1731703358-jovo-rabrenovic-i_960x600

Jovo Rabrenović, nacionalni ekspert za zaštitu potrošača juče je obavijestio javnost o tom povlačenju i tražio od Uprave da hitno reaguje i ispita da li takvog brašna ima na crnogorskom tržištu.



Rabrenović je saopštio da je odluku o povlačenju objavio Evropski sistem za brzo uzbunjivanje u trgovini hranom (RASFF) 7. novembra.



,,S obzirom na to da su crnogorski potrošači najčešće opredijeljeni na kupovinu brašna porijeklom iz Srbije i da najveće učešće na crnogorskom tržištu čine različite vrste brašna od proizvođača iz Srbije, neophodno je hitno saopštiti da li se na našem tržištu nalazi povučena vrsta brašna&#8221;, istakao je Rabrenović.



On je naveo, da je u sistemu rizik po zdravlje ljudi označen kao „potencijalno ozbiljan&#8221;, te da je prema podacima sajta prekoračeno prisustvo aflatoksina &#8211; mikotoksina. Navodi se da je u uzorku, primijećeno prisustvo micotoksina u količnama 11,4 µg/kg dok je dozvoljeno 2 µg/kg.



Đaković je kazao da se „divi&#8221; slobodi Rabrenovića i njegovoj profesionalnoj hrabrosti da sa stanovišta ekonomskog eksperta, naučnika iz oblasti ekonomije javnom mnjenju drži predavanje o mikotoksinima, a na bazi „google&#8221; istraživanja.



<h2>Podaci Uprave</h2>



Đaković je u odgovoru priložio i podatke o zabranjenim, vraćenim ili uništenim pošiljkama u periodu od četiri godine &#8211; to je učinjeno sa 664.341 kilogramom hrane i hrane za životinje, žitaricam i proizvodima od žitarica.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2024/11/15/1731703413-vladimir-djakovic-dir-uprava-za-bezbjednost-hrane-konferencija-za-medije-povodom-pojave-africke-kuge-svinja-u-crnoj-gori-1501-2024-vlada1924868534.jpg" alt=""/></figure>



Đaković



U 2021. godini vraćeno je ili uništeno 98.481 kilogram, 2022. godine je to učinjeno sa &nbsp;61.544 kilograma, naredne 2023. godine je vraćeno ili uništeno čak 317.596 kilograma a ove godine je to učinjeno sa 186.720 kilograma.



Đaković je kazao da se pored ovoga, mimo granične kontrole kontrolišu proizvodi kako iz domaće proizvodnje tako i uvozni proizvodi u samom lancu trgovine i domaće proizvodnje (unutrašnja kontrola) što je još jedan štit za krajnje potrošače. Kazao je da je Uprava razvila i princip praćenja sledljivosti te da ukoliko se za neki proizvod u toku unutrašnje kontrole utvrdi da je neusaglašen može se povući sa tržišta u najkraćem mogućem roku.



<h2>Svaka notifikacija je razlog za kontrolu&nbsp;</h2>



Rabrenović je saopštio i da ovo nije prvi put da Švajcarska povlači sa svog tržišta srpsko kukuruzno brašno jer je sličan primjer zabilježeni početkom jula kada je Švajcarska povukla s tržišta žuto i bijelo kukuruzno brašno, porijeklom iz Srbije zbog nedozvoljene količine mikotoksina fumonizim. Prema podacima sa sajta, ta pošiljka je obustavljena 2. jula.



Posljednja zabranjena pošiljka od 7. novmebra je uzorkovana 10. jula, a ta zemlja je nakon analiza tek 7. novembra objavila da u njemu postoji visok procenat aflatoksina.



Đaković ponavlja da se navedeni proizvod ne može naći na tržištu Crne Gore i naglašava da je svaka RASFF notifikacija razlog za pojačane kontrole.



On je pojasnio da su na tržištu Crne Gore žitarice i proizvodi od žitarica porijeklom iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke…



,,Uprava je reagovala i to ne samo zbog RASFF notifikacije i pisanja novinara već u skladu sa analizom rizika, planom službenih kontrola i podataka o ranije utvrđenim nepravilnostima, period godine i slično. Praćenje mikotoksina u hrani i hrani za životinje je obavezujuće postupanje inspektora i sve podatke već godinama objavljujemo na web stranici Uprave&#8221;, kazao je Đaković.



<h2>Informacije u Izvještajima&nbsp;</h2>



Jovo Rabrenović je u svom saopštenju napisao i da na sajtu Uprave za bezbjednost hrane nema podataka od februara, odnosno marta ove godine.



,,Prosto je teško povjerovati da od tada do danas na našem tržištu nije bilo potencijalno rizične hrane ili proizvoda koji mogu biti kontaminirani različitim opasnim supstancama. Evidentno je da je iz aspekta zaštite potrošača i njihovog zdravlja neophodno da nadležna Uprava ima intenzivniju komunikaciju sa javnošću i da redovno informiše potrošače o eventualnim problematičnim proizvodima na tržištu Crne Gore&#8221;, kazao je on.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2024/11/15/1731709376-tabela-slika.JPG" alt=""/></figure>



Smatra da je teško vjerovati, i pored sve dobre volje, da se na prostoru tržišta Evrope svakodnevno javlja o proizvodima koji se povlače sa tržišta jer su opasni po zdravlje ljudi a da na crnogorskom tržištu takvih problema nema.



Provjerom sajta Uprave, osim vijesti o Q groznici, posljednje upozorenje koje je vidljivo je iz marta 2023. godine. Ipak, na sajtu Uprave postoji i link za RASFF.



Đaković je Pobjedi kazao da se godišnji podaci mogu pronaći u rubrici Izvještaji o radu fitosanitarnog sektora, dok se mjesečni objavljuju u rubrici Fitosanitarna inspekcija.



,,Crna Gora je neto uvoznik ovih proizvoda i čitav sistem se zasniva na kontroli uvoza. Procenat uzorkovanja je generalno visok i zavisi od navedenih faktora rizika koji se uzimaju u obzir&#8221;, kazao je Đaković.



,,Da li naš sistem funkcioniše bolje ili gore od evropskog ne bih komentarisao. Reći ću da su naše aktivnosti usmjerene ka tome da funkcioniše kao evropski jer je Evropska unija zajednički cilj svih nas&#8221;, kazao je Đaković.



On je istakao da je iz podataka evidentno da možda mnogo više rade nego što pričaju, te da je u tome i poenta.



,,Dakle žitarice i proizvodi od žitarica, na našem tržištu su pod konstantnim monitoringom i trudimo se da budu što bezbjedniji zbog zdravlja naših građana&#8221;, kazao je Đaković.



Zaključio je da je zbog javnosti Crne Gore i zdravlja potrošača podsjetio da Uprava iznosi podatke utemeljene isključivo na činjenicama baziranim na stručnim i naučnim znanjima, kao i profesionalnom iskustvu ljudi sa zvanjima diplomiranih inženjera poljoprivrede i prehrambene tehnologije, kao i doktora veterinarske medicine.

Zaraženog kukuruznog brašna nema u Crnoj Gori

2222222222222222222222_649x900

Proizvođač Atlantic Argeta d.o.o. Sarajevo donio je odluku o opozivanju proizvoda &#8220;Argeta&#8221; kokošja pašteta, serije 0300028498 sa rokom upotrebe 10.09.2027. godine iz razloga jer postoji mogućnost naduvanih ambalaža. Iz Uprave za bezbjednost hrane i veterinu Crne Gore kažu da je proizvod već 19.10.2024. godine u cjelosti povučen sa tržišta BiH. Napominju da sporne serija pašteta nema na crnogorskom tržištu. &#8220;Navedeni proizvod je proizveden i distribuiran isključivo na tržištu BiH i isti nije distribuiran niti prodavan na tržištu Crne Gore&#8221;, ističu iz Uprave za&nbsp;bezbjednost hrane i veterinu Crne Gore.&nbsp;



Potrošači da obrate pažnju na amabalažu proizvoda



Naduvenost je najčešće pokazatelj rasta bakterija koje proizvode gasove unutar pakovanja, a oni, naročito ugljen dioksid, unutar ambalaže, usljed povećanja pritiska, dovode do njenog ispupčenja. Stoga se preporučuje svim potrošačima da obrate pažnju prilikom kupovine proizvoda, te da ukoliko primijete naduvanu ambalažu na određenom proizvodu, isti ne kupuju.&nbsp;



<img width="100%" alt="" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/9/24/15/23/581/1908361/resize/1908364/99999999999999999999_517x900">&nbsp;(Foto: Pixabay/Ilustracija)



Nakon što je stiglo obavještenje o povlačenju serije Argetinih pašteta u BiH, potrošači su pozvani da proizvode s naprijed navedenim brojem serije ne konzumiraju, naroćito ako prepoznaju znakove naduvanosti ambalaže.



Shodno Zakonu o hrani koji se primjenjuje u BiH, ako je ambalaža hrane neprikladna ili oštećena tako da su moguće mikrobiološke i hemijske promjene hrane u granicama većim od dopuštenih, hrana se smatra neprikladnom za ljudsku upotrebu.



Subjekti koji obavljaju djelatnosti vezane uz hranu u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su da obezbijede da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadziru poštovanje propisa.



Ako subjekt u poslovanju s hranom zna ili opravdano sumnja da hrana koju je uvezao, proizveo, preradio, stavio na tržište ili distribuirao, ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti, dužan je, skladno članu 27. stav 1. Zakona o hrani, da odmah spriječi stavljanje hrane na tržište, odnosno u slučajevima kada proizvod nije više pod njegovom neposrednom kontrolom o tome odmah obavijestiti mjerodavna tijela.

Sporna serija Argetinih pašteta nije dostupna u Crnoj Gori

Naglasila je da pojava Q groznice nije novina u Crnoj Gori jer se poslednjih nekoliko decenija sporadično registruje, najčešće kod ovaca, a rjeđe kod goveda, kao i u svim ranijim slučajevima pod budnim je okom nadležnih veterinarskih službi.



„Ministarstvo, Uprava i terenska veterinarska služba sprovode sve mjere u cilju suzbijanja ove zarazne bolesti, zaštite zdravlja ljudi i stočnog fonda, u skladu sa važećim propisima. U ovoj godini, od sredine jula do danas Q groznica je potvrđena kod goveda na 7 gazdinstava (na 5 lokacija) na području opštine Danilovgrad i na 10 gazdinstava sa mliječnim kravama u opštini Nikšić. U svim slučajevima, osim jednog, radi se o gazdinstvima sa većim brojem mliječnih goveda (od 10 do 200) sa kojih se sirovo mlijeko otprema direktno u prerađivačke objekte (mljekare)“, rekla je Boljević.



Obavijestila je da je do danas eutanazirano 102 goveda, a zbog nepostojanja lokacije za neškodljivo uklanjanje leševa usmrćenih životinja, na gazdinstvima se nalazi oko 50 goveda nad kojima će se izvršiti eutanazija.



Uginule životinje zakopavati, spaljivati na stočnom groblju ili jami grobnici koja ispunjava propisane uslove



Napomenula je da se u skladu sa Naredbom za sprječavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti Q groznica kod goveda („Sl. list CG“, broj 80/2024) testiranja na gazdinstvima na kojima je potvrđena Q groznica vrše kontinuirano, pa je, kako je kazala, za očekivati otkrivanje novih slučajeva.



„Brzo uklanjanje sa gazdinstva svih grla kod kojih je dokazana Q groznica (laboratorijski ili sa kliničkim simptomima), kao i striktno poštovanje i sprovođenje svih mjera koje su naložili veterinarski/e inspektori/ke držaocima životinja, ključne su mjere za efikasno spriječavanje daljeg širenja bolesti. Kako smo više puta naglašavali, neškodljivo uklanjanje leševa životinja uginulih/usmrćenih od zaraznih bolesti je veoma izazovan proces s obzirom da u Crnoj Gori još ne postoji uspostavljen sistem za sakupljanje, preradu ili uništavanje nus proizvoda životinjskog porijekla, uključujući i leševe životinja“, rekla je Boljević.



Dodala je da osim u objektima za preradu ili uništavanja nus proizvoda, leševi životinja i nus proizvodi životinjskog porijekla mogu se odlagati zakopavanjem ili spaljivanjem na stočnom groblju ili jami grobnici koja ispunjava propisane uslove, odnosno na licu mjesta.



„Do danas, nijedna lokalna samouprava nije ispunila propisanu zakonsku obavezu odnosno nema stočno groblje, ni jamu grobnicu za zbrinjavanje leševa uginulih/usmrćenih životinja, kao ni definisanu lokaciju za istu“, istakla je Boljević.



Poručila je da kako bi se obezbijedilo brzo uklanjanjanje životinja oboljelih od Q groznice sa gazdinstva, Uprava se je u više navrata obraćala lokalnim samoupravama za obezbjeđivanje lokacije na kojoj će se izvršiti neškodljivo uklanjanje leševa uginulih/usmrćenih životinja, uz dostavljanje uslova koji moraju biti ispunjeni u pogledu zaštite zdravlja ljudi, životinja i životne sredine.



„Svjedoci smo da proces određivanja lokacije od strane lokalnih samouprava tekao veoma sporo – prve dvije lokacije u opštini Nikšić i Dnilovgrad, a dodatno je usložnjen protestima građana koji su blokirali puteve i veoma energično se suprotstavljali sprovođenju neškodljivog uklanjanja i zakopavanja na prethodno određenim lokacijama. Sve ovo je uslovilo dodatno odlaganje određivanja lokacija od strane nadležnih službi opština Danilovgrad i Nikšić, a samim tim je i prolongiran proces uklanjanja zaraženih grla sa gazdinstava, što pogoduje širenju zaraze. S tim u vezi, Vlada Crne Gore je na 49 sjednici usvojila Informaciju o potrebi obezbjeđivanja lokacija za neškodljivo uklanjanje leševa životinja uginulih/usmrćenih od zaraznih bolesti, sa zaključcima, kojim su zadužene lokalne samouprave Danilovgrada i Nikšića da u najkraćem roku odrede lokaciju/lokacije za neškodljivo uklanjanje. Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je dostavljen je predlog lokacija, i očekujemo da se već početkom sledeće nedelje pristupi sprovođenju mjera, ako ispunjavaju sve propisane uslove“, ocijenila je Boljević.



Pozivajući se na preoporuke Stručnog tima, formiranog od strane direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, ona je istakla da ukoliko se sve propisane mjere ne poštuju i ne sprovode, uzaludan svaki napor suzbijanja zarazne bolesti, a svako sprovođenje ostalih mjera u takvoj situaciji gubi smisao i stručnu opravdanost.



Svi veterinari se nalaze na terenu



Boljević je posebno naglasila da veterinari iz veterinarskih ambulanti sa ovih područja sprovode mjere za sprečavanje pojave, otkrivanje, liječenje, suzbijanje Q groznice.



„Eutanaziju sprovode veterinari uz poštovanje propisanih i pravila struke, injekcionim sredstvima za eutanaziju, uz prethodno omamljivanje životinje. Odmah po utvrđivanju Q groznice na nekom gazdinstvu, obavještava se nadležna epidemiološka služba koja sprovodi mjere iz nadležnosti vezano za u cilju sprječavanja obolijevanja ljudi, pravovremene dijagnoze i liječenja eventualno oboljelih osoba (testiranje izloženih osoba, edukacija o prevenciji, distribucija edukativnog materijala). Ovo uključuje i veterinare i ostalo veterinarsko osoblje koje je bilo u kontaktu sa životinjama kod kojih postoji sumnja odnosno potvrđena Q groznica“, istakla je Boljević.



U Evropi ne postoje opšteprihvaćena pravila tretiranje Q groznice



Pomoćnica direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove ističe da je Q groznica je globalno pristuna i da u skoro svim zemljama Evrope, ne postoje standardi i zakonodavstvo za kontrolu ove bolesti.



„Q groznica je bolest koja je prisutna na svim kontinentima i endemična je u gotovo svim predjelima u kojima postoje životinje – rezervoari uzročnika, te predstavlja globalni rizik za javno zdravlje i zdravlje životinja. Bolest je prisutna i u zemljama u okruženju. Iako je globalno pristuna, skoro u svim zemljama Evrope, ne postoje standardi i zakonodavstvo za kontrolu ove bolesti. Države, u zavisnosti od pojave bolesti, stepena opasnosti i procjene rizika, pojedinačno preduzimaju različite mjere za kontrolu i suzbijanje ove bolesti. U Crnoj Gori je prisutna više decenija, sporadično se pojavljivala, najčešće na gazdinstvima sa ovcama, a u manjem broju kod goveda. U svim slučajevima su odmah preduzete sve propisane mjere i bolest stavljena pod kontrolu“, ocijenila je Boljević.



Ona je kazala da su sva gazdinstva, na kojima je bolest potvrđena, pod nadzorom veterinarske službe, a veterinarski inspektori su na svakom gazdinstvu naredili sprovođenje mjera kojih se moraju pridržavati držaoci stoke.



„Te mjere podrazumijevaju zabranu kretanja životinja sa i na gazdinstvo, izdvajanje i odvojeno držanje na zarazu sumnjivih životinja od goveda kod kojih nije utvrđeno prisustvo antitjela protiv uzročnika Q groznice, zabranu prodaje i korišćenja mlijeka, osim u objekat za preradu mlijeka radi termičke obrade, najmanje na temperaturi pasterizacije i zabranu prodaje i korišćenja i proizvoda od termički neobrađenog mlijeka do dobijanja negativnih rezultata ispitivanja na nivou cijelog stada“, poručila je Boljević.



Dodala je da je obavezna obavezna prijava svake promjene zdravstvenog stanja na gazdinstvu, rođenja avitalne teladi i svakog pobačaja prijemčivih životinja na gazdinstvu.



„Nakon uzimanja odgovarajućih uzoraka za laboratorijsko ispitivanje, obavezno neškodljivo uklanjanje i uništavanje bez odlaganja, zakopavanjem ili spaljivanjem, pobačenih plodova, mrtvorođene teladi (jagnjadi i jaradi, ukoliko se ista drže na ovim gazdinstvima), uginulih životinja, plodovih voda i placentom; zabrana korišćenja stajskog đubriva i tečnog otpada (osoke) sa gazdinstva, skladištenje stajskog đubriva iz objekata koje koriste životinje na mjestu kojem životinje nemaju pristup, tretiranje stajskog đubriva i tečnog otpada na gazdinstvu odgovarajućim sredstvom za dezinfekciju prema uputstvu proizvođača i zabranu njihovog korišćenja u trajanju od najmanje 40 dana odnosno kompostiranje stajskog đubreta, pokrivenog najlonom namanje 90 dana, sprovođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i druge mjere za sprečavanje širenja infekcije“, kazala je Boljević.



Preduzete sve mjere da se mlijeko zaraženih životinja ne nađe na tržištu



Istakla je da su preduzete sve neophodne mjere kako bi se spriječilo da se mlijeko sa gazdinstava na kojima postoji sumnja, odnosno na kojima je potvrđena bolest ili proizvodi napravljeni od njega, nađe na tržištu.



„Na svim gazdinstvima na kojima je potvrđena Q groznica, od strane veterinarskih inspektora naložene su i preduzete sve neophodne mjere kako bi se spriječilo da mlijeko sa gazdinstava na kojima postoji sumnja odnosno na kojima je potvrđena bolest ili proizvodi napravljeni od njega se nađe na tržištu prije nego prođe propisanu termičku obradu, što je propisano Naredbom za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti Q groznica kod goveda („Sl. list CG“, broj 80/2024)“, naglasila je Boljević.



Na kraju je kazala da je veoma je važno poštovanje svih propisanih i preporučenih mjera za kontrolu ne samo Q groznice već i ostalih zaraznih bolesti životinja.



„Kako ovu bolest nije moguće iskorjeniti sa teritorije Crne Gore već je neophodno sprovoditi mjere za kontrolu bolesti: Prije svega, preventivne mjere na gazdinstvima sa životinjama koje treba da sprovode držaoci životinja, a koje uključuju biosigurnosne mjere na gazdinstvu (npr., održavanje dobre higijene na farmi, redovno čišćenje, pranje i dezinfekciju i dezinsekciju objekata, pravilno odlaganje stajnjaka, nabavku novih grla sa registrovanih gazdinstava i dr) i obaveznu prijavu svake promjene zdravstvenog stanja nadležnoj veterinarskoj ambulanti, i druge zakonom propisane obaveze. Takođe, na gazdinstvima na kojima je laboratorijski potvrđena sumnja ili pojava bolesti Q groznice sprovođenje svih mjera definisanih Naredbom za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti Q groznica kod goveda, koje nalaže veterinarski inspektor“, zaključila je Boljević.

Kju groznica registrovana na 17 gazdinstava u Danilovgradu i Nikšiću, do sada eutanazirana 102 grla goveda

1726053037lsyw3e9vrvsydub5-i_747x498-1

“Do sada je eutanazirano 59 grla sa pozitivnim PCR nalazom ili izraženim kliničkim simptomima, dok eutanaziju čeka još sedam grla i ona će biti sprovedena odmah po dobijanju informacije od opština Nikšić i Danilovgrad o obezbijeđenoj lokaciji za neškodljivo uklanjanje”, ističe Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.



Uz zalaganje resornog ministarstva i punu podršku Vlade Crne Gore farmeri će, obećavaju, biti obeštećeni za svako eutanazirano ili uginulo grlo, a u skladu sa zakonom iz Budžeta Crne Gore koji je opredijeljen za ove namjene.



“Ne sumnjamo da će i Ministarstvo, ali i lokalne uprave u narednom periodu pomoći farmerima kako bi šteta koju su pretrpjeli bila nadoknađena”, dodaje Uprava.



Što se proizvoda od mlijeka odnosno konkretno sira tiče, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove navodi da ni na jednom gazdinstvu koje ima registrovan objekat za proizvodnju sira do sada nije zabilježen nijedan slučaj pojave Q groznice.



“Pored ovog, brojni naučni radovi urađeni na ovu temu kao i tvrdnje organizacija koje se bave bezbjednošću hrane dovode mogućnost zaraze ovim mikroorganizmom konzumacijom sira na zanemarljiv nivo tvrdnjom da sam tehnološki postupak proizvodnje sira uništava ove mikroorganizme. Ipak, ukoliko bismo zabilježili i jedan slučaj zaraze na bilo kom gazdinstvu sva dalja proizvodnja biće zabranjena do prestanka zaraze na tom gazdinstvu, a svi proizvodi, kao i mlijeko biće neškodljivo uklonjeni”, ističe Uprava.



Apeluju na proizvođače sira da se pridržavaju svih preporučenih procedura u skladu sa Priručnikom o higijenskim zahtjevima za proizvođače primarnih proizvoda na gazdinstvima koji je dostupan na sajtu.



“Kako ovu bolest nije moguće iskorjeniti sa teritorije Crne Gore već je neophodno sprovoditi mjere za kontrolu bolesti prije svega preventivne mjere na gazdinstvima sa životinjama koje treba da sprovode držaoci životinja, a koje uključuju biosigurnosne mjere na gazdinstvu (npr., održavanje dobre higijene na farmi, redovno čišćenje, pranje i dezinfekciju i dezinsekciju objekata, pravilno odlaganje stajnjaka…)”, ističe Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.



Mole javnost da ne reaguje na laičke objave “pojedinih medija i istupe pojedinaca u medijima, koji nemaju nikakvu stručnu i naučnu težinu”, a protiv kojih će zbog iznošenja netačnih tvrdnji preduzeti određene mjere u skladu sa zakonom.



“Pored ovog, posle jučerašnjih tekstova u medijima o uginuću ovaca na jednom gazdinstvu &nbsp;u Nikšiću, iz laboratorije je potvrđeno da su svi uzorci ovaca negativni na Q groznicu i da je uzrok uginuća vjerovatno posledica nekih drugih infekcija. I na kraju kao veoma važno, pozivamo sve držaoce životinja da svaku promjenu zdravstvenog stanja prijave nadležnoj veterinarskoj ambulanti koja će izaći na teren i izvršiti uzorkovanje i druge potrebne mjere, a sve troškove ovog nadzora snosiće uprava što znači da držaocima usluge uzorkovanja i laboratorijskih ispitivanja biti besplatne”, poručuje Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Uprava za bezbjednost hrane: Građani da ne reaguju na laičke objave pojedinaca koji nikakvu nemaju stručnu i naučnu težinu

Capture-7

wtt0Wb5MGOEXb93g

IJZCG kao najvažnija institucija koja se bavi zdravljem građana i kontrolom bolesti je u odgovorima portalu Standard navela da se ljudi mogu zaraziti udisanjem prašine koja je kontaminirana fecesom zaraženih životinja, urinom, mlijekom i pri kontaktu sa porođajnim tkivima.



IJZCG pojašnjava da se neke osobe nikada ne razbole, međutim, oni koji budu inficirani obično razvijaju simptome u roku od dvije do tri sedmice, uključujući visoku tjelesnu temperaturu, umor i bolove u mišićima, a mogu se javiti i glavobolja, mučnina, povraćanje ili dijareja, bol u grudima, gubitak težine, kašalj.



Iz Instituta navode da su u skladu sa svojim ovlaštenjima djelovali preventivno i da su odmah nakon informacije o pojavi &#8221;Q&#8221; groznice poslali svoje timove na teren, bez obzira što nijesu registrovali slučajeve obolijevanja ljudi u Crnoj Gori.



I dok je reakcija IJZCG bila pravovremena Uprava za bezbjednost hrane i Ministarstvo poljoprivrede čekali su pet dana da se oglase povodom ovog incidenta.



Kad su konačno osjetili potrebu da reaguju na pres konferenciji povodom incidenta sa &#8221;Q&#8221; groznicom obratio se i direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković koji je pokušavši da umiri građane iznio neistine i pritom se pozvao na Evropsku agenciju za bezbjednost hrane, za koju je rekao da ta institucija ne prepoznaje &#8221;Q&#8221; groznicu kao bolest prenosivu hranom.



<figure class="wp-block-video"><video controls src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/wtt0Wb5MGOEXb93g.mp4"></video></figure>



Prostom provjerom sajta <a href="https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/q-fever">Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA)</a> građani mogu pročitati da se ljudi mogu zaraziti &#8221;Q&#8221; groznicom i da zaražavanje putem hrane i vode moguće, te izjava direktora Đakoviča naučno ne stoji.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="747" height="110" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Capture-7.png" alt="" class="wp-image-754484" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Capture-7.png 747w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Capture-7-300x44.png 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Capture-7-696x102.png 696w" sizes="(max-width: 747px) 100vw, 747px" /><figcaption>Foto: Screenshot</figcaption></figure>



EFSA je agencija Evropske unije koja pruža naučne savjete i komunicira o postojećim i novim rizicima povezanim sa lancem ishrane i samim tim relevantna institucija koja targetira ovakve slučajeve, te se na njenom sajtu jasno mogu naći sva uputstva kako se postupa u ovakvim situacijama, što crnogorske institucije, svjedoci smo, nijesu ispoštovale.



Da rizik da zaraza pređe i na ljude postoji potvrdilo je djelovanje IJZCG koji su odmah izašli na teren kako bi uzeli uzorke krvi osoba koje su bile u kontaktu sa zaraženim životinjama.



&#8220;Insititut je uzeo uzorke krvi na prisustvo uzročnika Q groznice od izloženih osoba, i ustanovio da su osobe koje su bile u kontaktu sa oboljelim kravama dobrog opšteg zdravstvenog stanja i negiraju simptome koji bi se mogli povezati sa infekcijom&#8221;, saopšteno je iz IJZCG:



&#8220;Svi izloženi su upoznati sa načinima prevencije, uručen je edukativni materijal i biće pod nadzorom epidemioloških timova u narednom periodu. Nakon dodijanja nalaza, postupak će biti sproveden u skladu sa epidemiološkom doktrinom. je u skladu sa svojim nadležnostima, nakon informacije o pojavi Q groznice među stokom na pomenutim gazdinstvima, uputio epidemiološke timove i preventivno djelovao, bez obzira što nisu registrovani slučajevi među ljudima&#8221;, naveli su iz IJZCG.



Iz ove ustanove objašnjavaju šta je zapravo &#8221;Q&#8221;groznica, te detaljno opisuju način liječenja oboljelih ljudi.



&#8220;Q groznica je bolest uzrokovana bakterijom Coxiella burnetii koja prirodno inficira neke životinje, kao što su koze, ovce i krave. Ove bakterije se nalaze u porođajnim tkivima (tj. posteljici, amnionskoj tečnosti) kao i u urinu, izmetu i mlijeku zaraženih životinja. 



Većina ljudi koji su zaraženi nemaju simptome ili razviju blage simptome i oporave se bez liječenja antibioticima. Za osobe koje razviju simptomatsku Q groznicu, preporučuje se liječenje antibiotikom doksiciklinom u trajanju od dvije sedmice. Mali postotak ljudi (manje od 5 %) koji se zaraze bakterijom razvije ozbiljniju infekciju tj. hronični oblik koji se razvija mjesecima ili godinama nakon inicijalne infekcije&#8221;, kazali su iz IJZCG.



Institut za javno zdravlje izdao je i mjere prevencije, koje podrazumjevaju smanjenje rizika od izlaganja infekciji izbjegavanjem kontakta sa životinjama, posebno dok se životinje rađaju obzirom da mogu biti zaražen i prestanak konzumiranja sirovog mlijeko ili proizvoda od sirovog mlijeka.

IJZCG demantovao direktora Uprave za bezbjednost hrane: Putem hrane &#8221;Q&#8221; groznica može preći i na ljude

Capture-6

2436083_20190212180212_5c62fe9cb789684e9ff43934jpeg_ls

Zbog velikog zagađenja rijeke Morače nastalog usljed izlivanja fekalne kanalizacije kod podgoričkog kolektora Standard 4.septembra u 12.35 uputio pitanja Upravi za bezbjednost hrane i Ministarstvu poljoprivrede: U skladu s javnim interesom, koji je osnovna dužnost medija, pitali smo da li su kontrolisali izlovljene ribe i da li je izlovljena riba, pogotovo ona koju prodaju ulični prodavci, ispravna za jelo.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="616" height="337" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Capture-6.png" alt="" class="wp-image-754083" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Capture-6.png 616w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Capture-6-300x164.png 300w" sizes="(max-width: 616px) 100vw, 616px" /></figure>



Međutim, Uprava za bezbjednost hrane ćuti. Na telefonske pozive u petak, 7. septembra i danas, ne odgovaraju.



S obzirom na to da je riječ o ozbiljnom ekološkom incidentu opravdana je sumnja da fekalije utiču da kvalitet i vode rijeke Morače i Skadarskog jezera kao i živog svijeta u njima.



Da je situacija ozbiljna pokazuju riječi direktorice Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju na Univerzitetu Donja Gorica Ivane Vojinović.



„Fekalije koje svakodnevno se izlivaju u donji dio toka Morače predstavljaju ozbiljan problem po živi svijet u rijeci i Skadarskom jezeru, ali su i velika opasnost po zdravlje ljudi, koji konzumiraju ribu ulovljenu na ovim lokacijama“, rekla je Vojinović u intervjuu portalu Standard.



„Osim problema sa kolektorom u blizini rijeke se često odlaže građevinski i komunalni otpad. Nekontrolisane deponije na obalama rijeke, kao i bacanje otpada direktno u vodotok, dodatno pogoršavaju stanje. Uz to, u okolini rijeke odvija se intenzivna poljoprivredna proizvodnja koja uključuje upotrebu pesticida, herbicida i vještačkih đubriva. Ove supstance, isprane sa poljoprivrednih površina, završavaju u rijeci, što doprinosi eutrofikaciji i daljem zagađenju vode.



Prisustvo teških metala, patogenih mikroorganizama i drugih zagađivača može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući trovanja i bolesti koje se prenose vodom, ali i kroz lanac ishrane u vidu prisutne mikro plastike i prioritetnih zagađujućih supstanci“ objasnila je Vojinović.



Nekadašnja direktorica ove Uprave Vesna Daković kazala je <a href="https://standard.co.me/drustvo/tragom-izliva-fekalija-u-moracu-vesna-dakovic-nema-dovoljno-inspektora-za-kontrolu-kvaliteta-ribe-iz-skadarskog-jezera">prošle sedmice u intervjuu Standardu</a> da je sličnih incidenata bilo i ranije, ali da je ranije svaki put sprovedena detaljna analiza u koju su bile uključene sve relevantne institucije i da se nije nikada desilo da se na tržištu pojavi riba koja nije bezbjedna za ishranu ljudi. Ali tada je Uprava komunicirala s javnošću. Sada to ne čini.



Budući da visoka koncetracija fekalija predstavlja osnovanu sumnju u ispravnosr ribe koja se izlovljava iz Morače i Skadarskog jezera, Uprava i Ministarstvo su dužni da o tome informišu javnost jer je to propisano Zakonom o bezbjednosti hrane.

UPRAVA ZA BEZBJEDNOST HRANE I DALJE ĆUTI: Da li je zbog zagađenja opasna konzumacija ribe iz Morače i Skadarskog jezera?

vladimir-dakovic

Đaković tvrdi da ni on ni ministar poljoprivrede nijesu uključeni u određivanje lokacije na koju su odnijete uginule životinje.



„Odgovorno tvrdim da u skladu sa svim važećim zakonima kao i podzakonskim aktima, ni ja kao direktor Uprave, a ni ministar poljoprivrede nismo direktno uključeni u određivanje lokacije za uklanjanje eutanaziranih životinja.



Zakon o veterinarstvu Crne Gore u članovima od 100 do 107 jasno definiše nadležnost u ovom i sličnim procesima. Naša Uprava je u prethodnoj godini uputila dopis svim lokalnim samoupravama da odrede lokacije za ovu namjenu, a u svrhu suzbijanja afričke kuge svinja. Iako se zbog odgovornog primjenjivanja biosigurnosnih mjera i preporuka Uprave afrička kuga nije proširila teritorijom naše države, ostala je obaveza lokalnih samouprava za određivanjem date lokacije“.



Đaković navodi da su odgovore &nbsp;dobili &nbsp;samo od Opštine Podgorica i Opštine Bijelo Polje.



„Odmah po pojavi bolesti Q groznice na dva gazdinstva u opštini Danilovgrad, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a uz saglasnost ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, formirala je stručni tim sastavljen od istaknutih stručnjaka&nbsp; iz oblasti veterine koji su donijeli set mjera u formi Naredbe, a koje se tiču sprečavanja širenja ove bolesti na farmama. Sva dalja postupanja biće u skladu sa ovom Naredbom.



Po informaciji o pojavi bolesti na jednoj farmi u opštini Nikšić, lokalni veterinarski inspektor preduzeo je neophodne mjere i radnje i u skladu sa Naredbom naložio set mjera koje se tiču određene farme.



Kako sam obaviješten od strane inspektora, sve mjere i radnje sprovedene su u skladu sa zakonom. Kako je na zahtjev poljoprivrednog proizvođača Opština odredila lokacije, pristupilo se eutanaziji životinja. Međutim, sporna lokacija u nikšićkoj Župi nalazila se na imovinski spornoj parceli, pa je po obavijesti o tome, inspektor naložio uklanjanje sa ove lokacije“; naveo je Đaković.



Lokalne službe opštine odredile su lokaciju na koju su tokom dana 07.09.2024. prebačena sva grla koja su eutanazirana na prvom gazdinstvu. Kako se proces odvijao pod nadzorom veterinarske inspektorke, zahtijevao sam da mi se dostavi foto i video dokumentacija da je sve obavljeno na propisan način. U 20 sati i 36 minuta dobio sam poruku u kojoj je video dokumentovano da su sve životinje zatrpane.



Međitim, u toku dana počeli su pristizati novinski članci u kojima se tvrdi da se na lokaciji osjećaju neprijatni mirisi i da upravna mjera nije sprovedena u skladu sa propisima. U telefonskom razgovoru sa inspektorkom dobio sam uvjeravanja da će se postupak nastaviti 08.09.2024., a da je do zastoja došlo usljed kvara na mašinama i da će se proces okončati u skladu sa zakonom.



Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove reagovao je na navode da uslijed pojave Q- groznice, pojedini proizvodi nijesu bezbjedni za konzumaciju.



„Moramo se osvrnuti na gostovanja određenih osoba u medijima, a koji tvrde da određeni prehrambeni proizvodi u Crnoj Gori nisu bezbjedni za konzumaciju. Odgovorno tvrdim da, da bi neko iznio ovakvu tvrdnju, iza sebe mora imati visoko obrazovanje iz oblasti Veterinarske i Humane medicine, Prehrambene tehnologije ili poljoprivredne struke, tako da ovakve tvrdnje nemaju nikakvo stručno, a ni naučno utemeljenje.



Na kraju, ističem da je naša Uprava pored misije očuvanja zdravlja građana, krajnje posvećena i poštovanju zakonskih propisa, pa će svako kršenje istih biti najstrožije sankcionisano, bilo da se radi o inspektoru ili direktoru Uprave poručio je Đaković.

Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir ĐAKOVIĆ o uklanjanju leševa eutanaziranih goveda

1725659713-1724216440-farma-krava-0403-2013-aleksandar-ljumovic-011-i-960x600-1-i_960x600

Kju groznica, oboljenje koje se sa životinja može prenijeti i na ljude, u Crnoj Gori pojavilo se u julu. Direktor Uprave za bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković potvrdio je krajem avgusta da je uginulo 14 grla, te da situacija nije alarmantna, a da javnost nijesu informisali o pojavi te zarazne bolesti jer se radi o uobičajenoj situaciji za ovaj period godine. Prije dva dana Đaković je medijima saopštio da je od te bolesti uginulo 100 grla, te da je usmrćeno 60.



<h2>PROIZVODi</h2>



Vlado Lakić koji se stočarstvom bavi deceniju nije saglasan sa Đakovićem da situacija nije alarmantna.



,,Osim broja uginulih, uspavanih i oboljelih grla mnogo veći problem je zdravlje građana. Nije tačna izjava Đakovića da se mlijeko od zaraženih krava ne predaje mljekarama. Međutim, mlijeko se pasterizuje i mogućnost zaraze je isključena. Ali, niko, baš niko ne kontroliše sirare a oni koji se razumiju u proizvodnju sira znaju da se pojedine vrste, kao na primjer polutvrdi ili tvrdi prave od mlijeka koje nije pasterizovano, ima temperaturu od 30 do 40 stepeni koja ne ubija bakterije, već one opstaju. Ne tvrdim da su sirevi na tržištu nebezbjedni ali niko ne može da tvrdi ni da su bezbjedni jer od pojave kju groznice sirare niko po tom pitanju nije kontrolisao&#8221;, pojašnjava Lakić.



Sagovornik Pobjede ističe kako nije moguće imati precizne podatke o tome koliko se bolest proširila jer kontroli ne podliježu sva gazdinstva već samo ona koja su prijavila problem.



,,Kada stočari posumnjaju u pojavu kju groznice, a to je najčešće, nakon teljenja, pozivaju veterinara. On obavi kontrolu na toj farmi. Ne ide na susjedna gazdinstva, a bolest se brzo i lako širi. Prođe i 20 dana dok dobijemo rezultate odnosno potvrdu da li je životinja zaražena. Za to vrijeme zaraza se širi&#8221;, kaže Lakić.



Na njegovom je gazdinstvu uginulo 13 životinja, dvije su uspavane.



,,Ali, postoje ljudi koji drže farme sa nekoliko grla, koji drže druge životinje koje se takođe mogu zaraziti, a nijesu registrovali gazdinstvo. Oni se sa zarazom bore sami, kako znaju i umiju, liječe sami životinje&#8230; S obzirom na to da ih niko ne kontroliše ne znamo koliko je na takvim farmama oboljelo i uginulo grla. Činjenica je da ne znamo gdje ima bolesti! Osim toga, od pojave kju groznice govori se samo o Danilovgradu i Nikšiću. To što nije prijavljen nijedan slučaj u drugim opštinama, na primjer na sjeveru države gdje se kju groznica pojavila prije nekoliko godina, ne znači da je sada nema&#8221;, objašnjava Lakić. 



Sagovornika Pobjede brinu različita postupanja veterinara. ,,Meni je donijeto rješenje da nekoliko grla uspavam, a na susjedna gazdinstva sa po 20 – 30 oboljelih goveda takva odluka nije donijeta&#8221;, upozorava Lakić.



<h2>ZAKOPAVANJE LEŠINA</h2>



Lešine uginulih i uspavanih životinja zakopane su na dvije lokacije u Nikšiću i Danilovgradu. One u Nikšiću iz Župe (Bunić) biće izmještene na drugu lokaciju jer ta nije u vlasništvu države. Vlado Lakić kaže kako je to još jedan dokaz da je država zakazala, da nije spremna za krizne sitaucije kakva je pojava zaraznih bolesti.



,,Crna Gora nema, a morala bi da ima posebnu farmu za izdvajanje oboljelih životinja, nemamo ni sanitarnu mesaru, vozila za transport, nije izgrađeno postrojenje za tretman nusproizvoda životinjskog porijekla. Nema odgovarajuće komunikacije između Opštine i Veterinarske uprave. Zakopati lešine zaraženih životinja pa ih otkopavati da bi ih zakopali na drugu lokaciju! To ne smije da se događa. Postoji mogućnost da se to desi i sa lešinama koje su zakopane u Danilovgradu, na lokaciji Velje Polje. Osim toga, kompletan je postupak zbrinjavanja mrtvih životinja sporan &#8211; transportovane su neadekvantim kamionima i neadekvatnom opremom. U pravnim državama ostavku bi podnijeli i ministar poljoprivrede i direktor Uprave. Umjesto toga oni nas ubjeđuju da situacija nije alarmantna. Saopštavaju nam i da kju groznice ima u drugim državama, što je tačno ali te države su pripremile mjere za borbu sa tom bolešću koja desetkuje stočni fond&#8221;, navodi Lakić.



Uvjeren je da će se, zbog nestručnog postupanja, zaraza proširiti na sve farme. Kju groznica dijagnostikovana je u Crnoj Gori od 2013. godine i sporadičnih slučajeva te bolesti bilo je skoro svake naredne godine.



<h2>Zahtijevaju sastanak sa Spajićem i Vukovićem</h2>



Udruženje stočara Danilovgrada juče se pismom obratilo ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću. Sekretar Udruženja Vlado Lakić kaže da su to uradili jer nijesu zadovoljni namjerom države da gazdinstva koja su pogođena kju groznicom obešteti po tržišnoj cijeni.



On objašnjava da novcem koji će dobiti ne mogu pokriti troškove kupovine novih junica te da postupak nabavke traje dugo i da će se svi stočari naći u nezavidnoj situaciji i biti prinuđeni da ugase farme.



,,Junica na našem tržištu nema, uvoze se iz inostranstva, cijena je oko 2.700 eura, bez PDV-a. Kad se poruči slijedi obavezan karantin, a treba čekati još najmanje šest mjeseci da počne da daje mlijeko. Dakle, u najboljem slučaju ćemo tek poslije godinu i po biti u prilici da proizvodimo mlijeko. Osim toga, mi smo svi kreditno zaduženi, imanja su nam pod hiptekama, nijedna farma ovako neće preživjeti. Meni je ovo drugi udarac. Uginula su mi 2020. godine zbog kju groznice 34 muzna grla, šteta mi nikada nije nadoknađena. Krenuo sam iz početka, računao na podršku države. Ali, ono što nam je najavljeno nije dovoljno. Juče smo dobili informaciju da para nema za kupovinu junica nema, prebačene su za druge namjene, te da jedino možemo računati na odštetu po osnovu Zakona o veterini. Ministar kaže da imamo najveće subvencije u regionu, s obzirom na to u kakvom je stanju ova grana onda je očigledno da nedostaje vizija razvoja poljoprivrede. Idemo pogrešnim smjerom. Farmeri nijesu partija, ali jesu armija od oko 50.000 vrijednih domaćina&#8221;, poručuje Lakić.



Zato kaže zahtijevaju da se što prije održi sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i ministrom finansija Novicom Vukovićem kako bi dobili odgovarajuću pomoć jer ,,šteta nije nastala, odnosno stoka ne crkava činjenjem ili nečinjenjem stočara“.



<h2>Stočni fond se smanjuje</h2>



,,Ukoliko država nastavi da se odnosi prema stočarima na način kako to radi sada, stočara će biti sve manje. Stočni fond se godinama smanjuje. Na nivou Crne Gore ima 10.000 manje grla, od posljednjeg popisa. Gotovo su nestale male farme. U Danilovgradu, na primjer, je između 2021. i 2022. godine nestalo od 30 do 40 gazdinstava. Nijesu problem samo subvencije. Slučaj kju groznice je, na primjer, pokazao da nam nije obezbijeđena dobra podrška. Nikako da uspostavimo komunikaciju, od pojave te bolesti naizmjenično na odmore odlaze direktor Uprave za bezbjednost hrane i fitisanitarne poslove, zatim njegova zamjenica. Kad nijesu na odmoru onda su na seminarima, obukama&#8230; Sa druge strane mi odmora nemamo, mi od ovoga živimo ovo je naša egzistencija i mnogo je značajno da na raspolaganju imamo osobu koja će imati odgovore na naša pitanja, nedoumice&#8221;, kaže Lakić.

Lakić: Država ne kontroliše bolest, moguće je da ima i zaraženih ljudi

Vesna Dakovic foto

Vesna Dakovic foto 2

Skadarsko-jezero-NTO

Vesna-Dakovic-kao-potpredsjednica-Evr-kom-Svj-organizacija-za-zdravlje-zivotinj

Povećana koncentracija fekalija u Morači, zbog starog problema da <a href="https://standard.co.me/drustvo/zasto-su-potrovane-ribe-u-moraci-i-zasto-nam-svima-prijeti-zaraza">političari ne žele da se bave temom gradnje Postrojenja za prečišćavanje vode</a>, bila je povod da zatražimo odgovore na pitanja bezbjednosti ribe za ishranu koju love u Skadarskom jezeru.



Vesna Daković je magistrica ekonomskih nauka, dugogodišnja direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Vodila je uspješno krovnu instituciju zaduženu u Crnoj Gori u ovoj oblasti za koordinaciju i sve aktivnosti i politike iz Pregovaračkog poglavlja 12 (Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor) procesa naše evropske integracije. Kao priznati stručnjak u ovoj oblasti uvažena je i van granica Crne Gore pa je bila, među ostalim, dva puta potpredsjednica Europske regionalne komisije Svjetske organizacija za zdravlje životinja gdje je predstavljala 53 evropske države. Na tu je dužnost izabrana kao predstavnica Crne Gore na prijedlog država Evropske unije.



Teško da smo u Crnoj Gori mogli naći relevantnijeg sagovornika za otvorena pitanja o uticaju povećane koncentracije fekalija u Morači na sve ono što koristimo u ishrani.



STANDARD: Morača je, ustanovljeno je, zagađena, pa se sva ta zagađena voda uliva u Skadarsko jezero, a tamo se izlovljava riba koja se prodaje i koristi u ljudskoj ishrani. Koliko je riba uopšte osjetljiva na ovu vrstu zagađanja?



DAKOVIĆ: Kada govorimo o kvalitetu hrane, prvo i dominantno mislimo na bezbjednost hrane. Zapravo, bezbjednost hrane podrazumijeva i određene parametre kvaliteta, ali bezbjednost hrane podrazumijeva da je takva hrana adekvatna za ljudsku ishranu, odnosno da ne predstavlja rizik po zdravlje ljudi koji konzumiraju takvu hranu. Zato, kada govorimo o hrani, mnogo je važnije govoriti o bezbjednosti nego o kvalitetu. Potrošači obično izjednačavaju pojmove kvaliteta i bezbjednosti, ali ono na šta oni misle jeste da obezbijede hranu koja ne nosi rizik za njihovo zdravlje.



Riba, kao proizvod iz kategorije hrane životinjskog porijekla zahtjeva posebnu pažnju, jer je ova kategorija hrane posebno rizična. Zbog toga postoji čitav set standarda za kontrolu bezbjednosti hrane životinjskog porijekla, od nadzora zdravlja životinja do finalnog proizvoda koji potrošač jede. Te standarde za zdravlje životinja donose Svjetska organizacija za zdravlje životinja i Evropska agencija za bezbjednost hrane, u našem slučaju. Standardi su inkorporirani u zakonodavstva svih zemalja svijeta, a primarni cilj tih standarda jeste da se očuva javno zdravlje svih potrošača, odnosno svih građana svijeta koji konzumiraju hranu. Postoje posebni standardi za zdravlje životinja iz vode (aquatic animals).



STANDARD: Kako se kontroliše riba koju jedemo?



DAKOVIĆ: U skladu sa propisanim standardima, inspekcijske kontrole se odvijaju na više načina. Kao ključna kontrola, sprovodi se redovni godišnji monitoring određenih bolesti riba. Taj monitoring se određuje Programom mjera zdravstvene zaštite životinja koje, kod nas, donosi Uprava za bezbjednost hrane, svake godine, a laboratorijska ispitivanja vrši Specijalistička veterinarska laboratorija. Na bazi tog monitoringa, procjenjuje se rizik od opasnosti stavljanja na tržište ribe koja nije bezbjedna. Pored ovih kontrola, sprovode se inspekcijske kontrole ribe koja je na tržištu, sa aspekta zdravlja, ali i aspekta bezbjednosti, jer može doći do kontaminacije ribe od momenta izlova do stavljanja na tržište. I naravno, kao što je već rečeno, prilikom uvoza se sprovode propisane kontrole ribe koja je namijenjena za naše tržište.



STANDARD: Ko je zadužen za kontrolu ribe?



DAKOVIĆ: U Crnoj Gori, bezbjednost ribe koja se stavlja na tržište kontroliše veterinarska inspekcija, bilo da riba dolazi iz izlova ili se uvozi.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="1200" height="779" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Skadarsko-jezero-NTO.jpg" alt="" class="wp-image-752948" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Skadarsko-jezero-NTO.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Skadarsko-jezero-NTO-300x195.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Skadarsko-jezero-NTO-768x499.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Skadarsko-jezero-NTO-696x452.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Skadarsko-jezero-NTO-1068x693.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>Ribar na Skadarskom jezeru (Foto: NTO)</figcaption></figure>



STANDARD: Da li se sada kontroliše, npr. Skadarsko jezero, jer tamo ljudi love ribu?



DAKOVIĆ: Obzirom da je izlov ribe dio politike koju sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, odnosno konkretno Direktorat za ribarstvo, nadležnost nad izlovom ima inspektor koji prati količine izlova, pitanja dozvola za izlov i sl.



Prema standardima bezbjednosti hrane, prilikom izlova, veterinarski inspektor bi trebao da izvrši pregled izlovljene ribe, ali u praksi se to ne dešava.



STANDARD: Zašto?



DAKOVIĆ: Prvo, zato što su u Crnoj Gori izlovi usitnjeni, odnosno veliki je broj ribara i dešava se veliki broj izlova, a količine izlova su relativno male. Drugo, izlov ribe, koji je dio pregovaračkog poglavlja 13, a lako je vidjeti da to pregovaračko poglavlje ne napreduje već godinama, nije uređen. I konačno, broj raspoloživih veterinarskih inspektora u našoj zemlji je izuzetno mali, te je ovakav posao kontrole izlova, jednostavno, nemoguć.



Ipak, u određenim incidentnim situacijama, kao što je izlivanje fekalija u vodotokove iz kojih se izlovljava riba, zahtjeva nadzor nad bezbjednošću izlova.



STANDARD: Je li bilo ovakvih slučajeva ranije?



DAKOVIĆ: Da li je bilo situacija sa brigom za bezbjednost ribe koja je na tržištu ranije? Svakako da jeste. Kada je hrana u pitanju, nulti rizik ne postoji, te stoga kontrola bezbjednosti mora biti stalni i neprekidni posao.



Lim je više puta bio tema, kada je u pitanju zagađenje vodotokova. Čitava industrijska zona Bijelog Polja, većinom bez prečišćavanja otpadnih voda, ispušta te vode u Lim. Bilo je više incidenata, ali je svaki put sprovedena detaljna analiza incidenta, uključene su sve relevantne institucije i nije se nikada desilo da se na tržištu pojavi riba koja nije bezbjedna za ishranu ljudi.



Sjetićete se i slučaja kada su u rijeci Bojani plivale usmrćene kokoške iz Albanije, koje su sve povađene, Na isti način je izvršeno detaljno ispitivanje i nadzor nad situacijom. Bilo je i incidenata koji se odnose na ribu iz uvoza. Ali svaki put su sprovedene mjere kojima je obezbjeđeno da potrošači na tržištu mogu imati bezbjednu ribu.



STANDARD: Đe smo mi na ovom polju u odnosu na razvijeni svijet?



DAKOVIĆ: Dešavaju se incidenti i uvijek će se dešavati, kada je hrana u pitanju. Sistem bezbjednosti hrane je tu da svede pojavu nebezbjedne hrane na tržištu na najmanju moguću mjeru, da sprovede sve preventivne mjere da do incidenta ne dođe. Ipak, sistem bezbjednosti hrane je izuzetno kompleksan, posebno za hranu životinjskog porijekla. Takav sistem kroz propisane standarde, mi u Crnoj Gori prenosimo kroz EU pregovore iz EU propisa. Implementacija tih standarda, obezbjeđuje da građani jedu bezbjednu hranu, što je za našu zemlju, a zbog broja stanovnika i u skladu sa tim, administrativnih kapaciteta, poseban izazov. Recimo, u Njemačkoj u sistemu bezbjednosti hrane, sa administrativnog nivoa, radi ljudi koliko mi imamo stanovnika. Ista pravila koja oni implementiraju moramo implementirati i mi, jer je to jedina garancija da bezbjednu hranu ponudimo našim građanima.



Crna Gora je do 2019. godine transponovala pravila iz poglavlja 12 i snažno krenula u njihovu implementaciju, ali je na žalost, zadnjih godina dobro usporila. Važno je naglasiti da se ti standardi bezbjednosti hrane mijenjaju u skladu sa novim naučnim saznanjima o hrani i aspektima zdravlja pri njenoj upotrebi, a sa tim se mijenjaju i propisi. U Izvještaju o programu pristupanja Crne Gore za 2023. godinu stoji da nije realizovana ni jedna obaveza, što znači da naš sistem bezbjednosti hrane više nije kao evropski, na šta smo bili posebno ponosni. Da ne pominjem da nam je to uslov da naši proizvođači mogu da izvoze u EU.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="580" height="745" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Vesna-Dakovic-kao-potpredsjednica-Evr-kom-Svj-organizacija-za-zdravlje-zivotinj.jpg" alt="" class="wp-image-752949" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Vesna-Dakovic-kao-potpredsjednica-Evr-kom-Svj-organizacija-za-zdravlje-zivotinj.jpg 580w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Vesna-Dakovic-kao-potpredsjednica-Evr-kom-Svj-organizacija-za-zdravlje-zivotinj-234x300.jpg 234w" sizes="(max-width: 580px) 100vw, 580px" /><figcaption>Vesna Daković, kao potpredsjednica Evropske komisije Svjetske organizacije za zdravlje životinja</figcaption></figure>



Ipak, incidenti sa fekalijama u vodotokovima, mrtvim životinjama i otpadom, ne bi smjeli da se dešavaju, ali i za to postoji sistem upravljanja otpadom, koji je dio drugog pregovaračkog poglavlja i generalno pregovaračkog procesa, kojim neko u državi treba ozbiljno da se bavi. Ne treba izmišljati „toplu vodu“, samo treba primjenjivati ono što su drugi, razvijeni, već uradili.



Na kraju, Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska organizacija za zdravlje životinja i FAO su postavili globalnu platformu za „jedno zdravlje“, kao zajednički projekat, podstaknuti pandemijom Covida 19. Zdravlje ljudi zavisi od hrane koju jedu, koja pak zavisi od zdravlja životinja i biljaka od koje se hrana proizvodi i životne sredine koju svi zajedno dijele. Zato su se ove organizacije na globalnom nivou udružile, kako bi podstakle sve zemlje svijeta da razvijaju standarde za očuvanje globalnog, jedinstvenog zdravlja. To je tačka u kojoj je svijet. Kao tadašnja potpredsjednica Evropske komisije Svjetske organizacije za zdravlje životinja, još sam 2022. godine, obavijestila zvanično Vladu Crne Gore i resorne ministre o ovom projektu. Jeste li čuli da neko to pominje? Mislim da je to odgovor na pitanje gdje smo mi.

TRAGOM IZLIVA FEKALIJA U MORAČU &#8211; Vesna Daković: Nema dovoljno inspektora za kontrolu kvaliteta ribe iz Skadarskog jezera

cherries-1513949_1280

On je istakao da inspektori rade dodatne kontrole kako bi odagnali svaku sumnju.



&#8220;Ukoliko se utvrdi da tog proizvoda ima odmah će biti povučen. Do sad imamo informacije da sporne pošiljke nema na tržištu Crne Gore&#8221;, pojasnio je Đaković.



Evropski sistem za brzo uzbunjivanje i obaveštavanje o hrani RASFF objavio je danas da je Holandija povukla sa tržišta zamrznute višnje porijeklom iz Srbije zbog prekoračenja dozvoljene količine pesticida.



Riječ je, kako navode, o pesticidu dimetoatu koji je otkriven u količini većoj od dozvoljene, piše Portal RTS-a.



Rezultati analize uzorka od 6. marta su pokazali da je prisustvo tog pesticida u višnjama 0,044 miligrama po kilogramu, a dozvoljena količina je 0,01 miligram po kilogramu.



Kontrolu voća je, prema podacima RASFF-a, uradio sam proizvođač.



Rizik po zdravlje označen je na sajtu tog sistema za brzo uzbunjivanje kao &#8220;ozbiljan&#8221;.



U Ministarstvu poljoprivrede Srbije, Tanjugu su u vezi sa ovim slučajem rekli da je kontrola u toku.



RASFF je, inače, sistem brzog uzbunjivanja i obaveštavanja za hranu i hranu za životinje, koji je uspostavljen kao mreža za izvještavanje o direktnoj ili indirektnoj opasnosti za zdravlje ljudi koja potiče od hrane i hrane za životinje u EU.



Dimetoat spada u insekticide i u Srbiji je registrovan protiv štetočine trešnjine muve.