“Antibiotici predstavljaju jedno od najmoćnijih oruđa u zdravstvu, omogućavajući liječenje zaraznih bolesti opasnih po život i podupirući kritične intervencije u medicini, kao što su hemoterapija, hirurški zahvati, transplantacija i drugo”, naveli su oni.

Dodaju da narastajuća otpornost (rezistencija) bakterija na antibiotike prijeti da potkopa dostignuća moderne medicine.

“Hitno su nam potrebni novi antibiotici, ali ima ih premalo u pripremi, a bakterije otporne na antibiotike se razvijaju brže nego što novi proizvodi mogu da dođu na tržište. Matematičke projekcije ukazuju na mogućnost da do 2050. godine broj smrtnih slučajeva, koji se mogu pripisati infekcijama izazvanim bakterijama otpornim na antibiotike, poraste na 10 miliona godišnje ukoliko čovječanstvo ne uloži napore na suzbijanju otpornosti bakterija na antibiotike ili ti napori ne budu dovoljno efikasni”, objašnjavaju iz Instituta.

Kako dodaju, u okviru Odjeljenja za bakteriologiju, Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore, nalazi se Referentna nacionalna laboratorija za praćenje rezistencije na antimikrobne ljekove (RL).

“RL od 2016. godine kontinuirano prikuplja podatke o rezistenciji najznačajnijih patogena na ključne antibiotike u okviru nacionalne mreže, koja uključuje sve javno-zdravstvene mikrobiološke laboratorije. Podaci se dostavljaju Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), a jednom godišnje se objavljuju na web stranici SZO. Kvalitet podataka koji se šalju i objavljuju garantuju eksterna i interna kontrola, kojima koordinira RL”, naglasili su oni.

Povezani članci

zivot

Najmoćniji prirodni antibiotici koji ubijaju sve bakterije

zivot

Otpornost na antibiotike mogla bi uzrokovati smrt 39 miliona ljudi

zivot

Šta ljeti prouzrokuje infekcije spolјašnjeg ušnog kanala i kako da ih prepoznate?

Podsjetili su da upotreba antibiotika, a pogotovo prekomjerna i neracionalna, najvažniji je pokretač nastanka otpornih bakterija.

” Dobra vijest je da bakterije mogu da povrate osjetljivost na antibiotike ukoliko ne dolaze duže vrijeme u kontakt sa ovim ljekovima. Stoga je obavezno da se pažljivo odnosimo prema antibioticima kako bi nove generacije mogle da preuzmu ovo dragocjeno nasljeđe. O potrošnji antibiotika i rezistenciji moraju jednako da brinu zdravstveni radnici i veterinari, ali i građani. Upravo nas ovaj problem jasno upućuje jedne na druge i što se budemo čvršće udruživali u borbi sa rezistencijom to ćemo imati veću šansu na uspjeh”, zaključuju oni