Ljekari nam iz tog razloga savjetuju da dobro pročitamo deklaraciju na ambalaži, naročito ono što je napisano najsitnijim slovima, jer je to i najopasnije.
Kako je za “Blic” rekao onkolog profesor dr Vladimir Kovčin, postoji trend porasta broja oboljelih od svih vrsta kancera među veoma mladom populacijom,a velika opasnost od karcinoma vrijeba iz ultra prerađene hrane koja djeluje svježe, a ima dug vijek trajanja. Zbog toga je važno da na deklaraciji provjerimo šta se sve nalazi u proizvodima, ali da prvenstveno izbjegavamo hranu sa dugim rokom trajanja.“Kada kupujete hranu, obratite pažnju na deklaracije. Postoji spisak štetnih emulgatora koji se dodaju, čak su neki od njih zabranjeni u Evropskoj uniji. Obično to na deklaraciji piše jako sitnim slovima. U principu izbjegavajte proizvode sa dugim rokom trajanja ako nisu zamrznuti ili obrađeni na drugi način ili ih konzumirati što rjeđe i u manjoj količini”, rekao je prof. dr Kovčin.
Šta su aditivi i zašto se koriste
Važno je znati da su emulgatori, odnosno, aditivi supstance koje se koriste za konzerviranje, bojenje, zaslađivanje tokom pripreme hrane. Evropska unija ih definiše kao “svaku supstancu koja se sama po sebi ne konzumira kao hrana i koja se inače ne koristi kao karakterističan sastojak hrane, bez obzira da li ima nutritivnu vrijednost ili ne”.
Dodati hrani u proizvodnji, preradi, pripremi, tretmanu, pakovanju, transportu ili skladištenju, aditivi postaju njen sastavni dio i dugoročno pojedini mogu imati štetan uticaj na zdravlje:
Vještačke boje – koriste se za dodavanje ili vraćanje boje u hranu
Konzervansi – dodaju se kako bi produžili vijek trajanja namirnica tako što ih štite od mikroorganizama
Antioksidansi – supstance koje produžavaju vijek trajanja namirnica štiteći ih od oksidacije (užeglosti masti i promjene boje)
Sredstva za tretiranje brašna – dodaju se brašnu ili tijestu radi poboljšanja kvaliteta pečenja
Zabranjeni aditivi i njihovo štetno dejstvo
“Postoje aditivi koji su na listi zabranjenih, ali su neki dozvoljeni do određene količine jer je utvrđeno da ta količina neće izazvati štetno dejstvo kod ljudi. Unazad vjekovima se ostavljala zimnica, a nije bilo aditiva. Industrijski se dodaje ko zna šta da bi bio duži vijek trajanja na polici i zato su neki od aditiva zabranjeni, a pitanje je koliko su i dozvoljeni dobri”, kaže za “Blic” nutricionista Ivan Katančić.
Napominje da treba obratiti uvijek pažnju na E oznaku, jer je to oznaka za dodatak u hrani i na osnovu broja se može utvrditi o kom aditivu je riječ i da li se nalazi na spisku zabranjenih i dozvoljenih, ali u ograničenim količinama.
Zašto je E 171 zabranjen
“Zabranjena je, recimo, vještačka boja titanijum dioksid, oznake E 171, i to se često provlači na sajtovima EU posvećenim ishrani”, kaže nutricionista.
Kako su objasnili evropski stručnjaci, titanijum dioksid je prirodni oksid titanijuma, koji se koristi kao boja. Decenijama se koristi za davanje bijele boje namirnicama, od peciva i namaza za sendviče do supa, čorba, soseva, preliva za salatu i dodataka ishrani.
“U martu 2020. Komisija je zatražila od Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA) da ažurira mišljenje o titanijum dioksidu iz 2016. godine. Iako 2016. godine EFSA nije ukazala na bilo kakvu zabrinutost u pogledu bezbjednosti, međutim, identifikovala je neke nedostatke u podacima i nesigurnosti, posebno u pogledu veličine čestica. Ovaj parametar može uticati na toksikološka svojstva E 171”, navodi se na sajtu Evropske komisije.
Iako se u novom mišljenju iz maja 2021. godine ne zaključuje da je E171 definitivan rizik po zdravlje, ono ne isključuje tu mogućnost. Konkretno, EFSA ne isključuje zabrinutost zbog genotoksičnosti, što znači da postoji mogućnost da upotreba titanijum dioksida kao aditiva za hranu može izazvati oštećenje DNK ili hromozoma. U EU činjenica da se ne može potvrditi sigurnost aditiva za hranu dovoljna je da opravda zabranu.
Kako izabrati namirnice i čitati deklaraciju: Što manje stavki i to manje E dodataka
Specijalista socijalne medicine dr Zorica V. Dragaš kaže za “Blic” da je najzdravija prirodna hrana, ona koja je što manje tehnološki prerađena, jer postoje E dodaci koji su u EU zabranjeni, a kod nas nisu još uvijek.
“Ne možemo očekivati da svaki građanin zna koji sastojci su zabranjeni i ako na deklaraciji piše neka od oznaka da izbjegava tu hranu, već treba uzimati proizvode sa što kraćom deklaracijom i uvijek onu koja ima što manje E dodataka ili bilo kojih drugih vještačkih sastojaka. Kada je, recimo, pašteta u pitanju, smatram da sve ono što ne vidimo šta je, a u jetrenoj pašteti ne vidimo da li u njoj ima jetra, to najčešće nije bezbjedno da se pojede. Viršle su često pominjani proizvod za koji ne znamo šta sve konzumiramo u tom proizvodu, a nalazi se tamo radi poboljšanja ukusa i mirisa”, kaže dr Dragaš.
Ako dodatak danas nije štetan, ne znači da sjutra neće biti
Ističe, da nešto što joj uvijek danas nije proglašeno da je štetno ili da izaziva rak, ne znači da sjutra neće biti, jer od kada se koriste E dodaci mnogi proizvodi su postali štetni tokom vremena upotrebe. Za mnoge od njih ne možemo znati unaprijed da li će vrijeme pokazati da su i oni štetni, i zato ih je najbolje sve izbjegavati i jesti što manje obrađenu hranu.
“Mladi mogu sebi pomoći ako biraju i jedu što prirodniju, svježu hranu, onu koja na deklaraciji nema ili ima što manje E dodataka i drugih stvari koje se dodaju hrani da bi se produžila svježina, popravio ukus i miris. Trudim se da čitam deklaracije, ali samo usko usmjereni ljudi mogu da ih sve protumače. Kada bi na deklaraciji pisali šta koji broj sve znači bile bi kilometarske, ni lupa nam ne bi pomogla da sve iščitamo”, kaže dr Zorica V. Dragaš.
Vakumirana hrana i vještačke boje i aroma
Napominje da ne možemo ni za jedan od tih dodataka tvrditi da nije štetan, jer unaprijed ne znamo, a kada smo toliko izloženi faktorima rizika najbolje da ih sve svedemo na minimum.
“Kada nam je dostupno da biramo zašto bismo birali, na primjer, vakumirana peciva, ako možemo jesti svježe. Spisak SZO, koji smo uvijek dobijali, koristi se u EU, i on se revidira tako što su dodaju supstance koje su se pokazale kao štetne za zdravlje”, kaže sagovornica za “Blic”.
Ambalaža, oznake i upotreba
Savjetuje da građani posebno obrate pažnju na ambalažu i njene oznake koje treba prepoznati i znati da je štetna, jer ako je „namirnica upakovana u takvu ambalažu, onda plastika otpušta štetne materije za zdravlje“. Radi se o oznakama u trouglovima pisane za plastiku koja nije pogodna da bude ambalaža prehrambenih proizvoda.
“Savjet je izbjegavati plastiku za ambalažu i u kući. Loše je ako se koristi plastična ambalaža za pripremu ili podgrijevanje hrane u mikrotalasnoj peći. Ni pića u plastičnim bocama nisu dobra, jer ne znamo šta dospijeva na naše tržište, a šta može da ide na tržište EU. Zato se sve više govori o prirodnoj ishrani, ali i prirodnoj kozmetici. Najzdravija ambalaža je staklena, a i konzerve, ako su ispravne, su bolje od plastike”, kaže dr Zorica V. Dragaš.
Preporučeno
Šta je još važno znati prilikom kupovine namirnica
Dodaje da je bolje biti restriktivan prilikom kupovine jer ako nešto „nije zabranjeno kod nas ne znamo da li je već zabranjeno u nekoj drugoj zemlji“ i uvijek treba obratiti pažnju na to što je dodato pri preradi i proizvodnji namirnice, ali bi bilo dobro znati i šta se dodaje:
- pri obradi zemljišta
- životinjama u ishrani
- na koji način se hrana skladišti, čuva i pakuje
- koliko je dugo pakovana voda u plastičnoj ambalaži bila na suncu ili nije
“Kada kažem da je prirodna ishrana najzdravija i najbolja mislim na namirnice koje nisu pretrpjele termičku obradu. Da bi se sačuvala nutritivna vrijednost hrane ne treba je obrađivati previše, a tu se misli i na sve što se dodaje hrani i na način pripreme. C vitamin da bi se sačuvao u hrani koja mora termički da se obrađuje mora što kraće da se kuvati ili da “tiho vri” na što nižoj temperaturi. Obično svi gledamo rok trajanja, ali treba uvijek pogledati sastav i izbjegavati kupovinu proizvoda sa pomenutim dodacima”, zaključuje dr Dragaš.
Video