Za dvije školske godine evidentirano je 238 slučajeva nasilja u osnovnim školama i 118 u srednjim, pokazuju podaci iz Završnog izvještaja o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti.

Slučajevi o kojima se najviše polemisalo u danima iza nas:

Vršnjačko nasilje kod podgoričke Gimnazije: Dječake pretukli vršnjaci

Ornitolog i farmer Darko Saveljić objavio je na Fejsbuku da je njegovog sina i nekoliko dječaka maltretiralo desetak nepoznatih vršnjaka, te da su zbog povreda od udaraca proveli tu noć u Ugentnom centru, a da su pojedini pominjali i nož.

“U borbi protiv nasilja nad mojim sinom i njegovim drugarima, moram iznijeti činjenice – da je jedan od nasilnika rođen 2007. godine, da je već istetoviran i da vozi motor, i da mu je otac jedan od glavnih državnih inspektora; Da je majka jednog aktera „ugledni advokat“; Da direktorka škole, ni poslije sedam dana od nasilja, nije nazvala da pita kako su joj djeca, već se pravi mrtva; Da prolazi drugi dan nakon oglašavanja policije da se čeka odluka Tužilaštva, i još ne znamo za odluku”, poručio je Saveljić.

Bar: Jeziv napad na sportiste iz BiH

Slučaj koji je posljednjih dana uzdrmao crnogorsku javnost, ali region, jeste svakako jeziv napad četvorice maloljetnika iz Bara na atletičare iz Bosne i Hercegovine u barskom naselju Šušanj. Zbog ozbiljnosti povreda jedan od njih, dječak iz Sarajeva, je nakon ukazane pomoći u barskoj bolnici prebačen u Klinički centar Crne Gore i odatle na operaciju u Sarajevu.

Nakon događaja koji je sam po sebi za svaku osudu, jedan od maloljetnih napadača, snima uznemiravajući video iz kancelarija UP uz rečenicu ‘’Ipak nećemo proći nekažnjeno’’. Ovaj postupak upozorava na dodatno skretanje pažnje roditeljima i institucijama za obrazovanje, na maloljetničku delikvenciju i vršnjačko nasilje. Jer ‘’Ipak nećemo proći nekažnjeno’’ zvuči ama baš kao sve osim da misli da je kriv i da zaslužuje kaznu.

Bijelo Polje: Dječak od udaraca izgubio svijest; Roditelji tvrde da škola prikriva vršnjačko nasilje

Roditelji jednog od učenika devetog razreda bjelopoljske OŠ ”Marko Miljanov” tvrde da škola nije učinila sve da zaštiti njihovo dijete u slučaju vršnjačkog nasilja, koje je pretrpio u svom odjeljenju prije dva mjeseca. Spornim smatraju postupanje zaposlenih u ovoj obrazovnoj ustanovi, a optužuju ih za neblagovremeno reagovanje i nepoštovanje procedure koju su obavezni da sprovode u ovakvim situacijama. Sa druge strane, iz uprave škole navode da su u ovom slučaju postupali u skladu sa Zakonom i svojim ingerencijama.

Roditelji su ispričali da je do nasilja došlo 20. februara, na času na kojem su djeca bila sama bez nadzora, jer je nastavnica morala da ode sa nastave.

“Teško nasilje koje se dogodilo dovelo je našeg sina u nesvjesno stanje. Dva učenika su fizički nasrnula na njega. Prvo ga je jedan od njih prije časa hvatao za vrat, zbog čega mu je ožiljak astotu otekao i pocrvenio, a tokom časa mu je oteo torbu i pokušao da mu odveže vezice na patikama. Pokušavajući da uzme svoju torbu, prišao mu je drugi učenik i udario ga nekoliko puta pesnicom u glavu, nakon čega je izgubio svijest. Jedna od učenica prišla mu je i polila ga vodom, čega se on ne sjeća. To mu je pomoglo da se osvijesti i spasilo život”, navodi dječakova majka, inače prosvjetna radnica u istoj školi.

S obzirom na ove uznemiravajuće slučajeve, a i kako bi učinili stvari jasnijim, moramo doći do srži problema i konkretnih odgovora zašto je sve više maloljetnika problematično i nasilno, odnosno:

1.  Razjasniti na koji način i čiji uticaj maloljetnicima može otvoriti put ka nasilnom ponašanju?
2. Definisati pojavu maloljetničke delikvencije I njen razvoj kroz karakteristike?

Adelisa Huremović član Internacionalne policijske organizacije (IPO), je u predavanju na temu „Maloljetnička delinkvencija“ na njihovoj online platformi, objasnila koji faktori utiču na mlade i njihove negativne oblike ponašanja:

” U današnjem vremenu mladi žive u društvu krize i rizika, upravo je to nametnuto od strane cijelog svijeta. Upravo mladi zbog toga postaju rizična populacija i sve je veći rizik kriminogene inficiranosti i njenih obilježja, poslije se samo počinju ponašati u skladu sa tim obilježjima i specifičnostima. Najčešci faktori koji mogu uticati na pojavu delinkventnog ponašanja su mnogobrojni oni su utvrđeni proučavanjem kriminogene inficiranosti i stanja maloljetničke delinkvencije.’’

Potom je faktore podijelila na spoljašnje i unutrašnje:

• ”Najbitniji spoljašnji faktori jesu porodica, škola, način organizovanja slobodnog vremena, uticaj vršnjačkih grupa. Uticaj porodice je mnogo bitan jer je najvažniji agens socijalizacije. Osim materijalnih i drugih uslova neophodnih za život, porodica ima vaspitnu, obrazovanu i socijalizatorsku ulogu. Ako porodica normalno funkcioniše ona ostvaruje svoje vaspitne funkcije ali porodice u kojima su narušeni odnosi one negativno utiču jer ne može služiti kao uzor djetetu i razvijaju se negativne navike koje dovode do maljoljetničke delinkvencije. Zato je neophodno razvijati i njegovati ljubav unutar porodice. Uticaj škole i školske sredine je važno za pravilno vaspitanje i razvoj maldih kao i normlano uključivanje u društveni život. Ponašanje starijih učenika ne može se opavdavati nestašnim duhom učenika već potražiti pomoć naldelžnih organa kako bi se što prije zaustavilo delinkventno ponašanje.’’

• ”Najbitniji unutrašnji faktori koji se odnose na ličnost maloljetnika mogu biti: inteligencija, nasljeđe, motivi, nesigurnost, sklonost, navike, nivo odgovornosti i tolerancije kao i razni psihički poremećaji.’’

Huremović je takođe definisala i pojavu maloljetničke delikvencije i kako se razvija kroz karakteristike:

• Rani početak prestupničkog i kriminalog ponašanja, takodje tu se moze primijetiti najčešće agresivno ponašanje.

• Dug kriminalni staž maloljetnika, uglavnom su to manji prekršaji ali nažalost veći dio maloljetnika nastavlja da se bavi kriminalom pa svoje kriminalno iskustvo posmatraju kao lično opredeljenje da se bave kriminalom kao profesijom.

• Udruživanje u grupe radi vršenja krivičnih djela.

• Često konzumiranje alkoholnih pića i opojnih droga.

• Sve češće se maloljetna lica pojavljuju kao izvršioci teških krivičnih djela (ubistvo, razbojništvo, teške krađe…) i sve veći je broj krivičnih djela sa elementima nasilja.

Pokrenuta peticija za donošenje Zakona o vršnjačkom nasilju

Nevladina organizacija “Mreža za sveopšti napredak” objavila je peticiju za donošenje zakona o vršnjačkom nasilju usljed povećanja broja slučajeva ove vrste nasilja.

Izglasavanje ovakvog zakona bi značilo pravno definisanje ove pojave, te propisivalo kaznene mjere za počinioce. S obzirom na to da većina država u regionu ima bar na neki način (zakonski) definisano ovu pojavu, mi smo se odlučili da je zagovaramo na ovaj način – pojašnjavaju iz pomenute NVO.

” Svjesni smo da maloljetnici u kriznim godinama donose odluke i postupke koji nijesu uvijek na mjestu, međutim, kao i svemu, i tome se mora stati na kraj sa ciljem zaštite integriteta i morala drugih, shodno tome da se na našem prostoru prijeko potrebno javlja obaveza za odgovornošću nad svojim postupcima koji, kad se pređe “mjera”, idu do toga da žrtva počini suicid, ostavljajući tako neizbrisiv pečat na porodicu, prijatelje i samog počinioca, a sve zbog (u većini slučajeva) prolaznog tinejdžerskog perioda’’, naveli su oni.

Anastasija Đonović