



U Podgorici ulica odgovornom za zločin deportacije?



U podgoričkom parlamentu uskoro bi trebalo da bude razmatran prijedlog vladajućih Demokrata da jedna od ulica nosi naziv Pavla Bulatovića.



On je bivši ministar policije u Vladi Crne Gore i ministar vojni SRJ u vrijeme vladavine Slobodana Miloševića.



Bulatović je “kao ministar unutrašnjih poslova 1992. naredio izvršenje ratnog zločina Deportacije muslimanskih izbjeglica”, što je konstatovano na suđenju učesnicima ovog zločina.



Tada je crnogorska policija, bez zakonskog osnova, uhapsila više od 150 izbjeglica, uglavnom Bošnjaka, i predala ih Vojsci Republike Srpske.



Preko 80 ih je ubijeno.



Bulatović je ubijen 2000. godine u Beogradu dok je bio ministar odbrane SRJ. Ubistvo nikada nije rasvijetljeno, kao ni motiv.



Vladajuće Demokrate su nastale iz Socijalističke narodne partije Momira Bulatovića, nekadašnjeg predsjednika Crne Gore i bliskog saradnika Slobodana Miloševića.



Vranešove promjene Pljevalja



Na čelu pljevaljske opštine je&nbsp;Dario Vraneš, iz proruske Nove sprske demokratije Andrije Mandića, koja je bila članica Demokratskog fronta.



Kada je izabran za predsjednika inicirao je da se kao Dan opštine slavi crkveni praznik, dan Svete Petke, a ne kao do tada dan oslobođenja grada od fašizma u Drugom svjetskom ratu.



Svečanom akademijom 15. februara proslavljao je Dan državnosti Srbije, što ne smatra negiranjem crnogorske nezavisnosti, već pravom srpskog naroda.



Prošle godine je, na pitanje odbornika DPS-a, zašto u gradu za Dan nezavisnosti 21. maja nema zastava Crne Gore rekao da će “prekinuti praksu da se grad tih dana pretvara u cirkusku predstavu”.



Dan nezavisnosti je praznik čije obilježavanje propisuje Zakon o državnim praznicima Crne Gore. On propisuje i da se državna zastava – crvena sa zlatnim grbom – vijori na zgradama lokalne uprave i ustanova čiji je osnivač država.



Nakon stupanja na funkciju, Vraneš je, međutim, od direktora opštinskih javnih ustanova i preduzeća zahtijevao da na zgradama istaknu crveno-plavo-bijele trobojke koje su identične sa narodnom zastavom Srbije.



Odbio je učešće na Međunarodnom turističkom sajmu u Prištini, koji je organizovan u aprilu uz podršku Vlade Kosova, jer kako je rekao “takozvana država Kosovo ne postoji, već je srpska pokrajina Kosovo i Metohija”.



Na vlasti u Pljevljima do 2022. decenijama je bila Demokratska partija socijalista, doskorašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Preimenovanje ulica u Pljevljima po imenima stradalih `90-ih bez saglasnosti države