Ovo je pet najboljih navika u ishrani koje mogu produžiti vaš životni vijek

Kako starimo, dajemo sve od sebe da ostanemo u najboljoj mogućoj formi, fizičkoj pa i psihičkoj, kako bismo živjeli zdravije i duže. Iako ne možemo kontrolisati sve što nam život nudi, itekako možemo kontrolisati šta jedemo, što je bitan faktor za dugovječnost.
Ovo je pet najboljih navika u ishrani koje mogu produžiti vaš životni vijek

Istraživanja sprovedena ove godine utvrdila su kako bi tzv. dijeta za dugovječnost bila izvrsna preventivna mjera za održavanje zdravlja u poodmakloj dobi, prenosi Eat This Not That.

Ona podrazumijeva pet navika u ishrani koje pomažu u dugovječnosti, a u nastavku saznajte i o kojim o njima je riječ.

Konzumirajte velike količine nerafiniranih ugljenohidrata

U meta-analizi višestrukih grupa od ukupno 432.179 sudionika, niska potrošnja ugljenohidrata sa manje od 40 posto energije i visoka potrošnja ugljenohidrata sa više od 70 posto energije povećali su rizik smrtnosti u usporedbi s umjerenim unosom ugljenohidrata.

Međutim, normokalorična dijeta za dugovječnost, koja energijom unesenom u vaše tijelo održava i vašu tjelesnu težinu, povezana je sa srednjim do visokim unosom ugljenohidrata.

Nerafinirani izvori su namirnice koje su minimalno prerađene u odnosu na svoje prirodno stanje. Ove namirnice možete dobiti iz cjelovitih žitarica kao što su pšenični kruh, smeđa riža i kvinoja.

Jedite proteine iz biljnih izvora

Istraživanje navodi da je rizik od smrtnosti bio za 18 posto veći kada su proteini ili masti životinjskog porijekla zamijenili ugljikohidrate. Međutim, rizik je bio oko 18 posto manji kada su ugljenohidrata zamijenili biljni proteini ili masti.

Dijeta dugovječnosti također podrazumijeva unos “dovoljne količine proteina” koji su uglavnom biljnog porijekla. Međutim, redovna konzumacija proteina iz hrane koja uključuje plodove mora, također radi na produžavanju vašeg životnog vijeka i poboljšanju zdravlja.

Ovakva vrsta ljudi pokazuje manji rizik za ukupnu smrtnost u usporedbi s onima koji jedu meso. Također, i veganska ishrana je povezana sa smanjenim rizikom od raka, hipertenzije i dijabetesa u usporedbi s ishranom mesojeda.

Masti biljnog porijekla za povećanje energije

Prema Klinici Cleveland, referentni unos masti (DRI) za odrasle je 20 do 35 posto ukupnih kalorija iz masti. Sugeriše se kako dijeta za dugovječnost uključuje potrošnju masti koja čini oko 30 posto energije uglavnom iz biljnih izvora i izvora koji promiču dugovječnost. Sjajni izvori biljne energije uključuju gršak, orašaste plodove, chia sjemenke i sjemenke lana kao izvrsne izvore biljne potrošnje energije.

Studija je dokazala kako je mijenjanje modernog stila ishrane koji uglavnom sadrži velike količine prerađene hrane, crvenog mesa, mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti i hrane s visokim udjelom šećera – ishranom bogatom mahunarkama, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima s smanjenim unosom crvenog i prerađenog mesa, povezano sa duljim životnim vijekom.

Jedite u roku od 11 do 12 sati

Prema recenziji, studije koje su uključivale osobe sa pretilošću, metaboličkim sindromom ili dijabetesom tipa 2 obično bi imale koristi od 8-10 sati ishrane dnevno. To bi pomoglo u mršanju ili ispravilo postojeće metaboličko oštećenje.

Međutim, duža dnevna razdoblja gladovanja koja uključuju preskakanje doručka dosljedno su povezana s povećanom smrtnošću, koja je osobito visoka za kardiovaskularne bolesti. Zbog toga se preporučuje razdoblje ishrane s idealnim rasponom od 11 do 12 sati kako bi se ovakvo što izbjeglo.

Post

Kod osoba starijih od 65 godina, stručnjaci tvrde kako bi se dijeta za dugovjelnost trebala biti osmišljena tako da se izbjegne pothranjenost, kako bi se spriječila slabost i bolesti koje mogu biti posljedica smanjene koštane ili mišićne mase ili niskog broja krvnih stanica.

Postoji više dokaza kako post utiče na dugovječnost, a u idealnom slučaju, dijeta za dugovječnost uključivala bi 12 do 13-satno dnevno razdoblje posta, što se u mnogim studijama pokazalo sigurnim, izvedivim i učinkovitim.

×

Preuzmite našu aplikaciju


Pratite nas na

Pridružite se našoj Viber zajednici

1 komentara


Marija77

Svima je poznato da svakog dana moramo da unesemo određenu dnevnu količinu vode da bi organizam normalno funkcionisao. Ako to ne praktikujemo, može se desiti da nam oslabe neke vitalne funkcije.Trebalo bi da uvek imamo pored sebe izvor osmotski prečišćene vode, vode koja je UV dezinfikovana od virusa, na poslu na radnom stolu, u teretani… Ko se bavi nekim rekreativnim sportom ima veće potrebe za vodom.Postoje ljudi koji su toliko navikli da piju razne napitke da im je voda postala bljutava.
Najzdravije je piti čistu, UV dezinfikovanu vodu, koja nema kamenac, bez hlora, virusa, bakterija, pesticida i svih nečistoća. 

Odgovori

POVEZANI ČLANCI

Moramo održati Termoelektranu Pljevlja jer bi cijene električne energije otišle u nebo

Kako mliječne masti utiču na rad srca?

Srbija sve bliža nuklearnoj energiji

CEDIS: Akcija suzbijanja neovlašćenog korišćenja električne energije daje rezultate

NAJNOVIJE

NAJČITANIJE

Đukanović: Crnoj Gori je potrebna odgovorna Vlada, a ne ringe ringe raja politika

STANDARD SAZNAJE: Na izborima u Bijelom Polju DPS,SD i SDP u koaliciji, Bošnjačka stranka samostalno

Demokrate i Ura tražili krivca što Lekić nije mandatar

“Konzilijum” osnovan i “upao” u sistem zdravstva za samo nekoliko mjeseci, MZD za Standard: Ne postoje kumovske relacije sa ministarkom