20240913070916_9a02f438ebeadd023dd3dd6ff7be91abe0cb362981620e0bcea8c9b0afd7f658

ecf37b9ee2f9f30add4846f9d8b9615d_XL

Prema zvaničnim podacima Uprave policije koji su dostavljeni portalu Standard, od početka godine pa do danas 82. djece bili su žrtva 80 maloljetnih vršnjaka.



Prema riječima sociologa Andrije Đukanovića, vršnjačko nasilje u Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama, predstavlja ozbiljan društveni problem koji pogađa djecu i može imati dugoročne negativne posljedice na njihovo fizičko, emocionalno i psihološko zdravlje.



Nasilje nad maloljetnicima nije samo prisutno u školama, već je taj problem, kako navode iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacije, već postao jedno od ključnih društevnih izazova koje zahtijeva cjeloviti tretman svih uključenih aktera, s obzirom na ozbiljne psihičke i emocionalne posljedice po one koji ga doživijavaju, njihove porodice, ali i one koji svjedoče nasilju.



Policija preduzima sve mjere u cilju zaštite djece



Odgovarajući na pitanja portala Standard, da li je nedostatak policijskih službenika problem kada je u pitanju obezbjeđivanje svake škole podjednako, iz policije kažu da preduzimaju sve mjere u cilju zaštite djece.



&#8220;O čemu svjedoči i pojačano prisustvo policijskih službenika u blizini škola i zoni škole, a sve u skladu sa raspoloživim kapacitetima. Vršnjačko nasilje se najčešće dešava u školi, školskom dvorištu ili zoni škole, dječjim igralištima ili drugim mjestima na kojima je učestalo okupljanje djece“, navode iz policije.



Istakli su da tokom 2024. godine registrovano ukupno 271 maloljetnih lica koja su bili žrtve 252 počinjenih krivičnih djela.



Uzroci vršnjačkog nasilja



U razgovoru za portal Standard sociolog Đukanović je napomenuo da su kao glavni uzrok koji mogu biti okidač pojave vršnjačkog nasilja siromaštvo, socijalna isključenost i marginalizacija.



„A uzroke nasilja možemo naći u uticaju različitih faktora počev od porodice koja igra veliku ulogu u formiranju ponašanja mladih. Djeca koja odrastaju u disfunkcionalnim porodicama, sa roditeljskim zanemarivanjem, nasiljem ili lošim uzorima, imaju veću sklonost ka nasilju prema vršnjacima. Djeca koja se suočavaju s ekonomskim teškoćama često ispoljavaju frustracije kroz agresiju i nasilje prema svojim vršnjacima“, rekao je Đukanović.



Takođe, prema njegovim riječima, nove tehnologije, prvenstveno mediji, djecu izlažu nasilnim sadržajima.



Uticaj društvenih mreža



„Tu bih dodao i negativni uticaj društvenih mreža, što može doprinijeti normalizaciji nasilja među mladima. Cyberbullying (nasilje putem interneta) postaje sve češći oblik nasilja u Crnoj Gori. Kada se givori o vršnjačkom nasilju ne može se izbjeći uticaj psiholoških faktora. Neka djeca razvijaju nasilničke tendencije zbog nedostatka socijalnih vještina, niske emocionalne inteligencije, osjećaja nesigurnosti ili želje za dominacijom i pažnjom“, rekao je on.



U nekim sredinama, poput naše, kako objašnjava sociolog, nasilje se može smatrati prihvatljivim oblikom rešavanja konflikata, što doprinosi njegovom širenju među mladima. Prevencija vršnjačkog nasilja



Jedan od ključnih koraka u prevenciji vršnjačkog nasilja je edukacija učenika, nastavnika i roditelja o tome šta je vršnjačko nasilje, kako ga prepoznati i kako se nositi s njim.



Škole bi, prema riječima Đukanovića, trebale organizovati radionice, predavanja i kampanje o nenasilnoj komunikaciji, rješavanju konflikata i emocionalnoj inteligenciji.



„Kako bi se preveniralo vršnjačko nasilje u školama treba obezbijediti dostupnost stručnog osoblja (psihologa i pedagoga) koji će raditi sa djecom i adolescentima. Savjetodavni rad sa žrtvama nasilja, kao i sa onima koji vrše nasilje, može doprineti smanjenju nasilnih ponašanja. Potrebno je striktno odsnosno dosledno sprovođenje zakona koji regulišu pojavu vršnjačkog nasilja. Osim toga, važno je razviti institucionalne protokole za prepoznavanje i prijavljivanje nasilja, kao i obezbijediti saradnju između škola, policije i socijalnih službi. Ključnu ulogu u prevenciji nasilja ima edukacija roditelja o načinima prepoznavanja nasilja, komunikaciji sa djecom i stvaranju podržavajuće kućne atmosfere što može imati dugoročne pozitivne“, rekao je Đukanović.



Podrška žrtvama



Ističe da je veoma važni elementi u suzbijanju vršnjačkog nasilja, podrška žrtvama kroz odgovarajuću emocionalnu i psihološku pomoć jer je to veoma ozboiljan problem koji zahtjeva sveobuhvatan multisektorski pristup, uključujući obrazovne, psihološke, pravne i društvene strategije.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="850" height="564" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/ecf37b9ee2f9f30add4846f9d8b9615d_XL.jpg" alt="" class="wp-image-778916" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/ecf37b9ee2f9f30add4846f9d8b9615d_XL.jpg 850w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/ecf37b9ee2f9f30add4846f9d8b9615d_XL-300x199.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/ecf37b9ee2f9f30add4846f9d8b9615d_XL-768x510.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/ecf37b9ee2f9f30add4846f9d8b9615d_XL-696x462.jpg 696w" sizes="(max-width: 850px) 100vw, 850px" /><figcaption>Ilustracija</figcaption></figure>



„Takođe, rad sa počiniocima nasilja, kroz terapeutske i rehabilitacione programe, može pomoći da se spreči ponavljanje nasilničkog ponašanja. U Crnoj Gori je važno da se svi relevantni faktori, uključujući školu, porodicu i širu zajednicu, angažuju u prevenciji i suzbijanju nasilja među vršnjacima“, zaključio je sociolog Andrija Đukanović u razgovoru za portal Standard.



Radna grupa Ministarsva prosvjete, nauke i inovacija intezivno radi na izmjeni Pravilnika o izricanju vaspitnih mjera za učenike osnovnih skola kojim će se jasno utvrditi oblici povreda učenickih dužnosti uz povećanje odgovornosti roditeija, škole i nadležnih institucija kako bi svako od navedenih aktera, u okviru svojih nadležnosti, preduzeo odgovarajuće korake. Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 17.10.2024. godine donijela Zakljucak kojim se Savjet za prava djeteta obavezuje da oformi Međuresorski tim koji će izvršiti analizu stanja o nasilju i vandalizmu u školama i predložiti modalitete za suzbijanje ove pojave.



Suzbijanje vršnjačkog nasilja



Iz Ministarstva prosvjete istakli su da je za efikasno suzbijanje vršnjačkog nasilja potrebno usvojiti sistemske promjene koje će osigurati pravnu zastitu i preventivno djelovaje na svim nivoima.



“Prilagođavanje zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku uz jačanje odredbi koje se odnose na posljedice nasilnog ponašnja među mladima, moglo bi omogućiti pravovremene reakcije i adekvatne mjere za sve aktere. Istovremeno, izmjene Porodičnog zakona koji bi podržale i ojačale roditeijsku odgovornost i saradnju sa obrazovnim institucijama mogle bi značajno doprinijeti sprečavanju nasilja i pružanju pomoći djeci koja se nalaze u riziku. Kombinacija ovih zakonodavnih reformi, uz postojeće prevntivne mjere u školama i lokalnim zajednicma može stvoriti uslove u kojima će vršnjačko nasilje biti svedeno na minimum i u kojem će se mladi osjecati sigurno i podržano”, pišu iz Ministarstva prosvjete u odgovorima dostavljenim portal Standard.



Iz ove institucije napominju da je od samog početka djelovanja, tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ozbiijno pristupio rjesavanju problema kada je ova tema u pitanju.



“Urađeno je jasno i precizno uputsvo sa koracima postupanja u slučaju pojave vršnajčkog nasilja koje je proslijeđeno svim obrazovno-vaspitnim ustanovama na teritoriji Crne Gore, a ranije je objavijeno na Školskom portalu. Na redovnim sastancima sa rukovodiocima škola i predstvancima pedagoško-psiholoških službi analizirani su podaci o vrstama i učestalosti nasilja, naglašena potreba za preveniranjem i pravovremenim reagovanjem, kontinuiranim radom svih zaposlenih u ustanovi, značaju održavanja časa odjeljenjske zajednice i tematskih roditeijskih sastanaka”, kažu iz Ministarstva prosvjete.

Od početka godine 82 maloljetnika bili žrtve vršnjačkog nasilja: Crna Gora zemlja gdje se konflikt rješava nasiljem

Capturea

Nije rješenje premještanje problematičnog djeteta u drugu školu, kaže Vuković, sa vrlo oskudnim brojem stručnih lica koja se bave problematikom vršnjačkog nasilja, dodaje on, teško je očekivati da to rješenje može uroditi plodom i, kako kaže, pružiti sigurnost i djeci koja su žrtve nasilja, ali i, ističe on, i djetetu koje se definiše obrascem neprihvatljivog ponašanja.



,, Moguće je da dijete koje se premješta u drugu školu to doživljava traumatično, da se gubi konekcija sa društvom na koje je to dijete naviklo, da se gubi konekcija sa školom i sa određenom vrstom identifikovanja i identiteta ostvarenog u toj socijalnoj sredini i da djetetu može biti jako loše nakon toga. Moje osnovno pitanje je šta mi želimo da postignemo? Ako premještate dijete da li želite da zaštitite žrtve nasilja, odnosno želite da odmaknete, ili, takoreći amputirate problem iz jedne sredine, pa ga premještate u drugu sredinu, i u toj sredini moguće situirate novi problem? Ili želite na jedan konstruktivan i trajno validan opravda način reagujete, da kasnije neće biti više problema? Barem to da postignemo, da neće biti više problema” &#8211; rekao je Vuković.



Poznato je da djeca 13, 14 i 15 godina imaju potrebu da se prave važni, objašnjava Vuković, i da budu glavni u određenim vršnjačkim grupacijama, i žele da se iskazuju, ističe on, na društveno negativno afirmisane modele ponašanja.



,, Ja razlikujem taj dio obaveze vaspitne, i uopšte gledano, za regulaciju ovakvih obrazaca ponašanja, u osnovnim školama i srednjim školama. Ne zato što su na dijametralno suprotnim stranama, nego to se i zakonski tretira drugačije. Znate da je osnovna škola obavezna, znate da su mala djeca podložnija raznim uticajima, da je to jedan prilično buran period formiranja stavova, učenja i pitanje je prije svega iz kakvih porodica dolaze djeca, iz kakvih su ekonomsko socijalnih situacija, i ukupno gledano to je veliki posao za kompletnu zajednicu, ne samo za školu, a za školu naročito, jer po pola dana djeca provode u školama, ne samo što se tiče nastave na časovima, nego provode u interakciji međusobno i tokom procesa socijalizacije. Naša je obaveza da, barem periodično, pretresamo ove zakonske referentne okvire u kojima se nalaze takozvana rješenja. Još jednom, da to jasno podvučem, nijesam za to da se premještaju djeca koja su problematičnog ponašanja u druge škole, pa čak ni u druga odjeljenja, više sam za, takozvanu, restorativnu disciplinu, koju na izvjestan način primjenjujemo kod nas u školi” &#8211; naglasio je Vuković.



Pitanje je koja su očekivanja roditelja, smatra Vuković, i kakva su očekivanja roditelja, jer, ističe on, to dijete ne dolazi iz škole pa se kreće prema roditelju, već dolazi iz porodica, kako kaže, sa određenim saznanjima, iskustvima i vidjenjem svijeta.



,, Dolazi dijete sa određenom disciplinom, ili nedisciplinom, sa određenom dozom empatije ili uopšte bez empatije. Dakle, roditelji su pod broj jedan odgovorna lica za svoju djecu i pitanje je šta oni produkuju, šta oni usmjeravaju prema svojoj djeci… Ako priliv stranaca, recimo samo u Budvi nezvanično ima preko 20.000 samo Rusa, da ne govorim koliko Ukrajinaca i Turaka, i ukoliko se zauzimaju određene pozicije u gradu, otvaraju lokali i kupuju nekretnine, nekako u latentnom društvenom procesu dolazi do određene nesigurnosti na tržištu rada, dolazi do određenih animoziteta prema strancima. Ako roditelj kući kaže ne mogu ih smisliti, bilo koga da ne može smisliti, a to dijete se pojavi sjutra u učionici i prekoputa njega je drugar, iz neke druge države, ili druge nacionalnosti, ne mora biti stranac, onda je ne težak posao nastavniku da popravi to stanje, nego, nažalost, nemoguće, ne možemo ništa da uradimo, pošto su već tvrdo, rigidno formirani negativni stavovi i to je uvijek određeni potencijal da se dovede do agresivnog nasilničkog ponašanja, s tim što određene mjere u školama mogu pomoći, budnost nastavnika i razrednih starješina, prije svega, dežurnih profesora, uprave škole, takozvane psihološko pedagoške službe, za koju sam već rekao da u prilično problematičnoj strukturi po školama, po broju i po svemu. Da, ako nijesmo svi kumulativno angažovani, prema tome da prepoznajemo određeno agresivno ponašanje i da jasno osvijestimo u našoj školskoj sredini šta je dobro, odnosno šta je dozvoljeno, a šta nije dozvoljeno i koje će kazne će slijediti ukoliko neko iskazuje neprihvatljivo ponašanje, onda džaba. Roditelji mogu napraviti trajnu štetu, mi možemo napraviti određene korekcije” &#8211; zaključio je Vuković.

Vuković: Roditelji mogu napraviti trajnu štetu, a mi možemo napraviti određene korekcije

2024102821100_8ef2ce859ea35ac735263852f74bbb97ee91619a8cad60ea3953a9e321ca0f83

<figure class="wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-standard wp-block-embed-standard"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="wp-embedded-content" data-secret="J730QiQwr9"><a href="https://www.standard.co.me/hronika/potraga-za-balijagicem-uzbunila-granicu-prema-srbiji-pojacane-kontrole-putnika-strah-u-sjevernim-selima/">Potraga za Balijagićem uzbunila granicu prema Srbiji: Pojačane kontrole putnika</a></blockquote><iframe class="wp-embedded-content" sandbox="allow-scripts" security="restricted" style="position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);" title="&#8220;Potraga za Balijagićem uzbunila granicu prema Srbiji: Pojačane kontrole putnika&#8221; &#8212; Standard" src="https://www.standard.co.me/hronika/potraga-za-balijagicem-uzbunila-granicu-prema-srbiji-pojacane-kontrole-putnika-strah-u-sjevernim-selima/embed/#?secret=Sh7FvbByoM#?secret=J730QiQwr9" data-secret="J730QiQwr9" width="600" height="338" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no"></iframe>
</div></figure>



Koprivica je u emisiji &#8220;Naglas&#8221; na TVCG kazao da policija radi sve što je u njenoj moći da locira ubicu dvoje ljudi u Tomaševu.



&#8220;Događaji koji su prethodili ubistvu trajali su nekih desetak dana. On je boravio u Vraneškoj dolini, počinio neka razbojništva, ukrao pušku&#8221;, kazao je Koprivica.



On je istakao da prema trenutnim policijskim izvještajima tog dana oko 12 sati primili prvu i jedinu prijavu građanina da se to lice kreće sa puškom.



&#8220;Istog trenutka policijski službenici pošli na teren u skoro petočasovno obilaženje. Obišli su kuću u kojoj je stanovao. Pretresli su kompletni kraj, ulazili u kuće, upozorili mještane&#8221;, kazao je on.



<figure class="wp-block-image size-full is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/2024102821100_8ef2ce859ea35ac735263852f74bbb97ee91619a8cad60ea3953a9e321ca0f83.webp" alt="" class="wp-image-773481" width="1078" height="665" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/2024102821100_8ef2ce859ea35ac735263852f74bbb97ee91619a8cad60ea3953a9e321ca0f83.webp 674w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/2024102821100_8ef2ce859ea35ac735263852f74bbb97ee91619a8cad60ea3953a9e321ca0f83-300x185.webp 300w" sizes="(max-width: 1078px) 100vw, 1078px" /><figcaption>Foto: TVCG </figcaption></figure>



Zamjenik predsjednika MZ Tomaševo&nbsp;Boško Mašković&nbsp;kaže da se mještani koji se nalaze u zabačenijim djelovima ne osjećaju bezbjedno dok se ne pronađe osumnjičeni ubica.



&#8220;Što se tiče daljih koraka da li će neko biti odgovoran za ovaj događaj ostavićemo na vrijeme kada sve bude završeno&#8221;, kazao je Mašković.



Istakao je da je teren jako težak te da policija nema lak posao.&nbsp;



Koprivica je kazao da 24 sata dnevno u rotacijama veliki broj službenika &#8220;češlja&#8221; okolna mjesta.&nbsp;



On je dodao da se očekuje da Balijagić na svaki mogući način pokuša da pobjegne policji i dodao da je on naoružan i, sumnja se, psihički nestabilan.&nbsp;



Ponovio je da će se internom istragom utvrditi da li je bilo propusta i ko je odgovoran.&nbsp;



Član Udruženja sudija&nbsp;Rade Ćetković&nbsp;objasnio je da je Balijagić na slobodi jer je odslužio sve ranije kazne zbog kojih je robijao preko 35 godina.



&#8220;Ako je sve to tačno, očigledno je da se radi o takvom profilu ličnosti na koje sve ovo što je do sada rađeno nije moglo ostaviti traga i uticaja da usvoji opšte vrijednosti i da se ponaša u skladu sa njima&#8221;, rekao je Ćetković.



Advokat&nbsp;Stefan Jovanović&nbsp;objašnjava da je osumnjičeni odsluđio svoje kazne, te da u zatvoru ne može biti niko ko u tom trenutku nije pravosnažno osuđen. Međutim, smatra da bi lica kao što je Balijagić trebalo da budu pod nekom vrstom nadzora. &nbsp;



Poslanik Demokrata&nbsp;Momčilo Leković&nbsp;smatra da definitivno moramo imati bazu podataka izvršioca najtežih krivičnih djela, naročito poratnika i nad njima se mora sprovoditi nadzor.&nbsp;



&#8220;Ključno je da se ovaj počinilac pronađe i što prije uhapsi. Postoje okolnosti koje otežavaju istragu&#8221;, rekao je Leković.&nbsp;



Naglasio je da će se utvrditi odgovornost što se nije dešavalo ranijih godina.&nbsp;



<h2>Slučaj ranjavanja srednjoškolca</h2>



Kada je riječ o slučaju osamnaestogodišnjeg&nbsp;Darisa Mujića, koga je maloljetni&nbsp;A.K.&nbsp;teško ranio nožem u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“, Koprivica kaže da je policija odmah preduzela sve što je u njenoj moći.



&#8220;Odmah je upućen inspektor za maloljetnike i policija i oni su preduzeli sve što je u njenoj nadležnosti. Mislim da je u ovom slučaju policija uradila sve kako treba&#8221;, rekao je Koprivica.



Odluka da se A.K. nakon sedam dana pusti da se brani sa slobode, prema riječima Rada Ćetkovića, može izazvati nezadovoljstvo samo onima koji ne znaju šta znači pritvor.



&#8220;Pritvor nije odluka o nečijoj krivici. Pritvor nije kazna, pritvorom se ne prejudicira ishod postupka. Pritvor služi samo kao mjera da obezbijedi nečije prisustvo ako postoji mogućnost da će on ometati vođenje postupka&#8221;, objasnio je Ćetković.



Ćetković objašnjava da je sud uvažio to što je maloljetnik A.K. nakon što je ranio Mujića došao kući i priznao svojoj majci, a ona ga je uzela za ruku i ovela u stanicu policije.&nbsp;



&#8220;Takvm licima se mora pristupati obazriivo, jer je riječ o osobama koje nijesu zrele, koje nijesu punoljetne i koje sasvim drugačije razmišljaju od nas. To što je ispričao majci može da ukaže da je osjećao strah. S druge strane niti sudiji, niti državnm tužiocu nije bila poznata činjenica da se vrati o povratniku jer u spisima egzitira izvod iz kaznene evidencije u kojoj on ranije nije osuđivan. Ne postoji krivična sankcija koja je njemu ranije izrečena&#8221;, kazao je on.

Koprivica tvrdi: Policija primila samo jednu prijavu za Balijagića, upozorila mještane prije ubistva

Screenshot_20241019_140406_Video Player (1)

Porodica osamnaestogodišnjeg&nbsp;Darisa Mujića,&nbsp;koji je teško povrijeđen u dvorištu barske Gimnazije, organizovaće dana još jedan protest sa kojeg će, kako su najavili, tražiti reformu zakona o maloljetničkoj delikvenciji i stvaranje bezbjednijeg okruženja za učenike.



“Učesnici protesta će zahtijevati reformu zakona o maloljetničkoj delikvenciji, kako bi se osigurale pravednije sankcije i prevencija nasilničkog ponašanja među mladima. Sa protesta će biti zatraženo i stvaranje bezbjednijeg okruženja za učenike, kako u školama, tako i na ulicama, kako bi se svakom djetetu garantovala sigurnost i mir”, ističe se u saopštenju.



Među zahtjevima je i hitno vraćanje u pritvor A.K.(17) koji je povrijedio Darisa, da bi se, kako se navodi, poslala jasna poruka da se nasilje neće tolerisati.



„Vaša prisutnost je od suštinskog značaja za promjenu i sigurnost naše zajednice. Zajedno možemo učiniti naš grad sigurnijim mjestom za našu djecu“, kaže se u najavi protesta.



Naglašeno je da će se protestu pridružiti i pružiti podršku Darisu i porodica maloljetnog&nbsp;Alije Krema,&nbsp;koji je prije nešto više od godinu dana povrijeđen od istih počinilaca prilikom napada na atletičare iz Sarajeva.



„Dođite da zajedno kažemo NE nasilju i da se izborimo za sigurniju budućnost naše djece“, piše se u najavi.

U podne novi protest – Bar za Darisa

b0ff9a2e4edb8ac4b672cfcd03f66a9c

,,Naša istraživanja ukazuju da je svaka peta osoba srednjoškolske uzrasti u Crnoj Gori bila žrtva vršnjačkog nasilja, dok 53.4% njih poznaje nekoga sa sličnim iskustvom. Najčešće vrste nasilja uključuju psihičko, fizičko i digitalno nasilje, uz zabrinjavajući podatak da&nbsp;35.8% žrtava nikada nije prijavilo&nbsp;nasilje,&nbsp;dok skoro&nbsp;2/3&nbsp;učenika/ca svjedoči prisutnosti nasilja u svojim školama ili sredinama.&nbsp;&nbsp;Podaci su prikupljeni kroz istraživanja o percepciji vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije,&nbsp;među punoljetnim građanima i građankama Crne Gore, kao i među&nbsp;srednjoškolskom populacijom, u okviru projekta&nbsp;SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas,&nbsp;finansijski podržanog od strane&nbsp;Evropske unije uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave&#8221;, navodi se u saopštenju.&nbsp;



CGO&nbsp;smatra da je nužno uključivanje svih društvenih aktera i pooštravanje kazni za najteže slučajeve, uz prevenciju i edukaciju kao ključne mjere.&nbsp;



,,Kaznena politika mora balansirati između odvraćanja učinilaca, zaštite žrtava i dugoročnog smanjenja nasilja kroz multidisciplinarni pristup. To znači i da je&nbsp;potrebno raditi i na promjeni stavova i načina razmišljanja mladih, kako bi shvatili da nasilje nije rješenje problema.&nbsp;



,,Samo sveobuhvatan pristup može osigurati sigurno okruženje za mlade!&#8221;, zaključuju iz CGO.

CGO se pridružuje inicijativi za održavanje saslušanja nadležnih na temu vršnjačkog nasilja

Jovana-Markovic-1000x555

Podsjetimo, potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP), potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić kazao je da očekuje dvotrećinsku podršku u parlamentu za izmjene Ustava kojima bi srpski jezik bio proglašen službenim.



“Kad je u pitanju demografija kojom bi trebali da se bavite – dovoljno je pogledati region iz kojeg dolazite. Duboka demografska starost, napušteni gradovi u sela i zatvorene škole. Umjesto vaše stvarne nadležnosti bavite se onime što jedino znate – nacionalistička priča za sve manju publiku, koja pokazuje da im ne nedostaje “srbovanja”, nego uređenog života, novih škola i vrtića i perpsektive za mlade”, kazala je Marković.



Prema njenim riječima, ako Šćekić već ne zna ništa bolje onda bi trebalo jezičke i ustavne aktivnosti da radi u privatnoj režiji, a ne s odgovorne pozicije u Vladi.



“Nažalost, pod Spajićevim vođstvom, ova Vlada je sve osim ozbiljna i odgovorna, a Crna Gora zaslužuje bolje. Zbog toga je bitno da se što prije organizuju parlamentarni izbori, kako bi i i Šćekić i Spajić i slični na izbore izašli sa ovom platformom pa će lako glasove izbrojati”, zaključila je Marković.

Marković Šćekiću: Umjesto stvarne nadležnosti, vi se bavite nacionalističkom pričom za sve manju publiku

Capture

U informaciji o sprovođenju pilot programa za sprečavanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u školama i školskim dvoriština tokom 2024/25 piše da se od ukupnog broja incidenata, 61 slučaj odnosio na vršnjačko nasilje &#8211; fizičko, verbalno, sajber nasilje u javno-obrazovnim ustanovama osnovnog obrazovanja dok je 53 incidenta registrovano u javno &#8211; obrazovnim ustanovama srednjeg obrazovanja.



Pilot program koji još uvijek traje, treba da unaprijedi zaštitu i sigurnost učenika u javno-obrazovnim ustanovama za osnovno i srednje obrazovanje na teritoriji Crne Gore.



Prema istraživanju koje je sproveo Zavod za školstvo u 2023 godini, tokom školske 2022/23. godine, 17 odsto učenika u školama bilo je izloženo nekom obliku nasilja od strane vrašnjaka i istovremeno označava prosječnu rasprostranjenosti nasilja u svim školama u Crnoj Gori.



“Nasilje u pojedinim školama rasprostranjeno u procentu 7,5 odsto, dok je u drugim školama četiri puta veće &#8211; 27,3 odsto. Uzorkom su obuhvaćene sve opštine i sve škole u Crnoj Gori i to 7.364 (61,1 odsto) učenika od šestog do devetog razreda osnovne škole, 409 (3,4 odsto) učenika trogodišnje srednje strućne škole, 2.979 (24,8 odsto) učenika četvorogodišnje srednje stručne škole, 1.183 (9,8 odsto) učenika gimnazije, dok 103 učenika (0,8 odsto) nije odgovorilo na pitanje koju školu pohađaju”, navodi se u dokumentu.



Nasilje je najviše rasprostranjeno među učenicima osnovnih škola od šestog do devetog razreda osnovne škole (21,9 odsto), a zatim među učenicima trogodišnjih srednjih stručnih škola (17,7 odsto).



“Nasilje je najmanje rasprostranjeno među učenicima četvorogodišnjih škola, od kojih u srednjim stručnim školama -14,8 odsto, a u gimnazijama &#8211; 13,9 odsto. Učenici žrtve najviše trpe verbalno nasilje (ogovaranje, laži, predstavljanje u negativnom svjetlu, ismijavanje, zadirkivanje, nazivanje pogrdnim imenima i sl) I socijalno nasilje (izbjegavanje, ignorisanje, isključivanje iz kruga prijatelja i sl), tj. upravo one oblike nasilja koje učenici smatraju socijalno prihvatljivim ponašanjem”, pojašnjeno je u dokumentu.



Statistika pokazuje da je tokom navedenog perioda, vršnjačko nasilje najviše izraženo u centralnoj regiji, u školama u gradskim sredinama, zatim sjevernoj regiji dok je broj slučajeva raznih oblika vršnjačkog nasilja znatno manji u prigradskim sredinama i primorskoj regiji.



“Javno obrazovne ustanove u Crnoj Gori nemaju fizičko obezbjeđenje niti razvijen sistem prevencije vršnjačkog nasilja. Službe zadužene za prevenciju nemaju dovoljno kapaciteta da u kontinuitetu realizuju aktivnosti koje bi se odnosile na adekvatnu prevenciju vršnjačkog nasilja i zaštite školske imovine”, navodi se u izvještaju.



Iz resornog ministarstva kažu da zabrinjava trend rasta vršnjačkog nasilja, te da to zahtijeva dodatne mjere za unapređenje sigurnosti učenika i neophodnost angažovanja lica obučenih za sprečavanje nasilja u školama i školskim dvorištima.



Program se sprovodi na teritoriji Podgorice, Cetinja, Nikšića, Berana, Bijelog Polja, Plava, Gusinja, Rožaja, Herceg &#8211; Novog, Budve i Bara.



Budžet za finansiranje programa procijenjen je na iznos od 341.000 eura koji će biti potrošen za angažovanje 45 osoba koje su obučene za sprečavanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u školama.

Nasilje najviše rasprostranjeno među učenicima od šestog do devetog razreda

VID-20241019-WA0014

image-19

VID-20241019-WA0021

Screenshot_20241019_140406_Video Player

VID-20241019-WA0018

Screenshot-2024-10-19-140746

image-20

image-21

IMG-20241019-WA0011

image-17

image-18

„Mi kao porodica, zgoženi smo odlukom sudije koji je, i pored toga što je naš Daris i dalje vezan za krevet na Odjeljenju intezivne njege u Kliničkom centru, odlučio da da priliku osobi koja je pokušala da ga liši života da se brani sa slobode&#8221;, saopštili su iz porodice Mujić.



<figure class="wp-block-video"><video controls src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/VID-20241019-WA0014.mp4"></video><figcaption>Emil Kalamperović, Video: STANDARD</figcaption></figure>



<figure class="wp-block-video"><video controls src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/VID-20241019-WA0021.mp4"></video><figcaption>Video: STANDARD</figcaption></figure>



U skladu sa zakonom, organizovaće svake sedmice proteste dok nadležni ne reaguju.



„Očekujemo da će ova današnja odluka biti brzo ukinuta, a prestupnik vraćen tamo gdje mu je mjesto&#8221;, kazao je otac porvijeđenog srednjoškolca, Ceno Mujić.



<figure class="wp-block-image size-full is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-17.png" alt="" class="wp-image-770044" width="573" height="718" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-17.png 573w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-17-239x300.png 239w" sizes="(max-width: 573px) 100vw, 573px" /><figcaption>Ceno Mujić, Foto: STANDARD</figcaption></figure>



Kako javlja reporterka Standarda, neke od poruka građanki i građana su ,,Vratite nam stid i sram&#8221;, ,,Nećemo zakone koji štite maloljetnike&#8221;, ,,Bezbjednost djece je odgovornost svih&#8221;, ,,Čekamo li Ribnikar&#8221;, ,,Sva su naša djeca Daris&#8221;, ,,Goro CRNA, reaguj&#8221;.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="1074" height="558" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-20.png" alt="" class="wp-image-770065" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-20.png 1074w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-20-300x156.png 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-20-768x399.png 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-20-696x362.png 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-20-1068x555.png 1068w" sizes="(max-width: 1074px) 100vw, 1074px" /><figcaption>Foto: STANDARD</figcaption></figure>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="1200" height="667" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-21.png" alt="" class="wp-image-770066" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-21.png 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-21-300x167.png 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-21-768x427.png 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-21-696x387.png 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/image-21-1068x594.png 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>Foto: STANDARD</figcaption></figure>



<a href="https://standard.co.me/hronika/bar-ucenik-u-dvoristu-skole-ranjen-nozem">Podjećamo</a>, dječak je umalo izgubio život, nakon što je bio žrtva vršnjačkog nasilja i to u dvorištu škole &#8211; barske Gimnazije „Niko Rolović&#8220;. Osamnaestogodišnjak je imao povrede grudnog koša, dijafragme i slezine. Nož je probio zid grudnog koša i ušao u trbuh.



Istražni sudija Višeg suda u Podgorici osumnjičenom za ubistvo u pokušaju 9.oktobra odredio je pritvor do 30 dana, na predlog Višeg državnog tužilaštva. Međutim, A.K. je već juče pušten da se brani sa slobode.

Bar: Završen protest protiv nasilja; Otac povrijeđenog srednjoškolca: Očekujemo da će ova današnja odluka biti brzo ukinuta, a prestupnik vraćen tamo gdje mu je mjesto

20211111110730_385119

Sudija za maloljetnike je ocijenio da postoje razlozi za određivanje pritvora po članu 211 stav 1 tačka 2, 3 i 4 Zakonika o krivičnom postupku, te je maloljetniku određen pritvor u trajanju do mjesec dana, navode u Višem sudu.



Subotičko Više javno tužilaštvo prethodno je stavilo zahtjev za pokretanje pripremnog postupka zbog krivičnog djela ubistva u pokušaju.



<a href="https://www.standard.co.me/svijet/ucenik-osnovne-skole-u-subotici-ranio-nozem-vrsnjakinju">Maloljetnik </a>je saslušan u Višem sudu u Subotici, a Tužilaštvo je predložilo određivanje pritvora.

Srbija: Pritvor do 30 dana dječaku koji je ranio djevojčicu u osnovnoj školi

Screenshot 2024-10-19 073418

Screenshot 2024-10-19 074754

,,Porodica je zgrožena odlukom sudije da oslobodi osobu koja je pokušala da liši života našeg sina u školskom dvorištu i da mu da da se brani sa slobode, dok je naš Daris i dalje u kritičnom stanju. Ovo je prvi u nizu protesta koje ćemo organizovati, dokle god država i Tužilaštvo ne budu imali razumijevanja i sluha za sve što se dešava sa maloljetničkom delikvencijom i ne izmijene Zakon o maloljetnicima. Prije nekoliko dana je povrijeđen naš sin, sjutra to može biti bilo ko. Želimo da se tome jednom zauvijek stane na kraj”, kazao je za Radio Bar i Bar Info Darisov otac,&nbsp;Ceno Mujić.



On je naglasio da će protest biti organizovan u građanskom duhu, mirno i po zakonu.



Protest će biti održan ispred Robne kuće u Baru, od 13 sati.