palestina

„Navodi i da odluka MKS-a vraća nadu i povjerenje ne samo u međunarodno pravo zajedno s institucijama UN-a, već i u važnost pravde, odgovornosti i krivičnog gonjenja ratnih zločinaca, posebno u vrijeme kada je palestinski narod još uvijek izložen genocidu, ratnim zločinima uzimajući oblik primjene izgladnjivanja kao metodu ratovanja, a zločini protiv čovječnosti se manifestuju u ubijanju, ugnjetavanju i raseljavanju, između ostalog“, navodi se u saopštenju Ambasade.



Pozvao je i sve države članice MKS-a i UN-a da sprovedu sudsku odluku i krivično gone kriminalce pred sudovima, istovremeno naglašavajući potrebu za prekidom komunikacije i sastanaka s Netanjahuom i Galantom.&nbsp;



Navodi se i da će nastaviti da se bavi međunarodnim pravosudnim institucijama i sudovima sve dok svi kriminalci koji su počinili i još uvijek čine zločine protiv palestinskog naroda ne budu pozvani na odgovornost kako bi osigurali pravdu i pravičnost prema Palestincima, zaklkjučuju iz Ambasade.

Palestina pozdravila odluku o hapšenju Netanjahua i Galanta

Prepreka za njegovo zatvaranje je Sporazum član 98 Rimskog statuta koji je Crna Gora 2007. potpisala sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Prema njemu, američki građani u Crnoj Gori su izuzeti iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, gdje bi mogli biti optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.



Iz Ministarstva vanjskih poslova su za Radio Slobodna Evropa rekli da su “u toku diplomatski dogovori crnogorske i američke strane o rješavanju ovog pitanja” i da se odvijaju u “konstruktivnom tonu”.



Kako dodaju, obje strane su spremne da omoguće ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja 31.



“Vodeći se, kao strateški partneri, jasnom podrškom SAD-a ostvarivanju ključnog cilja Crne Gore – članstva u EU”.



SAD nijesu potpisale Rimski status, kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok EU od početka podržava tu instituciju.



Portparol State Departmenta SAD je u izjavi za RSE poručio da SAD podržavaju pristupanje Crne Gore EU.



“O svim bilateralnim sporazumima razgovaraćemo kao saveznici i prijatelji”, kazao je portparol State Departmenta.



Portparol Evropske komisije Peter Stano kazao je za RSE da vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom.



Evropska komisija u svakom Izvještaju o napretku Crne Gore ukazuje na spornost ovog Sprazuma.



Promjena “političkog konteksta”



Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević, koji je u vrijeme potpisivanja bio crnogorski ambasador pri OEBS-u, kaže za RSE da je Crna Gora tad htjela da pokaže saradnju i savezništvo sa Amerikom.



“I to nije teško razumjeti. Međutim, sada je to dio šireg političkog konteksta, ulaska u EU, tako da Amerika može shvatiti zašto Crna Gora želi da raskine taj Ugovor”.



Garčević smatra da ovaj potez neće narušiti odnos Crne Gore i Amerike.



“Jer i pojedine EU države, prepoznate kao veliki saveznici Amerike, na primjer Poljska, baltičke države ili Danska nisu potpisale ovaj ugovor. U tom smislu, imamo i dovoljno argumenata, kao zemlja, da odbranimo naš stav, a to je članstvo EU i primjeri drugih država”.



Kako navodi, od Crne Gore se očekuje da slijedi politiku sa EU i ono što su uradile i ostale zemlje članice”.



“Ako ni protiv njih nije bilo nikakvih, u političkom smislu, mjera ili nekog pogoršanja odnosa, nema razloga da bude ni protiv Crne Gore”, zaključuje Garčević.



Ruminija potpisala Sporazum sa SAD ali ga nije ratifikovala



Rumunija je postala članica Evropske unije 1. januara 2007. godine. Evropski parlament je godinu kasnije tražio od Bukurešta da poništi sporni sporazum sa Vašingtonom.



Međutim, rumunsko Ministarstvo vanjskih poslova je tada odgovorilo da je bilateralni sporazum sa SAD postignut 2002, ali da nije ratifikovan, odnosno da nije stupio na snagu, zbog čega ne postoji obaveza Bukurešta da ga poništi.



Amerika je ovaj Ugovor sklopila sa 120 zemalja, a od država regiona sa Bosnom i Hercegovina, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.



Vašington je potrebu potpisivanja ovakog ugovora objašnjavao mogućim političkim optužnicama protiv državljana SAD.



EU: Crna Gora dužna da sarađuje sa Sudom u Hagu



“Ugovor je stvar Crne Gore i SAD kao potpisnica sporazuma”, navodi za RSE Peter Stano.



On vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom u Hagu, ukazujući da je na to obavezna kao potpisnica Rimskog statuta.



U posljednjem Izvještaju o napretku Evropska komisija podsjeća da Crna Gora ima bilateralni sporazum o imunitetu sa SAD, koji omogućava izuzeće američkih državljana od jurisdikcije Međunarodnog krivičnog suda.



“Čineći to, zemlja se ne pridržava zajedničkih stavova EU o integritetu Rimskog statuta ili srodnih vodećih principa EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu”, piše u Izvještaju.



Šta je sa SOFA sporazumom?



Iste, 2007 godine, zajedno sa članom 98 Rimskog statuta Vlada Crrne Gore je sa SAD potpisala i SOFA (Status of Forces Agreement) sporazum, no on nije prepreka eurointegracijama.



SOFA sporazumom detaljno se reguliše položaj američkih vojnika koji budu prolazili kroz Crnu Goru ili, iz nekog drugog razloga, boravili na njenoj teritoriji.



Crna Gora je članica NATO od 2017.



Od država regiona SOFA Sporazum sa Amerikom sklopili su i Albanija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonja i Kosovo.



Inače i u Direktoratu za proširenje u Evropskoj komisiji u Briselu postoji kalendarski plan po kojem bi Crna Gora mogla do kraja godine zatvorila četiri poglavlja, uključujući 31.



Crna Gora je u pregovorima 12 godina, otvorila je 33, a privremeno zatvorila tri poglavlja.

Crna Gora i SAD pregovaraju o sudbini Sporazuma o neizručivanju američkih građana Suda u Hagu

U obrazloženju odluke navedeno je da je vijeće zaključilo da bi, ako bi oni bili pušteni na slobodu, postojao rizik da će pobjeći ili uticati na svjedoke i ometati rad suda, prenosi Reporteri.



Tači i Veselji su u sudskom pritvoru u Ševeningenu od novembra 2020. godine, kada su uhapšeni na KiM.



Njima se sudi zajedno sa vođama tzv. OVK Redžepom Seljimijem i Jakupom Krasnićijem.



Specijalno tužilaštvo je 30. septembra 2022. godine podnijelo potvrđenu izmijenjenu optužnicu protiv njih četvorice u 10 tačaka, koja ih tereti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u nelegalnim pritvorima tzv. OVK na Kosovu i Metohiji i u Albaniji, prenosi Politika.

Produžen pritvor Tačiju i Veseliju

Benjamin Netanjahu je istakao je da je taj potez MKS-a ‘‘potpuno izobličenje stvarnosti‘‘, prenosi Tajms ov Izrael.



Obećao je izraelskoj javnosti da će ‘‘napor MKS da veže ruke Izraelu propasti“ i da nijedno međunarodno tijelo neće spriječiti Jerusalim da ‘‘udari one koji traže naše uništenje“



Netanijahu je naglasio da će Izrael, uprkos odluci Karima Kana, uništiti Hamas i postići ‘‘potpunu pobjedu“.



Odluku tužioca MKS-a nazvao je i ‘‘apsurdom‘‘ i naveo da je zbog toga cio Izrael na meti.



“S gađenjem odbacujem poređenje demokratskog Izraela i masovnih ubica Hamasa koje je napravio glavni tužilac haškog suda‘, rekao je Netanijahu.



On je istakao da ne shvata na koji način Kan upoređuje ‘‘Hamas koji je ubijao, palio, klao, obezglavljivao, silovao i kidnapovao našu braću i sestre i vojnike IDF koji su vodili pravedni rat“.



Izraelski ministar osudio odluku MKS da traži hapšenje Netanjahua, nazvao je zločinom istorijskih razmjera



Glavni tužilac MKS Karim Kan rekao je juče da su protiv Netanijahua i ministra odbrane Joava Galanta podnijeti nalozi za hapšenje na osnovu optužnice zbog ‘‘izazivanja istrebljenja, izazivanja gladi kao metoda rata, uključujući uskraćivanje humanitarne pomoći i namjerno ciljanje civila u sukobu‘‘.



Pored toga, sud je juče zatražio i hapšenja lidera Hamasa – Jahje Sinvara, Mohameda Deifa i Ismaila Hanijea.



Njih trojica terete se ‘‘za istrebljenje, ubistvo, uzimanje talaca, silovanje i seksualne napade‘‘.

Netanjahu: Odluka Međunarodnog krivičnog suda u Hagu novi oblik antisemitizma

Advokati traže od sudija da puste Mladića (82) na liječenje u Srbiju zbog zdravstvenog stanja koje je potencijalno opasno po život.



Mladić služi kaznu u pritvorskom centru UN u Hagu od pravosnažne presude nakon žalbe 2021. godine. Prema riječima njegovih advokata, Mladić može da dobije poseban tretman u Srbiji zbog svoje bolesti, a preseljenje bi uklonilo i jezičke barijere koje predstavljaju poteškoće u komunikaciji.



Nije poznato kada će sudije MMKS-a, koji se bavi Mladićevim slučajem, odlučivati o ovom zahtevu.



<h3>Darko Mladić: Nemamo potpune informacije, znamo da je bio kritičan</h3>



Sin Ratka Mladića, Darko Mladić, rekao je da se njegov otac prije nešto više od dvije nedjelje našao u kritičnom zdravstvenom stanju i da je bio prebačen u bolnicu. On je istakao da su najprije o tome dobili samo kratku informaciju da je imao ozbiljan problem.



&#8220;Kasnije, poslije nekoliko dana smo dobili informaciju da se nalazi u životno opasnoj situaciji i do dan danas on se polako oporavlja od tih problema. Međutim, mi smo jako zabrinuti s obzirom na to da je prošlo dvije nedelje i nismo dobili nikakve konkretne nalaze oko toga šta se desilo. Znamo samo da ne može da ustane iz kreveta, da jedva govori i znamo dijagnozu, međutim ne bih trenutno da je saopštavamo javnosti, ali uglavnom on se nalazi u situaciji u kojoj mu je ugrožen život&#8221;, rekao je Darko Mladić u izjavi za Radio Republike Srpske.



Darko Mladić je dodao da ne dobijaju nalaze da bi se uvijerili koliko je ta situacija ozbiljna i da su iz tog razloga tražili da se on prebaci na liječenje u Srbiju.

Advokati Ratka Mladića traže njegovo puštanje zbog liječenja u Srbiji

MSP je u petak, postupajući po optužbi Južne Afrike protiv Izraela za genocid u Pojasu Gaze, naložio Izraelu da preduzme sve mjere u okviru svojih nadležnosti kako bi spriječio djela iz Konvencije UN-a o genocidu.



Sastanak SB UN biće održan u srijedu, u 16 sati po lokalnom vremenu, na zahtjev Alžira, prenosi Radio Slobodna Evropa.



Alžirsko ministarstvo spoljnih poslova navelo je da bi sastanak trebalo da da &#8220;obavezujući efekat na odluku MSP o privremenim mjerama nametnutim izraelskoj okupaciji&#8221;.



Najviši sud UN-a nije naredio prekid vatre u Pojasu Gaze, ali je zatražio da Izrael preduzme sve mjere kako bi spriječio svoje snage da počine genocid u toj palestinskoj enklavi.



Presude MSP su konačne i bez žalbe, ali ne postoji instrument kojim bi se države mogle prisiliti da ih primijene.

Savjet bezbjednosti UN-a naredne sedmice o odluci suda u Hagu

Specijalni sud je za agenciju Telegraf potvrdio da je Tačiju odobren dolazak na Kosovo iz humanitarnih razloga.



&#8220;Zbog ubjedljivih humanitarnih razloga, Sudsko vijeće je naložilo sekretaru da vodi pritvorsku posjetu Kosovu da bi se Hašim Tači sastao sa porodicom. Optuženi ostaje u pritvoru Specijalizovanih vijeća. Euleks i kosovska policija podržavaju Specijalizovane komore Kosova&#8221;, kaže se u odgovoru Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu.



Inače, prije nekoliko dana je objavljeno da je otac bivšeg predsjednika, star 84 godina, već duže vrijeme bolestan i da je zbrinut u bolnici.



I u maju ove godine, Tačiju je odobrena posjeta Kosovu zbog teškog stanja njegove majke.

Sud u Hagu odobrio Tačiju da posjeti porodicu na Kosovu

Zajedno sa Tačijem, optuženi su Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.



Optužnica Tačija (53), Veseljija (54), Seljimija (50) i Krasnićija (70) tereti za zlodjela počinjena u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji nad najmanje 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 98 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999.



Kako se čulo na današnjoj raspravi u stanju u postupku, većina svjedoka sa prelimarnog spiska, koji su tužioci dostavili braniocima optuženih, iskaz će dati uživo u sudnici.



Izjave pedesetak svjedoka, tužioci planiraju da u dokaze uvedu u pisanom obliku.



Veseljijev zastupnik Ben Emerson upozorio je da to znači da suđenje &#8220;ne može početi tokom 2022. godine&#8221; zbog velikog broja svjedoka o čijim će iskazima odbrana morati da sprovede istragu.



Emerson je upozorio da će suđenje, zbog velikog broja svjedoka, &#8220;trajati 3,5 godine&#8221;.



Tužilaštvo je ranije tvrdilo da će za početak suđenja biti spremno u januaru iduće godine, a branioci traže da proces ne počne prije polovine 2022.



Pretprocesni podnesak, u kojem će detaljno opisati dokazni postupak protiv optuženih, tužioci namjeravaju da predaju 17. decembra, ako im sudija za prethodni postupak Nikola Giju to dozvoli.



Od sudije Gijua, tužioci su ponovo zatražili da rok za objelodanjivanje dokaza odbrani produži do 31. januara iduće godine.



Taj zahtjev, kao i dosadašnji pristup tužilaca objelodavanju dokaza, naišao je na žestoke kritike branilaca.



Tačijev zastupnik Greg Kiho rekao je da je &#8220;šokiran neefikasnošću tužilaštva&#8221;.



Tačijev branilac je upozorio da je odlaganje &#8220;na štetu optuženih&#8221; i zatražio je da sudija Giju naredi tužiocima da okončaju objelodanjivanje dokaza.



Još oštriji bio je Veseljijev branilac Emerson koji je tužioce optužio da sve vrijeme &#8220;lažu&#8221;, a sudiji Gijuu prebacio da to toleriše.



On je tvrdio da tužioci odugovlačenjem prikrivaju da nemaju dokaze protiv optuženih koje time neosnovano drže u pritvoru godinu dana.



Emerson je bio branilac Haradinaja, koga je Haški tribunal dva puta oslobodio optužbi za ratne zločine na Kosovu.



Rekao je da su tužioci &#8220;u panici da opravdaju hapšenje optuženih pre nego što su prikupili dokaze protiv njih&#8221;.



Emerson je tvrdio i da su optuženi uhapšeni zato što su bili &#8220;uspešni političari&#8230;koji simbolizuju OVK&#8221;.



Tužiteljka Loson odbacila je Emersonove optužbe kao &#8220;potpune neprimjerene i netačne&#8221;.



Loson je podsjetila i da se opravdanost pritvora optuženih razmatra na svaka dva mjeseca i da je nedavno žalbeno vijeće potvrdilo da su oni s opravdanim razlogom pritvoreni.



Rasprava o stanju u postupku protiv Tačija i saoptuženih se nastavlja.

Suđenje u Hagu: Tužioci najavili 327 svjedoka protiv Tačija

Kako se navodi u presudi, Tači nije uspio da dokaže zašto je preliminarna odluka bila nerazumna, kada je riječ o riziku za njegovo eventualno privremeno puštanje na slobodu.



Tačijeva optužnica je potvrđena 26. oktobra prošle godine i tereti ga za krivična djela ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti, a njom su obuhvaćeni i Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.



Svi su se izjasnili da nisu krivi.



Oni su uhapšeni 5. novembra prošle godine i prebačeni su u pritvor u Hagu, prenosi Kosovo onlajn.

Hašim Tači ostaje u haškom pritvoru

Kan, pomoćnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, bio je glavni favorit za tu funkciju ali ni on niti bilo koji drugi kandidat nije dobio potrebnu većinu posle prvog kruga glasanja, pa je u petak održan i drugi krug u sali Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.



Kan je pobijedio dobio 72 glasa, ispred Fergala Gejnora iz Irske sa 42 glasa, Španca Karlosa Kastresana Fernandesa sa pet glasova i Frančeska Loa Voija iz Italije sa tri glasa. Jedan član nije glasao.



Tužilac tog suda ima jedan od najtežih mjesta u međunarodnom pravu zbog prirode slučajeva koje sud razmatra.



Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa je prošle godine Bensudi i jednom od njenih glavnih pomoćnika uvela sankcije zato što su nastavili da istražuju navode o ratnim zločinima Amerikanaca u Avganistanu.



UN ima ukupno 193 članice, ali više njih nije član Mešunarodnog krivičnog suda sa sjedištem u Hagu, poput SAD-a i Izraela.



Britanac Karim Kan je advokat specijalista za ljudska prava. On je nedavno vodio specijalnu UN istragu o zločinima Islamske države i tražio suđenja slična onima za nacističke vođe u Nirnmbergu.



Novi tužilac na dužnost stupa 16. juna, a imaće mandat od devet godina.



Prve odgovornosti novi tužilac imaće u odlučivanju o narednim fazama istrage o ratnim zločinima u Avganistanu i posebno spornoj istrazi o izraelsko-palestinskom sukobu iz 2014. u Gazi.



Izrael i SAD su se čvrsto suprotstavili istrazi suda o navodnim ratnim zločinima izraelskih snaga i palestinskih oružanih grupa. Prošle nedjelje su sudije MKS-a ipak odlučile da sud ima jurisdikciju nad događajima u okupiranim palestinskim teritorijama, čime je otvoren put ka istrazi o ratnim zločinima.



MKS je jedini stalni sud za ratne zločine na svijetu. Često je kritikovan zbog bavljenja uglavnom slučajevima afričkih zemalja.