Trump-and-Rubio

waltz-ao-specijalac

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump ponudio je od penzonisanom oficiru, veteranu rata u Afganistanu, sada kongresmenu, Michealu Waltzu jedan od najvažnijih položaja u Bijeloj kući – predsjedničkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, dok istovremeno pregovara sa senatorom iz Floride Marcom Rubiom za mjesto državnog sekretara, javljaju američki mediji.



Michael Miike Waltz je odlikovani oficir, specijalac iz jedinice zelenih beretki, s iskustvom u Avganistanu, na Bliskom istoku i u Africi. Gorljivi je Trumpov pristalica koji je 2020. podržao pokušaje poništenja izbora koje je Trump izgubio. Zagovornik je najoštrije moguće politike prema Kini. Podržava američku pomoć Ukrajini, ali se <a href="https://waltz.house.gov/news/documentsingle.aspx?DocumentID=761">zalaže za to</a> da i zapadnoevropske zemlje podijele teret pomoći.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="550" height="412" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/waltz-ao-specijalac.jpg" alt="" class="wp-image-779350" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/waltz-ao-specijalac.jpg 550w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/waltz-ao-specijalac-300x225.jpg 300w" sizes="(max-width: 550px) 100vw, 550px" /><figcaption>Waltz kao specijalac</figcaption></figure>



Marco Rubio važi za vanjskopolitičkog jastreba prema Kini i Iranu, dok i on podržava Ukrajinu u odbrani od ruske agresije. Sin je kubanskih radnika koji su prebjegli u SAD.



Trump i Rubio bili su rivali u trci za kandidata Republikanske stranke na predsjedničkim izborima 2016. Tada su razmjenjivali i oštre riječi, ali je Rubio, nakon što je izgubio stranačku nominaciju, snažno podržao Donalda Trumpa.

Trump zaokružuje tim: Za ključnog savjetnika i državnog sekretara odabrao oštre kritičare Kine i podržavaoce Ukrajine

List navodi da Tramp – u očima evropskog kontinenta – nije samo političar koji je okrenuo izbore u SAD-u naglavačke, preoblikovao Republikansku stranku u kult ličnost i potkopao tradicionalna savezništva Vašingtona, već je i ,,prenosnik zaraze”, budući da predstavlja ,,opasan uzor” za ambiciozne evropske čelnike.



Navodi i primjere evropskih političara koji se ponašaju slično Trampu u mnogim aspektima. U Britaniji je 44-godišnja desničarka Kemi Badenoč, koja je porijeklom iz Nigerije i opisuje se kao radikalna, osvojila mjesto predsjednice Konzervativne stranke, prenosi Al Džazira.



Iako svojim fizičkim izgledom ne podseća na Trampa, budući da su njeni roditelji pripadnici zapadnoafričke etničke grupe Joruba i većinu svog detinjstva je provela u Nigeriji, u velikoj mjeri se može upoređivati s novoizabranom američkom predsjednikom.



 Dok je prošlog mesjeca vodila izbornu kampanju za vođstvo svoje stranke, Badenoč je napala politike koje podržavaju različitosti i imigraciju, kao i ,,birokratsku klasu” u Britaniji.



Izjavila je da bi čak 10 odsto britanskih državnih službenika trebalo biti u zatvoru zbog stvari poput ,,agitiranja”, što je Vašington post nazvao oponašanjem Trampovog stila prezira prema takozvanoj ,,dubokoj državi”.



U Njemačkoj su ekstremno desničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD) i jedan od njenih čelnika osuđeni zbog izjava koje su bile nalik nacističkoj ideologiji.



Američki list je istakao kako ni evropska ljevica nije imuna na Trampov uticaj. U Parizu se odjek njegovog odbijanja izbornih rezultata 2020. godine mogao čuti od Žan-Lik Melanšona, vođe ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI).



&nbsp;Melanšon je napao novu desničarsku vladu, opisujući je kao nelegitimnu, s obzirom na to da je njegov ljevičarski blok zauzeo prvo mjesto na parlamentarnim izborima i imao je pravo na formiranja vlade.



Novinari navode da je novoizabrani američki predsjednik vrlo omražen u Evropi jer je instinktivno neprijateljski nastrojen prema Starom kontinentu. Oduvijek je vjerovao da Sjevernoatlantski savez (NATO) osigurava Evropljanima američko sigurnosno pokriće na račun američkih poreznih obveznika.



Strah i prezir koje Tramp izaziva možda neće imati značajniji uticaj na njegove imitatore koji su duboko fascinirani njegovom ličnošću. Prema listu, on uživa poštovanje ,,neliberalnih i fanatičnih” lidera poput premijera Viktora Orbana u Mađarskoj, Roberta Fica u Slovačkoj i holandskog političara Gerta Vildersa.



Vašington post dalje navodi da evropski narodi možda “preziru” Trampa, ali da će ga mnogi njihovi čelnici vjerovatno nastojati umiriti. Sigurno će više njih pokušati isprobati Trampove taktike, koje su se pokazale vrlo uspješnima u Sjedinjenim Američkim Državama, prilagođavajući ih evropskoj publici. Prema tome, opasnost od širenja fenomena ,,trampizma” i dalje ostaje prisutna u Evropi.

Vašington post: Tramp opasan uzor za fanatične evropske čelnike

2024-11-07-istrazivanje-harris-trump-po-rasi

trump-show-nanslovna

trump-showman

grump-skup

trump-dr-gar-btrck

trump-show-knjiga

Zašto je na američkim predsjedničkim izborima pobijedio Donald Trump?



Prvo što je jasno da je Demokratska stranka pogriješila što se nije na vrijeme i što se nije ozbiljno pripremila za moguću drugu Trumpovu kandidaturu i što je njen kandidat bio aktuelni predsjednik Joe Biden kada je moralo biti jasno da je njegovo zdravstveno stanje takvo da on ne da ne može pobijediti, nego ne može ni iznijeti kampanju. Trebalo je da prođe TV duel s Donaldom Trumpom 27. juna, pa nakon toga još gotovo mjesec da Joe Biden odstupi.



Druga zabluda ili greška je bila da Kamala Harris, koja je bila iznuđeno rješenje, može uz podršku establišmenta i korporativne Amerike pobijediti Donalda Trumpa. Ona je dala sve od sebe i njoj se nema što zamjeriti. Ali se pokazalo da ona nije ta osoba. Ne da još nije vrijeme za ženu na čelu SAD, nego da ličnost bez harizme i političkog iskustva, bez jasnih odgovora na teme koje je nametao protivkandidat, ako treba i odgovora na granici drskosti kako se to u kampanjama podrazumijeva, teško može pobijediti uprkos prethodnoj uspješnoj karijeri i činjenici da je praktično osoba bez mrlje. Kampanja Kamale Harris, pokazala se prefina, previše u rukavicama, preotmena, čak preuštogljena za ulični vokabular, jeftine štosove, i isprazne floskule protivkandidata. Najslikovitiji i dovoljan opis ovoga je činjenica da je bez adekvatnog odgovora ostalo <a href="https://x.com/TamaraSrzentic/status/1853876962978398212">kako je u predvečerje izbora objavila iz Kalifornije bivša ministrica javne uprave Tamara Srzentić</a>, „zalaganje za porodicu i tradicionalne vrijednosti“ dvojca Donald Trump i Elon Musk, koji zajedno imaju 17-oro djece sa 6 žena.



Treća zabluda je stav demokrata i pristojnog svijeta da Amerikanci neće masovno podržati ličnost koja je osuđena za krivična djela, koja širi primitivizam, milijardera koji se ponaša osiono, da Latino-Amerikanci neće glasati za bijelog desničara… Greška. Svega toga su Amerikanci bili svjesni kao i svih drugih Trumpovih nedostataka. Mnogi sigurno nijesu zaboravili ni njegovo loše upravljanje COVID krizom kada je predlagao liječenje varikinom, i ratovanje s medijima koje je čašćavao najgorim pridjevima. Ali je jače od svega toga bilo sjećanje da je u njegovo vrijeme ekonomija bila bolja da su imali više novca i da su bolje i spokojnije živjeli nego u eri Biden-Harris. Radnička klasa sa rubova gradova, ljudi u teškim ekonomskim problemima, pritisnuti otplatama kredita, inflacijom, problemima obezbjeđivanja novca za školovanje djece, vidjeli su Trumpa kao rješenje. A to nijesu samo bijelci. Naprotiv. Demokrate su imale čvrsto uporište samo u afroamerikancima i latino ženama. Sve ostalo je bilo podijeljeno – bijelci više za Trumpa, ostali više za Harris, ali ne u tolikoj mjeri da je to moglo prevagnuti.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="1024" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/2024-11-07-istrazivanje-harris-trump-po-rasi.jpg" alt="" class="wp-image-777709" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/2024-11-07-istrazivanje-harris-trump-po-rasi.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/2024-11-07-istrazivanje-harris-trump-po-rasi-234x300.jpg 234w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/2024-11-07-istrazivanje-harris-trump-po-rasi-768x983.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/2024-11-07-istrazivanje-harris-trump-po-rasi-696x891.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Četvrta zabluda je bila da će sudski procesi nauditi Trumpu. Dogodilo se suprotno. On je, naprotiv, percipiran kao simbol borbe protiv establišmenta.



No, sve ovo navedeno moglo je biti i plod analize da je kojim slučajem pobijedila Kamala Harris. Međutim, izbore je, u najvećoj mjeri odlučio Donald Trump lično, čvrstim rješenjem da na iznenađenje ne samo protivnika nego i saveznika, PR savjetnika i najbližih saradnika vodi kampanju onako kako on misli i osjeća. Od ljetošnjeg skupa u Sjevernoj Karolini bilo je jasno da je krenuo putem koji je sam zacrtao.



Scott Bessent, Trumpov donator i ekonomski savjetnik, prisjetio se sastanka s Trumpovim piscima govora u avgustu kako bi ponudio ideje za ono što je kampanja predstavljala kao veliki ekonomski govor u važnoj državi. Ali kad je Trump izašao na pozornicu, bacio scenario, izostavio neke ekonomske teme, zadubivši se umjesto toga u granice i kriminal. Bessent je za Reuters rekao da ga je Trumpovo obraćanje u početku zateklo nespremnog. No činilo se da je gomila počela svirati kako Trump diriguje. Nakon što je kasnije tog dana čuo pohvalne stavove radnika, Bessent je rekao da je shvatio snagu Trumpovih političkih instinkata. „Moram to učiniti na svoj način“, rekao je Trump novinarima dan nakon događaja u Sjevernoj Karolini, odbacivši prijedloge da promijeni pristup.



Opširne analize Trumpovog uspjeha objavili su danas <a href="https://www.reuters.com/investigations/trumps-advisers-fretted-about-letting-trump-be-trump-he-won-anyway-2024-11-06/?utm_source=Sailthru&amp;utm_medium=Newsletter&amp;utm_campaign=One-Essential-Read&amp;utm_term=110624&amp;user_email=9b82b1c6f4373f424a2ea5fef73f4577bba0d29153bed3b877139079ce8689df&amp;lctg=66892717732df422230ad73e">Reuters</a> u tekstu naslovljenom „Trump je to učinio na svoj način u trci za Bijelu kuću – Kako je dokazao da su njegovi savjetnici bili u krivu“ i <a href="https://www.nytimes.com/2024/11/06/us/elections/donald-trump-supporters.html">News York Times</a> u tekstu naslovljenom „Kako se Trump povezao s toliko mnogo Amerikanaca“.



Više od 20 Reutersovih sagovornika Trumpovih saveznika, savjetnika, donatora i republikanskih operativaca otkriva detalje mozaika kampanje koji se svi svode na jedno. Donald Tump je ignorisao savjete i kako da se ponaša i što da govori, a što ne, i na koga da se osloni, a koga da udalji iz kampanje, i sve je više, kako je kampanja odmicala radio po svome, po instinktu, po osjećaju. Znao je da zgrozi savjetnike i ljude iz štaba, ali je gurao po svome. I to je uspijevalo.



S gnušanjem je odbacivao ankete kada su pokazivale prednost Kamale Harris i ignorisao pozive savjetnika „da vrati kampanju na pravi put“. Radio je upravo suprotno. Na jedinoj TV debati s protivkandidatkinjom je ponovio lažne tvrdnje da su venecuelanske bande zauzele dijelove jednog grada u Koloradu, i zagovarao lažne glasine da Haićani u Ohaju kradu i proždiru kućne ljubimce svojih susjeda. „Jedu pse, jedu mačke“, vikao je Trump. Savjetnici su ga molili da se kampanja usredsredi na druga pitanja, a on je odgovorio udvostručavanjem ovih tvrdnji.



Do kraja kampanje, Trumpova retorika postajala je sve ljuća i apokaliptičnija. Često je upozoravao na globalni nuklearni rat ako izgubi. U Pennsilvaniji je krajem oktobra, Trump raspravljao o navodnoj veličini penisa pokojnog igrača golfa Arnolda Palmera. U razgovoru sa slavnom osobom, podcasterom Joeom Roganom nekoliko dana kasnije, govorio je o životu na Marsu i rekao da bi volio biti „psihijatar za kitove“. Trumpovi saradnici su rekli da je on određivao tempo svojih događaja i razgovarao koliko god je htio. Na skupu u Madison Square Gardenu u Njujorku devet dana prije izbora, Trumpov komičar nazvao je Portoriko „plutajućim ostrvom smeća“. Protivnici su ga označili simbolom netrpeljivosti. Dva dana kasnije, nedjelju dana pred izbore proradio je Trumpov instinkt showmana. Želeći da pokaže da je ono bio gaf, pred skup u Viskonsinu je obukao narandžasti sigurnosni prsluk i ušao u kamion za smeće pred mnoštvom kamera. Video je postao odmah viralan i odvratio je pažnju nekih glasača od tema na koje je Trump ranjiv, navodi Reuters.



<figure class="wp-block-video"><video controls src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/trump-dr-gar-btrck.mp4"></video><figcaption>Show must go on: Epizoda s kamionom za odvoz smeća</figcaption></figure>



Kako je sve ovo uticalo na ljude? Iskusni New York Timesov novinar Shawn McCreesh piše da je pratio Trumpovu kampanju i da je na desetinama događaja lično svjedočio kako se kao magnet spajao s najrazličitijim ljudima na najrazličitijim mjestima. „Majke iz predgrađa u Vašingtonu, vojno osoblje u Detroitu, evangelisti u južnoj Floridi, bitcoineri u Nešvilu, fudbalski navijači u Alabami, vatrogasci na Menhetnu…“ Na skupovima u Šarlotu, Atlanti, Bozemanu, Virdžininja Biču, Bronksu i drugdje, gledao sam njegove bezbrojne razgovore s ljudima koji su brzo odbacivali ili racionalizirali svaku kontroverzu koja se u svakom trenutku vrtjela oko njega. Ljudi su u njemu vidjeli sve što su željeli da vide. I vjerovali su da mu, kao da ga godinama poznaju i on njih, svjedoči novinar New York Timesa.



Shawn McCreesh podrobno opisuje desetine događaja širom Amerike, fascinirane bitcoinere koji su na skup ušli s rezervom prema Trumpu, a odatle izašli s čvrstim uvjerenjem da za njega glasaju, seljake s kojima on u štali pored traktora John Deere razgovara o njihovim problemima, nakon čega oni odlaze s uvjerenjem da je on on čovjek koji će riješiti njihove probleme.



Veza s Trumpom produbila se za mnoge ljude nakon atentata u Batleru u Pensilvaniji u julu. Mark Zuckerberg, suosnivač Facebooka, rekao je da je način na koji je Trump ponovno iskočio i povikao „Borba!“ bila „jedna od najopasnijih stvari“ koje je ikada vidio – i činilo se da se mnogi ljudi slažu s tim. Bila je to zanimljiva inverzija: prije tog momenta, Trump je samo glumio žestokog tipa na televiziji, družio se s rvačima i vježbao škiljenje Clinta Eastwooda. Sada se na TV-u ponašao nedvosmisleno grubo. Ljudi širom zemlje su počeli ga vide kao nešto između Ramba i Johna Gottija. Objavljivali su memove i nosili majice s njegovom fotografijom ili krvavim licem. Amerikanci vole svoje antiheroje i akcijske filmove. Kampanja je prihvatila badass estetiku. Kad se Trump vratio u Batler početkom oktobra, bilo je vojnih veterana koji su iskakali iz aviona, skakali padobranom na skup dok je AC/DC treštao iz zvučnika, svjedoči novinar New York Timesa.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="714" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/grump-skup.jpg" alt="" class="wp-image-777717" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/grump-skup.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/grump-skup-300x268.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/grump-skup-768x685.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/grump-skup-696x621.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /><figcaption>BILL UHRICH/READING EAGLE</figcaption></figure>



Trumpove javne digresije o morskim psima ubijenim strujom i Hannibalu Lecteru  dio javnosti i mediji dočekali pitanjem: što je to s njim? Tretirali su to kao razmišljanje ludaka. Ali postojao je razlog zbog kojeg je Trump stalno iznova ulazio u te dijelove, a to nije bilo zato što je bio kognitivno oštećen. Bilo je to zato što je to ljudima bilo smiješno. Uvijek su se smijali. „Potreban vam je barem stav komičara kada se bavite ovim poslom“, kazao je Trump u intervjuu s podcasterom Joeom Roganom, podsjeća New York Times.



Istovremeno Trump je slao precizne poruke koje su stizale do birača. Na njegovim krilima republikanci su osvojili i Senat, a moguće da će i Predstavnički dom.



Bila je ovo kampanja u kojoj je s jedne strane bila Kamala Harris, učtiva, uglađena, uspješna bivša tužiteljka, oslonjena na sopstvenu karijeru, stranku, korporativnu Ameriku, većinu medija i zajedničku vjeru da se prosječan Amerikanac neće opredijeliti za Trumpove eksperimente.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="644" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/trump-show-knjiga.jpg" alt="" class="wp-image-777725" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/trump-show-knjiga.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/trump-show-knjiga-300x242.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/trump-show-knjiga-768x618.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/trump-show-knjiga-696x560.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /><figcaption>Knjiga Wayena Barretta iz 2016: „Trump: Najveća predstava na svijetu“ Najuvjerljivije Barrett slika intimni portret samog Trumpa, čovjeka vođenog hrabrošću, opsesivnim samopoštovanjem i željnom nemilosrdnošću da pokori svoje suparnike i zavede svakoga ko ima moć da bude koristan njegovom carstvu (Relama na Amazonu)</figcaption></figure>



S duge strane je bio čovjek koji je od kampanje napravio show po sopstvenom ukusu i svojoj mjeri. Ali je važno da je Donald Trump u tom cirkusu koji je stvorio slao jasne, direktne, ubojite i precizne poruke. Diktirao je i tempo i teme kampanje otvarajući stalno ona pitanja na koja ni protivnici ni mainstream mediji ni društvo očito nijesu bili spremni. Najmanje je tu bitno da li je on u stanju da obećano ispuni, da li su te obećanja bila realna i utemeljena, da li su rješenja koja je ponudio moguća. To nijesu teme koje prosječan birač apsolvira pred izbore. Donald Trump ne samo da je diktirao kampanju, nego je, kako je išao ka završnici, ubrzavao tempo. To ubrzanje protivnici nijesu mogli da prate, zaustavljeni i organizaciono, i PR-ovski i u razumijevanju današnjeg svijeta u vremenu od prije tridesetak ili više godina kada su se politički poeni dobijali na maženju kućnih ljubimaca o fotogrfijama s djetetom u naručju, a za glavne vijesti se čekao večernji dnevnik. Donald Trump je pokazao da u današnjem vremenu, s tehnologijama kojima raspolažemo ne morate imati naklonost ni korporacija, ni medija, ni celebritiesa. Uz malo sreće dovoljno je da ste direktni, autentični i beskrupulozni.

ZAŠTO JE POBIJEDIO DONALD TRUMP: Otkačio savjetnike i pravio show koji je njih zgražavao, a glasače privlačio kao magnet

Istrazivanja-i-kladionice

Trump-v-harris-betting-nasl

Polit-kladjenje-SAD-trump-vs-harris

kalshi-betting-trump-vs-harris

Kako je moguće da su istraživanja javnog mnijenja, koja su redovno pred američke predsjedničke izbore sprovodile renomirane agencije, poprilično promašila rezultat izbora, a da su, s druge strane, kladionice daleko bolje „predvidjele“ ishod odnosno podesile kvote? Zašto su istraživački timovi koje čine iskusni sociolozi i statističari, univerzitetski profesori i sve njihove naučne metode i višedecenijsko iskustvo i gomila novca koja se u istraživanja ulaže i reputacija vodećih medija koji ankete objavljuju poklekli pred elementarnom aritmetikom kojom se rukovode kladionice?



Nijesu prekjučerašnji američki predsjednički izbori prvi na kojima se ovo dogodilo, ali jesu oni na kojima se greška između ishoda izbora koji su prognozirali istraživači s jedne strane i kvote kladionica s druge pokazala kao najveća do sada. Ili jednostavnije rečeno nikada nije bilo situacije da ankete toliko promaše, a kladionice budu toliko blizu rezultata.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="758" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Istrazivanja-i-kladionice.jpg" alt="" class="wp-image-777256" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Istrazivanja-i-kladionice.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Istrazivanja-i-kladionice-300x284.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Istrazivanja-i-kladionice-768x728.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Istrazivanja-i-kladionice-696x659.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /><figcaption>Prognze u nedjelji pred izbore, redom: NBC News, Muhlenberg College, Reuters i Polymarket</figcaption></figure>



U nedjelji pred izbore NBC News je, na primjer, prognozirao izjednačeno stanje 49%:49%, Muhlenberg College je dao za 2% prednost Kamali Harris 49%:47%, a Reuters je u tekstu <a href="https://www.reuters.com/world/us/trump-harris-campaigns-race-get-vote-out-eve-us-election-2024-11-04/">objavljenom dan pred izbore</a> pod naslovom „Harris okončala kampanju u Philadelphiji, Trump u Michiganu u predvečerje izbora koji nose pat poziciju“ ocijenio odnos 44%:43% u korist aktuelne potpredsjednice. S druge strane kompanija za klađenje Polymarket dala je Donaldu Trumpu dan pred izbore veliku prednost 59%:41%, ali je na dan izbora kvotu podesila na odnos 55,8%:44,2% koji se pokazao gotovo istovjetan sada poznatom rezultatu 279:223 elektora odnosno 55,6%:44,4%.



Šta je razlog ovome?



Prvo, naučna istraživanja javnog mnijenja su prespora. Treba smisliti pitanja, pa se ozbiljno baviti uzorkom, pa sprovesti samu anketu, pa postanketnu obradu sa svim korekcijama. Sve to traje. U stabilnim društvima u kojima se na izborima takmiče tradicionalne stranke i njihovi kandidati to nije nikakav problem. Ali nestabilnost, promjene, neočekivani događaji kao i atipični kandidati koji otvaraju i nameću stalno nove teme i spuštaju lestvicu društveno prihvatljivog utiču momentalno na rasuđivanje birača. Za ankete je prekasno da te promjene uvrste u upitnik do narednog istraživanja, ali ne i za kladionice koje funkcionišu u realnom vremenu.



I drugo, u anketama možete da odgovorite što god hoćete i da za to ne snosite apsolutno nikakve posljedice, pa se neko zavitlava, a neko ustručava da prizna da preferira politiku koja u njegovom okruženju nije doživljena kao poželjna. To je u ovim područjima najočitije bilo devedesetih kada je Vojislav Šešelj u Srbiji redovno dobijao nekoliko puta više glasova nego što su pokazivale predizborne ankete. Ljudi jednostavno nijesu anketarima htjeli da priznaju da će glasati za njega. A na kladionicama ulažete svoj novac koji možete da izgubite. Nećete ga uložiti tako da budete na gubitku odnosno onako kako ne mislite.



Nakon ovih izbora već i brojni univerzitetski profesori u izjavama američkim medijima prihvataju da su kladionice veoma dobar pokazatelj javnog mnijenja i da se na njih mora računati.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="450" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Polit-kladjenje-SAD-trump-vs-harris.jpg" alt="" class="wp-image-777271" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Polit-kladjenje-SAD-trump-vs-harris.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Polit-kladjenje-SAD-trump-vs-harris-300x169.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Polit-kladjenje-SAD-trump-vs-harris-768x432.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Polit-kladjenje-SAD-trump-vs-harris-696x392.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Inače političko klađenje u SAD nije od juče. Ono je postojalo još početkom XX vijeka.



Posebni državni povjerenici zaduženi za klađenje kontrolisali su ta tržišta na unaprijed određenim mjestima od kojih je najpoznatije današnja Njujorška berza.



Tada su ozbiljne novine, poput The New York Timesa, objavljivale kvote klađenja kao informacije za čitaoce. Izborno klađenje je bilo jedini dobar rani pokazatelj popularnosti političara. Od 15 predsjedničkih izbora između 1884. i 1940., kladioničarsko tržište je ispravno prognoziralo 11 izbora. Ali u drugoj polovini XX stoljeća, kada su se pojavila istraživanja javnog mnijenja zasnovana na naučnim metodama, donijet je niz zakona o zabrani kockanja pa je klađenje na izbore palo u nemilost. U protekle nešto manje od dvije decenije, kada je tehnologija toliko uznapredovala da su klađenja omogućena putem mobilnih telefona odnosno kada klađenja nije više bilo lako kontrolisati, zakoni su korak po korak liberalizovano pa je političko klađenje ponovo legalno i samim tim aktuelno. Doduše ne u svim saveznim državama, ali to u vrijeme današnje tehnologije i interneta nije nikakav problem.



Na izbornim kladionicama se okreće nevjerovatna suma novca. Za manje od mjesec dana, otkako je <a href="https://media.cadc.uscourts.gov/opinions/docs/2024/10/24-5205-2077790.pdf">2. oktobra</a> Apelacioni sud SAD dopustio kompaniji za on line klađenje Kalshi da otvori tržište predviđanja izbora, samo na Trumpa je samo u ovoj kladionici legalno u nekoliko dana uloženo oko 100 miliona dolara. Ako vam se to čini mnogo, što tek reći na činjenicu da su na jednoj od vodećih platformi za klađenje Polymarket u opklade za američke predsjedničke izbore uložene 3,2 milijarde dolara premda u kriptovalutama.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="442" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/kalshi-betting-trump-vs-harris.jpg" alt="" class="wp-image-777273" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/kalshi-betting-trump-vs-harris.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/kalshi-betting-trump-vs-harris-300x166.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/kalshi-betting-trump-vs-harris-768x424.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/kalshi-betting-trump-vs-harris-696x385.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Ovakve vrtoglave sume otvaraju i pitanje mogućeg uticaja velikih svota novca na ishod izbora.



Poznat je jedan slučaj iz 2012. kada je anonimna osoba uložila sedam miliona dolara kako bi povećala izglede tadašnjeg republikanskog predsjedničkog kandidata Mitta Romneyja za pobjedu na izborima. Međutim, akcija je doživjela neuspjeh kada su drugi kockari shvatili o čemu je riječ, pa su se kvote brzo vratile na približne vrijednosti od prije tog ulaganja. Pred ove izbore se ispostavilo da je &nbsp;jedan čovjek uložio na Polymarketu više od 30 miliona dolara na Trumpovu pobjedu. Kako se sada svako ulaganje prati i kako mora biti poznat identitet velikih ulagača i on i platforma su objavili da to nije bio pokušaj manipulacije tržištem.



„Nemam apsolutno nikakav politički cilj. Moja namjera je samo da zaradim novac“, rekao je Wall Street Journalu čovjek koji nije htio da u medijima odnosno za širu javnost otkrije identitet već je rekao da ga mogu zvati Theo.



Ovako enormna ulaganja čine mogućnost manipulacije malo vjerovatnom jer bi za to trebalo uplatiti veoma mnogo novca.



S druge strane ovako velika ulaganja znače i veliki broj ulagača. A veliki uzorak je ključ dobre statistike.



To je još jedan odgovor na pitanje zašto su kladionice bolje prognozirale ishod izbora od naučnih istraživanja.

Zašto su kladionice bolje procijenile rezultat američkih izbora od renomiranih istraživačkih agencija

us-ekon-posljedice-pobjede-trumpa

ny-berza

Američki dolar je nakon <a href="https://www.standard.co.me/svijet/neizvjesni-rezultati-americkih-predsjednickih-izbora-haris-i-trump-izjednaceni-u-kolebljivim-drzavama-arizoni-i-micigenu" target="_blank" rel="noreferrer noopener">objave pobjede Donalda Trumpa</a> ojačao u odnosu na ostale vodeće svjetske valute, skočila je vrijednost prinosa američkih obveznica, a kriptovaluta bitcoin i S&amp;P 500, Dow fjučersi su dostigli rekordnu vrijednost.



Snažan rast vrijednosti američke valute, bitcoina i američkih fjučersa započeo je oko šest sati sinoć po američkom istočnom vremenu kada su berzanski špekulanti procijenili da Donald Trump ima više izgleda da osvoji Bijelu kuću. Vrijednost dolara, američkih obveznica i bitcoina zatim je rasla iz sata u sat zajedno sa sabiranjem glasova.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="1024" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/us-ekon-posljedice-pobjede-trumpa.jpg" alt="" class="wp-image-776989" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/us-ekon-posljedice-pobjede-trumpa.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/us-ekon-posljedice-pobjede-trumpa-234x300.jpg 234w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/us-ekon-posljedice-pobjede-trumpa-768x983.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/us-ekon-posljedice-pobjede-trumpa-696x891.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Snažan rast zabilježile su akcije banaka, kompanija za kriptovalute i energetskih kompanija, dok su akcije kompanija koje se bave obnovljivom energijom pale.



Najveće ubrzanje rastu dala je činjenica da su republikanci, pored Bijele kuće, osvojili i Senat, a da bi mogli pobijediti i u trci za Predstavnički dom što bi Trumpu olakšalo provođenje zakona među kojima i najavljeno smanjenje korporativnih poreza.



Bitcoin je porastao jer je novi američki predsjednik najavio važno mjesto u administraciji za Elona Muska, svog velikog podržavaoca i finansijera, inače čvrstog zagovornika korišćenja kriptovaluta. NASLOVNA FOTOGRAFIJA: AndeWhyland

Prve globalne posljedice pobjede Donalda Trumpa: Rekordni rast dolara, bitcoina i američkih fjučersa

trump-za-cestitku

von-der-leyen-cestitka

SPajic-cestitka

Svjetski državnici i političari kao i oni iz našeg regiona čestitaju jutros Donaldu Trumpu izbornu pobjedu.



Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte <a href="https://x.com/SecGenNATO/status/1854073276688904323">ocjenjuje u čestitki</a> da će Trumpovo „liderstvo ponovo biti ključ očuvanja snage Alijanse“.



Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen <a href="https://x.com/vonderleyen/status/1854080384608190708">navodi</a> da „srdačno čestita“ novom američkog predsjedniku i da su EU i SAD „više od saveznika“. „Veže nas istinsko partnerstvo između naših ljudi, ujedinjujući 800 miliona građana. Zato radimo zajedno na snažnoj transatlantskoj agendi koja im donosi rezultate“, navela je u čestitki.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="680" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/von-der-leyen-cestitka.jpg" alt="" class="wp-image-776904" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/von-der-leyen-cestitka.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/von-der-leyen-cestitka-300x255.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/von-der-leyen-cestitka-768x653.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/von-der-leyen-cestitka-696x592.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Savezni kancelar Njemačke Olaf Scholz <a href="https://x.com/Bundeskanzler/status/1854089283419689410">čestita</a> novom predsjedniku SAD stavom da dvije zemlje „već dugo uspješno sarađuju na promicanju prosperiteta i slobode s obje strane Atlantika“. „To ćemo nastaviti za dobrobit naših građana“, navodi njemački kancelar.



Premijer UK Keir Starmer, je u čestitki pobjedu Donalda Trumpa <a href="https://x.com/Keir_Starmer/status/1854076601811570883">nazvao</a> „istorijskom“.



Predsjednik Francuske Emmanuel Macron je <a href="https://x.com/EmmanuelMacron/status/1854073283420754221">u čestitki pozvao</a> na mir i prosperitet, a predsjednik Letonije Edgars Rinkēvičs navodi da će njegova zemlja biti snažan partner SAD.



Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski oglasio se <a href="https://x.com/ZelenskyyUa/status/1854073411904938032">dugom objavom</a> u kojoj navodi da se „raduje vremenu snažnih SAD pod odlučnim vodstvom predsjednika Trumpa“ i da se „oslanja na kontinuiranu snažnu dvostranačku podršku Ukrajini u SAD“.



Izraelski premijer Benjamin Netanjahu <a href="https://x.com/netanyahu/status/1854070348926328965">čestita američkom predsjedniku</a> „na najvećem istorijskom povratku“ koji je „novi početak za Ameriku“.



Premijer Mađarske Viktor Orban, u EU najžešći podržavalac novog američkog predsjednika među prvim je državnicima koji su čestitali pobjedu Donaldu Trumpu: „Najveći povratak u političkoj istorijji SAD! Svaka čast predsjedniku Donaldu Trumpu na njegovoj ogromnoj pobjedi. Prijeko potrebna pobjeda za svijet!“, naveo je Orban <a href="https://x.com/PM_ViktorOrban/status/1854062809304154172">u čestitki na mreži X</a>.



Čestitke stižu i od lidera izvan našeg regiona.



Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić ocjenjuje u čestitki da je riječ o nevjerovatnom povratku, da je u SAD pobijedila „ekonomska misao Evrope sad 1 i 2“ i da „najbolje za naše dvije države tek predstoji“.



„Oduševljen (sam) činjenicom da 61% Amerikanaca vjeruje da najbolji dani SAD tek dolaze. To je tajna uspjeha ove zemlje, i zašto će da pobjeđuje u svim okolnostima. Ako ne vjeruješ da je moguće &#8211; neće se ni desiti. Ekonomska misao Evrope Sad 1 i 2 je sinoć pobijedila i u Americi: manji porezi i doprinosi na primanja građana, a državni prihodi od indirektnih poreza“, naveo je premijer Spajić.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="538" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/SPajic-cestitka.jpg" alt="" class="wp-image-776905" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/SPajic-cestitka.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/SPajic-cestitka-300x202.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/SPajic-cestitka-768x516.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/SPajic-cestitka-696x468.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Premijer Hrvatske Andrej Plenković <a href="https://x.com/AndrejPlenkovic/status/1854078736527688029">navodi u kratkoj čestitki</a> da se raduje saradnji i daljem napretku odnosa Hrvatske i SAD.



Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić naveo je u <a href="https://x.com/predsednikrs/status/1854063896547443190">čestitki na mreži X</a> da se „zajedno suočavamo s ozbiljnim izazovima“ i da je „Srbija posvećena radu sa SAD na stabilnosti, rastu i miru“.



Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je na listi sankcija SAD, čestitao je Donaldu Trumpu izbornu pobjedu i <a href="https://x.com/MiloradDodik/status/1854069167676162514">ocijenio</a> da je riječ o „jednoj od najvažnijih pobjeda u istoriji SAD i cijelog svijeta“.



Pridružio mu se u stavovima lider HDZ BiH i predsjednik Doma naroda Skupštine BiH Dragan Čović <a href="https://x.com/Dragan_Covic/status/1854082327502082371">ocjenom</a> da je riječ o „istorijskoj pobjedi“ i „uvjerenjem da će veze Hrvata BiH i Amerikanaca jačati“.



Premijer Albanije Edi Rama je <a href="https://x.com/ediramaal/status/1854075302747775129">naveo</a> da mu je „bila je prava čast raditi s 46. predsjednikom SAD na jačanju veze između naše dvije zemlje“ i da se „raduje velikoj privilegiji rada s 47. predsjednikom na daljnjem jačanju našeg partnerstva za mir, prosperitet i daljnji napredak“.

Stižu čestitke Trumpu: NATO, EU, UK, Njemačka, Francuska, čestitao i Spajić

trummp-vs-harris-635

rez-658

harris-trump-0748

trump-harris-817-265-trump

Trump-govor

donald tramp

trunoo-vs-harris-final

Donald Trump 47. je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.



Kandidat Republikanske stranke je osvojio najmanje 279 elektorskih glasova od ukupno 538. Kandidatkinja Demokratske stranke, sadašnja potpredsjednica SAD Kamala Harris, osvojila je za sada 223 elektorska glasa. Prebrojavanje još nije završeno.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="203" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/trunoo-vs-harris-final.jpg" alt="" class="wp-image-776937" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/trunoo-vs-harris-final.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/trunoo-vs-harris-final-300x76.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/trunoo-vs-harris-final-768x195.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/trunoo-vs-harris-final-696x177.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Trump je pobijedio širom SAD osvojivši oko pet miliona glasova više od Harris i većinu tzv. kolebljivih država, odnosno onih saveznih država koje ne glasaju u skladu s tradicijom već se od izbora do izbora okreću jednom ili drugom kandidatu.



U prvom obraćanju javnosti nakon izborne pobjede najavio je ispunjenje izbornih obećanja, a prije svega oštru politiku prema ilegalnim imigrantima.



„Ovo je politička pobjeda kakvu Amerika nikada nije vidjela. &#8230; Amerika nam je dala jedan nevjerovatan mandat preuzećemo i kontrolu nad Senatom“, kazao je Donald Trump jutros oko 8:30 po srednjeevropskom vremenu, uveče po američkom istočnom vremenu, obraćajući se javnosti iz Floride.



Štab Kamale Harris je objavio da se ona danas neće obraćati javnosti.



Donald Trump je širom SAD osvojio više glasova nego prije četiri godine, a demokrate su ostvarile jedan od najslabijih rezultata ikada.



<h1>Što su elektori?</h1>







Kandidat koji osvoji najviše glasova ne mora postati i budući predsjednik. To se dogodilo 2016. kada je izbore dobio Donald Trump, a Hillari Clinton je osvojila gotovo tri miliona glasova više. O predsjedniku ne odlučuju samo birači nego i elektori, čiji su glasovi presudni. Birači su juče glasali za predsjedničkog kandidata, ali praktično za 538 elektora. Svaka savezna država daje broj elektora u donosu na broj stanovnika, ekonomsku snagu itd, odnosno onoliko elektora, koliko ima senatora i kongresmena &#8211;&nbsp; na primjer Kalifornija 54, Njujork 33, Aljaska 3 itd.



Elektori su ti koji odlučuju ko će biti novi&nbsp; predsjednik SAD. Njihova odluka se po pravilu poklapa sa izjašnjavanjem građana, ali ima slučajeva i da nije bilo tako. Za pobjedu je potrebno osigurati 270 elektora.







<h1>Izbori za Kongres</h1>







Istovremeno sa predsjedničkim izborima biraju se i trećina Senata i Predstavnički dom.



Prema dosadašnjim vijestima republikanci su preuzeli od demokrata većinu u Senatu nakon što su im oduzeli mjesta u Zapadnoj Virdžiniji i Ohaju.



Za sada još nije izvjestan rezultat izbora za Predstavnički dom gdje su republikanci do sada imali tijesnu većinu.







<h1>Što će biti sa sudskim procesima Trumpu</h1>







Analitičari ocjenjuju da će sudski procesi protiv Donalda Trumpa biti obustavljeni.



Predsjednik SAD bira ministra pravosuđa odnosno državnog tužioca i Trump će unaprijed gledati da na to mjesto imenuje nekoga ko će te postupke povući na način što će država odustati od gonjenja.



Što se tiče postupaka poput onog u Njujorku gdje to nije moguće, uvijek je posljednja instanca Vrhovni sud, tako da analitičari ne daju gotovo nikakve šanse da sudski procesi protiv novog presdsjednika rezultiraju pravosnažnim osuđujućim presudama.

Donald Trump je 47. predsjednik SAD, republikanci preuzeli kontrolu Senata

24298592245841_599x900

Demokratska potpredsjednica koja bi mogla da postane prva žena predsjednik u SAD i republikanski milijarder koji sanja o povratku u Bijelu kuću, su u punom zamahu.



Atmosfera je jako naelektrisana sa dnevno po jednom političkom i medijskom kontroverzom i strahovanjima o izbijanju nasilja poslije 5. novembra, prije svega ako rezultat bude jako tijesan kao što prognoziraju sve ankete.



Ovog vikenda Kamala Haris ponovo obilazi ključne države SAD koje će biti odlučujuće za izbore u utorak.



U južnoj državi Džordžiji, Sjevernoj Karolini na jugoistoku i Mičigenu na sjeveru ona pokušava da ubijedi posljednje neodlučne glasače da je ona „lijek“ za bivšeg republikanskog predsjednika, kao što je rekao njen kandidat za potpresjednika Tim Volc.



Tokom tri uzastopna mitinga u Viskonsinu, još jednoj od sedam odlučujućih država, Haris je pozvala da se „okrene strana na deceniju Donalda Trampa&#8221; koji je, kako je rekla, poremetio američku demokratiju.



S druge strane Tramp, sa populističkom i sve autoritarnijom retorikom danas ide na mitinge u Virdžiniju i u Sjevernu Karolinu.



Tramp: Ako Haris pobijedi, SAD će postati mračni izbjeglički kamp



Tramp je u Gastoniji u Sjevernoj Karolini ponovo oslikao crnu sliku SAD koje će „okupirati&#8221; milioni ilegalnih imigranata, „najgore ubice&#8221; koje su izašle iz „zatvora svijeta&#8221; i „psihijatrijskih azila&#8221;.



Obećao je da će ih protjerati tvrdeći s druge strane da će ukoliko njegova rivalka pobijedi zemlja biti pretvorena u „mračni i opasni izbjeglički kamp&#8221;.



<img width="100%" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/10/3/8/58/302/1919248/resize/1919251/24308104944522_601x900" alt="Tramp">Tramp (Foto: Guliver, AP Photo/Evan Vucci)



On je ponovo napao Kamalu Haris kao „nekompetentnu“ i izjavio da će „5. novembar biti najvažniji dan u američkoj istoriji“.



Odbrana prava na abortus u srcu kampanje&nbsp;



Demonstracije žena organizovane su u više američkih gradova dok je odbrana prava na abortus bila u srcu kampanje i demokrate računaju na njihove glasove.



Na Foks Njuzu Tramp je napao izbornu reklamu koja pokazuje žene kako glasaju za Kamalu Haris, bez, kako izgleda, da su to rekle svojim supruzima.



„Možete li zamisliti neku ženu da ne kaže svom suprugu za koga glasa. To je smiješno&#8221;, rekao je Tramp.



On je nazvao podatke o zaposlenju objavljene prethodnog dana i koji su lošije nego očekivano „poklonom“ za njegovu kampanju mada stručnjaci kažu da se radi o privremenoj fluktuaciji.



Tramp je predvidio da će se dogoditi depresija kao ona 1929. godine, ako njegova rivalka bude izabrana.



Haris: Tramp je opsjednut osvetom



Aktuelna potpredsjednica je dodatno ubrzala svoju kampanju u posljednjem sprintu. U posljednjoj reklami za kampanju ona podsjeća građane SAD da „imaju mnogo više zajedničkog od onog što ih dijeli&#8221;.



<img width="100%" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/10/3/8/40/671/1919242/resize/1919245/24306264399242_601x900" alt="Haris ">Haris (Foto: Guliver, AP Photo/Matt Slocum))



„Obavezujem se da ću biti predsjednica za sve Amerikance&#8221;, obećava ona naspram svog protivnika koga opisuje kao „nestabilnog i opsednutog osvetom&#8221; za izbore 2020. godine, koje je izgubio od Džoa Bajdena i čiji gubitak nikad nije priznao.



„Pobedićemo jer znate šta branite“, rekla je Kamala Haris u Atlanti, pozivajući glasače da „konačno okrenu stranu na deceniju Donalda Trampa&#8221;, koja ih je kako je dodala „zamorila“.



Izborna kampanja 2024. koju prati cio svijet a posebno Evropa i Bliski istok bila je posebna po mnogim stvarima, u roku od nekoliko nedjelja ljetos je 81-ogodišnji predsjednik Džo Bajden odustao od trke i prepustio to svojoj potpredsjednici Kamali Haris, a Tramp je bio na meti dva pokušaja atentata.



Od tada dvoje protivnika čine sve da privuku žene, mlade i glasaće afroamerikance, arapske muslimane i latinoamerikance.



Izbori u utorak bi mogli da budu toliko sporni u politički rascjepkanoj zemlji da će možda biti potrebni dani dok se ne budu znali konačni rezultati.



Više od 73 miliona Amerikanac već je glasalo poštom ili na prevremenom glasanju.



<a target="_blank" href="https://www.facebook.com/PortalRTCG/" rel="noreferrer noopener"></a>

Posljednji vikend pred izbore: I Kamala i Tramp tvrde da su spasioci Amerike

Pozivajući se na izvore bliske kampanji, Haris će održati posljednje intervjue s tri kandidata, a riječ je o guverneru Minesote Timu Valcu, guverneru Pensilvanije Džošu Šapiru, te senatoru iz Arizone Marku Keliju.



Ranije je iz njenog tima potvrđeno da će se Haris sa svojim izborom za potpredsjedničkog kandidata prvi put pojaviti u utorak, kada je zakazan skup u Filadelfiji, najvećem gradu savezne države Pensilvanije.



Iako su prvi izvještaji iz SAD-a govorili da je izbor skupa u Pensilvaniji bio znak da je Šapiro skoro pa sigurno izbor Haris, čini se da proces još nije gotov.



Haris je prošla ovaj proces prije četiri godine, kada je aktuelni predsjednik SAD-a Džozef Bajden upravo nju izabrao za potpredsjednicu.



Ipak, Haris neće izabrati sama. U njenom najbližem timu za izbor potpredsjedničkog kandidata su njen suprug Doug Emhoff, nekadašnji glavni tužilac SAD-a Eric Holder, te Toni Vest, bivši službenik u administraciji bivšeg predsjednika Baraka Obame.