Njegova dugogodišnja pratnerka Tamara Magdelinić rodila je sina. 



Čestitamo!

Lider DNP Milan Knežević postao otac

Adžić: Crnogoraca ima mnogo više nego što je velikosrpska mašinerija projektovala

Zemljotres jačine 3,8 Rihtera pogodio Srbiju

U snažnom zemljotresu na Filipinima poginula najmanje jedna osoba

Singapur najskuplji grad u svijetu, sustigao ga Cirih

Kentaki: Dvogodišnja djevojčica najmlađa članica Mense

Vuksanović Stanković: Ja sam Crnogorka, govorim crnogorskim jezikom i vjernica CPC

Standard

&nbsp;Napad se desio na obodu parka između zgrade Pošte Crne Gore i glavne ulice. Uviđaj na licu mjesta je izvršio državni tužilac Višeg drzavnog tužilaštva u Bijelom Polju Vladan Đalović. &#8221;U prijepodnevnim časovima, u blizini gradske pošte u Pljevljima došlo je do povređivanja dvije ženske osobe starosti 52 i 57 godina od strane njihovog rođaka [&hellip;]

Tužilac Đalović za Standard: Dvije ženske osobe u Pljevljima ranio rođak | Standard

Tužilac Đalović za Standard: Dvije ženske osobe u Pljevljima ranio rođak

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Odluku o prihvatanju jemstva donijela je sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević. Prema saznanjima Pobjede, ponuđene nekretnine kojima je garantovano u ovom slučaju vlasništvo su majke, sestre kao i samog optuženog Vujovića. Prilikom odlučivanja o jemstvu, sud je posebno cijenio i pozitivno mišljenje specijalnog tužilaštva u odnosu na ponuđenu garanciju. Pored Vujovića za članstvo [&hellip;]

Prihvaćeno jemstvo od 207.577 eura za slobodu Boška Vujovića | Standard

Prihvaćeno jemstvo od 207.577 eura za slobodu Boška Vujovića

Medijima je, međutim, svega dvadesetak minuta prije presa stiglo obavještenje da je konferencija otkazana. Razlog nije naveden.&nbsp; &#8220;Pres konferencija koja je najavljena za danas, sa početkom u 13 časova, u centralnom holu Skupštine Crne Gore je otkazana&#8221;, saopšteno je iz Kabineta Mandića.&nbsp;

Otkazana Mandićeva konferencija za novinare | Standard

Otkazana Mandićeva konferencija za novinare

Popisivači će, preciznije, biti narednih dana na terenu, od 8 do 20 sati.  Planirano je da popis traje 15 dana, ali je moguće da bude produžen za još nekoliko dana. Na popisu će se prikupljati i podaci o poljoprivredi, koji služe za identifikaciju poljoprivrednih gazdinstava i predstavljaju okvir za predstojeći popis poljoprivrede. Propisano da se [&hellip;]

Počinje popis, ovo su pitanja | Standard

Počinje popis, ovo su pitanja

Državni tužilac Vukas Radonjić u novembru je kazao da je u SDT-u ranije formiran krivični predmet, radi utvrđivanja osnova sumnje da li su službena i druga lica, postupanjem u predmetu “državni udar“, učinila krivično djelo. Knežević je rekao da objavljivanje telefonskih prepiski bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Mednice sa, kako je kazao, dojučerašnjim heroinama crnogorskog [&hellip;]

Knežević pita SDT: Zašto nisam saslušan u izviđaju o državnom udaru? | Standard

Knežević pita SDT: Zašto nisam saslušan u izviđaju o državnom udaru?

&#8220;Veoma smo zadovoljni da je dijalog zainteresovanih strana doveo do boljih uslova za održavanje popisa i podsjećamo da je Bošnjačka stranka aktivno učestvovala u procesu kreiranja uslova za održavanje kredibilnog popisa u Crnoj Gori, kako bi rezultati popisa bili odraz stvarnog stanja u vezi sa svim podacima koji se popisom prikupljaju, pa i podacima koji [&hellip;]

BS: Pozivamo građane da učestvuju na predstojećem popisu stanovništva i da se slobodno izjasne o svim pitanjima | Standard

BS: Pozivamo građane da učestvuju na predstojećem popisu stanovništva i da se slobodno izjasne o svim pitanjima

&#8220;Ispunjeni su svi uslovi kontrolnih mehanizama. To nije bila statistička kategorija, a to je najbolje dokazala Vlada Dritana Abazovića koja je spremala popisnu prevaru&#8221;, dodao je on.&nbsp; Istakao je da je nakon izrade tehničke dokumentacije za softver ispunjen i posljednji uslov iz sporazuma između predstavnika vlasti, opozicije i vijeća manje brojnih naroda o popisu i [&hellip;]

Živković: Ispunjeni svi uslovi kontrole, učestvovaćemo u popisu, Abazovićeva Vlada spremala prevaru | Standard

Živković: Ispunjeni svi uslovi kontrole, učestvovaćemo u popisu, Abazovićeva Vlada spremala prevaru

Uzroci udesa nijesu poznati. Na lice mjesta su odmah po dojavi stigli pripadnici Službe zaštite i spašavanja Cetinja i odjeljenja cetinjske policije. V.J. je nakon ukazane pomoći u Bolnici „Danilo I“ upućen u Klinički centar Crne Gore. Udes se dogodio oko 7,40h.&nbsp;

Cetinjanin sletio sa puta u provaliju, prošao sa lakšim povredama | Standard

Cetinjanin sletio sa puta u provaliju, prošao sa lakšim povredama

Nikolić je na društvenoj mreži Iks (X) kazao da, nakon što je opozicija pozvala građane da učestvuju u popisu, svako ko zagovara pojedinačni bojkot radi tačno ono što priželjkuju neprijatelji Crne Gore i crnogorske nacije &#8211; svjesno ili nesvjesno podržava velikosrpsku asimilaciju Crne Gore i Crnogoraca. &#8220;Građani Crne Gore, izadjite na popis i slobodno se [&hellip;]

Nikolić: Svako ko zagovara pojedinačni bojkot popisa radi tačno ono što priželjkuju neprijatelji crnogorske nacije | Standard

Nikolić: Svako ko zagovara pojedinačni bojkot popisa radi tačno ono što priželjkuju neprijatelji crnogorske nacije

Novo istraživanje sugeriše&nbsp;da samo&nbsp;jedan minut čučnjeva&nbsp;može pomoći u očuvanju snage mozga. Sjedilački način života ima loše učinke na zdravlje, pa tako, na primjer, može povećati rizik od pretilosti i demencije.&nbsp;Fizička vježba može neutralizovati neke od negativnih učinaka sjedenja, a sada se pokazalo da može pomoći i&nbsp;mozgu. Studija objavljena u Journal of Applied Physiology prošlog mjeseca [&hellip;]

Radite li ČUČNJEVE? Novo istraživanje otkrilo kako ta vježba utiče na vaš MOZAK | Standard

Radite li ČUČNJEVE? Novo istraživanje otkrilo kako ta vježba utiče na vaš MOZAK

Popisivači će, preciznije, biti narednih dana na terenu, od 8 do 20 sati. 



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="900" height="391" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/7777_391x900.jpg" alt="" class="wp-image-672215" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/7777_391x900.jpg 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/7777_391x900-300x130.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/7777_391x900-768x334.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/7777_391x900-696x302.jpg 696w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /><figcaption>Izvor: Monstat</figcaption></figure>



Planirano je da popis traje 15 dana, ali je moguće da bude produžen za još nekoliko dana.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="900" height="391" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/888_391x900.jpg" alt="" class="wp-image-672216" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/888_391x900.jpg 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/888_391x900-300x130.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/888_391x900-768x334.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/888_391x900-696x302.jpg 696w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /><figcaption>Izvor: Monstat</figcaption></figure>



Na popisu će se prikupljati i podaci o poljoprivredi, koji služe za identifikaciju poljoprivrednih gazdinstava i predstavljaju okvir za predstojeći popis poljoprivrede.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="900" height="407" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/66666_407x900.jpg" alt="" class="wp-image-672217" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/66666_407x900.jpg 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/66666_407x900-300x136.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/66666_407x900-768x347.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/66666_407x900-696x315.jpg 696w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /><figcaption>Izvor: Monstat</figcaption></figure>



Propisano da se od građana prikupe podaci o: imenu i prezimenu; polu; datumu rođenja i jedinstvenom matičnom broj; mjestu i državi rođenja; mjestu stalnog stanovanja majke u vrijeme kada je lice rođeno; boravku lica u drugoj državi; datumu (godina i mjesec) odlaska u drugu državu i nazivu države; namjeravanoj dužini boravka u drugoj državi; mjestu iz kojeg se lice doselilo; godini i mjesecu doseljenja; razlozima odsutnosti lica iz Crne Gore; državi iz koje se lice doselilo; godini, mjesecu i razlozima posljednjeg doseljenja, odnosno povratka u Crnu Goru; namjeravanoj dužini boravka u Crnoj Gori.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="900" height="395" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/55555_395x900.jpg" alt="" class="wp-image-672218" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/55555_395x900.jpg 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/55555_395x900-300x132.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/55555_395x900-768x337.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/12/55555_395x900-696x305.jpg 696w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /><figcaption>Izvor: Monstat</figcaption></figure>



Građani će popisivaču davati podatke o bračnom statusu, odnosno vanbračnoj zajednici, životnom partnerstvu lica istog pola; broju živorođene djece; državljanstvu; nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti; vjeri; maternjem jeziku; jeziku kojim lice uobičajeno govori; stranim jezicima kojima se služi; nivou školske spreme, odnosno stečenog obrazovanja; poznavanju rada na računaru; statusu ekonomske aktivnosti (zaposleno, odnosno nezaposleno); razlogu neaktivnosti (dijete, student, domaćica, lice sa prihodima od imovine, penzioner i drugi razlozi zbog kojih lice nije aktivno); zanimanju; djelatnosti u kojoj je lice zaposleno, odnosno bilo zaposleno; angažmanu lica; državi i mjestu u kojoj je lice zaposleno; funkcionalnoj sposobnosti lica za obavljanje svakodnevnih aktivnosti; mjestu uobičajenog boravka, prethodnom mjestu uobičajenog boravka i datumu (godina i mjesec) dolaska u sadašnje mjesto boravka, invaliditetu i vrsti invalidnosti (senzorna, motorička, psiho-socijalna).



“Ukoliko građanin ne želi da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim uobičajeno govori, kao i o invaliditetu i vrsti invalidnosti upisuje se odgovor “Ne želi da se izjasni””, piše u Zakonu o popisu.



Popisom obuhvaćeni i stranci, ali ne i diplomate



Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova je predviđeno da su popisom obuhvaćeni crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori bez obzira da li su prisutni u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu u Crnoj Gori ili u drugoj državi.



Zatim stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori, domaćinstva; stanovi i druge nastanjene prostorije.



Popis ne obuhvata diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava u Crnoj Gori, predstavnike međunarodnih organizacija i tijela koji imaju diplomatski status, kao ni članove njihovih užih porodica koji sa njima borave u Crnoj Gori.



A za sva pitanja i nedoumice vezane za popis, građani mogu uputiti pozivom na brojeve info centra: 020/230-811 i 068/851-500 svakog dana od osam do 20 sati.

POBJEDA: Posljednji izbori u Holandiji, na kojima je pobijedio Gert Vilders, još jedan desničar, pokazali su novi talas jačanja desnice u Evropi. Da li se u takvim okolnostima uopšte može govoriti o proširenju EU i da li će se desničarsko raspoloženje odraziti na proces proširenja?



VOGEL:&nbsp;Sigurno. Ne mislim zapravo da će pobjeda Gerta Vildersa nužno biti dramatična za Zapadni Balkan. Iz dva razloga. Prije svega, mislim da vodi tešku borbu da zaista postane premijer. Ali, na kraju, vjerovatno hoće. Možemo da uđemo u detalje o tome ako želite.



Druga stvar je što je Holandija već sada jedna od najskeptičnijih zemalja u Evropskoj uniji, kada je u pitanju proširenje. Dakle, teško mi je da zamislim kako bi mogli biti mnogo skeptičniji prema proširenju nego što jesu.



Ali sa jednim izuzetkom, a to je Evropski savjet u decembru, dakle sastanak država članica EU, šefova vlada ili država. Evropski savjet u decembru, gdje se sastaju šefovi vlada ili država članica, trebalo bi da odobri otvaranje pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom.



POBJEDA: Očekujete li da će se to desiti, znajući trenutni stav Mađarske koja se tome protivi?



VOGEL:&nbsp;Ne znam. Trenutno ne izgleda da hoće. Dakle, Viktor Orban, pričamo o krajnjoj desnici, je još jedan koji to blokira.



Holandska vlada je sada u privremenom režimu, do tehničkog mandata, dok ne formiraju novu vladu, a to će vjerovatno trajati mnogo, mnogo mjeseci. Holandski parlament će, vjerovatno, sljedeće nedjelje imati prvu sjednicu u novom sazivu. I vjerovatno će davati neobavezujuća uputstva vladi šta da radi na Evropskom savjetu. I sasvim je zamislivo da će oni reći, mi ne želimo da odobrite otvaranje pristupnih pregovora sa Ukrajinom.



Opet, to nije obavezujuće za vladu. Vlada bi i dalje mogla da kaže, pa, konsenzus EU je da idemo naprijed, tako da ćemo ići naprijed. Tako da mislim da šire implikacije, direktne implikacije za Zapadni Balkan vjerovatno nijesu velike. Ali šire implikacije za proširenje, mislim, potencijalno su veoma važne.



POBJEDA: Koliko će biti frustrirajuće za Ukrajinu i Moldaviju ukoliko na ovoj sjednici Savjeta ne otvore pregovore i kakvu će poruku EU poslati?



VOGEL:&nbsp;Pa, mislim da će to biti izuzetno frustrirajuće jer su svi signali bili u tom pravcu. Vidite, Moldavci i Ukrajinci znaju, kao i vi, da na kraju dana, ono što Komisija preporučuje nije nužno ono što će se dogoditi.



Dakle, nijesu glupi, nijesu naivni. Mislim da je za Ukrajince sada daleko važniji ovaj ukrajinski paket, ovih 50 milijardi eura za naredne četiri godine, koje želi i Moldavija. To će pomoći njihovom opstanku.



Otvaranje pregovora EU i Ukrajine, danas bi bilo simobolično. Jer, mislim, stvarno pristupanje Ukrajine biće u najboljem slučaju mnogo, mnogo godina kasnije. Tako da im to sada neće pomoći u njihovom ratu, u njihovoj odbrani, dok će ukrajinski fond pomoći. I zato mislim da su ljudi stvarno, stvarno zabrinuti. Što se tiče Brisela, znamo da je to odluka 27 članica i svaka ima mogućnost da tu odluku blokira. Otvaranje i zatvaranje poglavlja, šta god žele da blokiraju, mogu blokirati, kao što je bilo u slučaju pregovora sa Sjevernom Makedoniji. Taj sistem veta jesta problematičan. Mislim da nijednoj državi članici ne bi trebalo dozvoliti da sama koristi veto.



POBJEDA: Kako gledate na ulogu Olivera Varheljija, komesara za proširenje? On je, sa jedne strane, produžena ruka Viktora Orbana, a sa druge strane obavlja važnu funkciju u Komisiji koja se odnosi na proširenje?&nbsp;



VOGEL:&nbsp;Kada postanete član EK, ne prestajete da budete francuski ili britanski političar samo zato što ste sada u EK. Razlika je, naravno, što je Mađarska sada praktično u opoziciji sa ostalih 26 država članica. Nedavno je sa njim bio slučaj da je rekao da je EK suspendovala svu pomoć Gazi. A onda je Komisija morala da ga ispravlja i da kaže da nije sve suspendovano, već da je to trenutna situcija. Dakle, to je bilo njegovo lično mišljenje, ali ipak većina stvari koju on iznese, a koje liče na njegovu ,,slobodu“, zapravo su u skladu sa mišljenjem EK. Komisija zato ne misli da je važno da se on disciplinuje.



Dakle, on ima neobičan stepen, mislim, autonomije unutar Evropske unije u veoma važnim oblastima. Mislim, da ne zaboravimo, to nije samo proširenje. To je cijelo susjedstvo, na koje se odnosi njegov direktorat, u kojem ima puno novca. Dakle, sav razvojni novac u sjevernoj Africi, na Bliskom istoku, u Istočnoj Evropi je u suštini njegov. Mislim, ne njegovo lično, naravno. Ali on ima određenu težinu unutar Komisije, u to nema sumnje. Iako nije potpredsjednik, on nema veća ovlašćenja od drugih, ali ima mnogo novca.



POBJEDA: Nije tajna da je Varhelji blizak i srpskom predsjedniku Vučiću i njegovoj politici. Je li to možda razlog zašto Srbija, zbog događaja na Kosovu, nije bila sankcionisana, dok Kosovo jeste?



VOGEL:&nbsp;Treba da budemo oprezni ovdje. Ne radi se o sankcijama, nego o mjerama, kao što su suspendovanje sastanaka i slično. Neke od njih su na snazi, protiv Kosova, tj. njihove vlade. Za sve druge sankcije potrebno je jednoglasje na Savjetu. Naravno, Viktor Orban bi uložio veto na to. Ima i nekih drugih zemalja koje bi to učinile &#8211; Austrija je neprijateljski raspoložena prema ideji upotrebe sankcija protiv bilo kog balkanskog lidera.



Tako da ne bih ovo previše personalizovao. Mislim da je generalno, u mjeri u kojoj EU kolektivno ima strategiju za Zapadni Balkan, ta strategija u velikoj mjeri usredsređena na Beograd. Usredsređena je na kupovinu mira i stabilnosti umirivanjem predsjednika Vučića. I možete tvrditi da nema ništa loše u tom smirivanju, ali onda želite nešto zauzvrat. Ja stvarno ne vidim da dobijaju išta zauzvrat. Predsjednik Vučić je očigledno faktor nestabilnosti na Kosovu, u Crnoj Gori, u Republici Srpskoj, vjerovatno čak i u Sjevernoj Makedoniji.



POBJEDA: Kada pominjete Vučića i Crnu Goru, njegovi bliski saradnici iz nekadašnjeg Demokratskog fronta daju manjinsku podršku aktuelnoj vlasti, dok je lider te, nekadašnje koalicije, danas na čelu parlamenta. Kako će to uticati na budući Vučićev angažman u Crnoj Gori?



VOGEL:&nbsp;Postoji nekoliko nivoa na kojima se može odgovoriti na ovo pitanje. Reklo bi se da cijelu ova ideologiju ,,srpskog sveta“, koju Vučić nikada nije javno, otvoreno prigrlio, ali koja je jasna, on sprovodi preko svojih Vulina, znate. Jer to što oni pričaju, oni ne bi nikada uradili bez njegovog odobrenja. Naravno, on sada može da kaže – otpustio sam Vulina i sve je u redu. Ali ne, mislim da je ova ideologija živa i zdrava. Ne mislim da bi to moglo da implicira neku vrstu aneksije Republike Srpske ili Crne Gore i sjevernog Kosova. Dakle, ne govorimo o stilu Velike Srbije iz 1990-ih, očigledno. Ali ja mislim da je ideologija u osnovi ista, a to je da postoji jedan srpski narod rasprostranjen u više država sa jednim liderom, Aleksandrom Vučićem.



Onda imate one male lokalne lidere poput Milorada Dodika i još nekih sličnih, ali nema ljubavi između Vučića i Dodika. Čak, Dodika ne bih opisao kao Vučićev instrument, on je svoj čovjek donekle.



POBJEDA: Kako biste onda opisali Andriju Mandića?



VOGEL:&nbsp;Ne bih volio previše da komentarišem to samo zato što mnogo manje pratim crnogorsku unutrašnju politiku nego politiku u BiH. Ali meni se taj odnos čini mnogo bližim od onog sa Dodikom. I, mislim, vektori srpskog uticaja u Crnoj Gori mi se čine snažnijim nego u Republici Srpskoj.



Nijesam siguran da bi Dodik uopšte želio da se pridruži Srbiji. Mislim da mu trenutno odgovara da bude lider RS unutar BiH. U toj situaciji, on može da priča da je ugnjetavan od strane Sarajeva, od strane međunarodne zajednice, međunarodnih sudija, visokog predstavnika, sve te stvari. Da postoji nezavisna Republika Srpska ili Republika Srpska u sastavu Srbije, on više ne bi imao sve te izgovore.



POBJEDA: Prije nekoliko godina, Brisel je imao velika očekivanja od vlade Dritana Abazovića. Čini se da su danas prilično razočarani, jer malo šta je ispunjeno od onoga što je obećano. Ipak, Crna Gora je dobila novu vladu. Očekujete li da će biti uspješnija od prethodnih?&nbsp;



VOGEL:&nbsp;Uvijek sam pomalo uznemiren zbog ove tendencije da, ne samo Evropljani, Amerikanci rade potpuno istu stvar, svu svoju nadu polažete na jednog čovjeka, od kojeg se očekuje da će sve da popravi. Mislim, nije Crna Gora mjesto kao Srbija, gdje imate jednog autokratskog vladara koji sve kontroliše. Crna Gora u tom smislu zapravo, danas ima dosta političkog pluralizma. Spolja izgleda neuredno i haotično, ali nemate jednog momka koji sve kontroliše.



Dakle, ako mislite, samo zato što imate premijera koji dobro govori engleski i priča prave stvari kada je u posjeti Briselu ili Vašingtonu, da će stvari ispasti u redu – neće. U osnovi imate interes oligarha, biznismena, cijela državna pitanja koja su zarobljena koja neće nestati samo zato što imate, recimo istinski reformskog premijera? Ne, ta strukturna pitanja ne nestaju tek tako.



Oni koji su trenutno na vlasti mogli bi da budu uspješna priča. Mislim da su ostavili dobar utisak u Briselu, utisak da su modernisti, reformisti i sl. Ako ispoštuju sve to što pričaju, mogli bi da budu čejndžmejkeri.



Da li bih želio da predvidim da li hoće? Bio bih veoma oprezan u vezi s tim. Ali ja sam malo skeptičan iz razloga o kojima smo ranije govorili, a to je da postoji strukturalni, sistem moći, neuračunljive moći, ekonomske moći i političke moći, pa čak i društvene moći.



I ne samo u Crnoj Gori, mislim, to je slučaj širom Balkana, ali postoje zemlje članice EU kojima se tako upravlja, zar ne? Dakle, samo približavajući se EU, mislim da će moći neko vrijeme da ,,lažiraju“ svoj put i EU će im rado udovoljiti jer, kao što sam već rekao, mislim da je Unija vapi za uspješnom pričom na Balkanu. Ali mislim da ste zbijeni u veoma neprijatnom susjedstvu. Mala ste država, uhvaćeni ste u ovu regionalnu politiku i pod veoma ste jakim uticajem Beograda i predsjednika Vučića. Dakle, skeptičan sam, ne zato što su ovi ljudi loši, već zbog regionalnog konteksta, koji možda nije neprijateljski, ali ne doprinosi značajnom transformativnom napretku na putu ka EU.



I imate domaću situaciju u kojoj će predsjednik i premijer morati veoma pažljivo da balansiraju različite interese jedni protiv drugih. Dokle god uspijevaju da balansiraju, moglo bi biti dobro.



POBJEDA: Vratila bih se na temu proširenja. Sa jedne strane, imamo stavove predsjednika Savjeta Šarla Mišela, koji govori o 2030. kao potencijalnoj godini proširenja EU, a sa druge strane imamo sve veće jačanje desnice u nadolazećem periodu. Kako se to uopšte može usaglasiti?



VOGEL:&nbsp;Ono što je Šarl Mišel rekao je da bi 2030. mogla da bude ciljni datum, cilj, i za EU da bude spremna da primi nove članice, i za potencijalne nove članice da budu spremne da se pridruže.



Dakle, postoje obje strane jednačine. Ono šta on nagovještava ovim je da sama EU treba da se reformiše kako bi prihvatila nove zemlje članice. E sad, ja ne prihvatam taj argument kada je u pitanju prijem, recimo, Srbije ili Crne Gore. Iskreno, ne vidim nijednu drugu zemlju na Zapadnom Balkanu koja će biti dovoljno blizu da se pridruži do 2030. godine.



Mislim, nije nezamislivo, moguće je, ali to bi bila prava borba uzbrdo. Ali recimo Srbija i Crna Gora. To su, po evropskim standardima, posebno Crna Gora, male države. Ne morate interno reformisati EU da biste to prihvatili.



Tako da je to malo dimna zavjesa, mislim. Međutim, druga je priča, naravno, Ukrajina. Ako bi se Ukrajina pridružila danas ili sjutra do 2030. godine, što uopšte ne vidim u perspektivi, čak i da izostavim politiku i govorimo samo o pregovorima za članstvo. To bi uništilo zajedničku poljoprivrednu politiku. To bi uništilo kohezionu politiku, dakle finansiranje regionalnog razvoja. To bi potpuno poremetilo odnos snaga u savjetu.



Postoje svi ovi razlozi zašto morate da se reformišete da biste prihvatili Ukrajinu. Ne morate da se reformišete da biste prihvatili Srbiju, Crnu Goru… Kada uzmete u obzir politiku, EU je vrlo jasno stavila do znanja da je pravno obavezujući sveobuhvatni sporazum o normalizaciji između Srbije i Kosova preduslov za članstvo, za pridruživanje. Mislim da smo sada u situaciji da je dijalog mrtav ili u najmanju ruku klinički mrtav. Ne mogu da vidim da će se u perspektivi format dijaloga smisleno mijenjati, ali ne vidim da u sadašnjem obliku daje rezultate.



POBJEDA: Dakle, mislite da trenutni format dijaloga između Beograda i Prištine nije dobar?



VOGEL:&nbsp;Prije svega, mislim da je bila ogromna greška da šef spoljne politike EU i glavni pregovarači budu iz manjine članica EU države koje ne priznaju Kosovo. Ima pet država članica od 27, tada 28, koje ne priznaju Kosovo, a od toga birate i šefa spoljne politike i glavnog pregovarača. To je bila ogromna taktička ali i strateška greška. Ideja, naravno, filozofska ideja koja stoji iza svega ovoga je uvijek bila da će Srbija morati da podnese konačnu žrtvu, tako da Srbiji treba da damo zauzvrat koliko možemo. Ali Srbija tu žrtvu nije podnijela.



A dijalog traje već 10 godina, pa očito nešto nije u redu. E sad, da li je u pitanju postavljanje dijaloga, format, ili su to samo pitanja koja možda i nijesu u redu za pregovaračko rješenje, bilo bi veoma teško reći. Teško mi je da zamislim bilo kakvo rješenje, bilo kakav sporazum, negdje do sredine 2025. godine. Ali i to je pod pretpostavkom da Vučić zapravo želi dogovor. Mislim da bi on pristao na dogovor da dobije sjever Kosova, i mislim da ta ideja nije mrtva, samo je zakopana još 2019. godine. Ali nije mrtva i to bi moglo da se oživi u bilo kom trenutku. Ili ako mu to omogući da napreduje u Evropsku uniju. Ali to je pod pretpostavkom da on zaista želi da se pridruži. Nijesam siguran. Nijesam siguran da Aleksandar Vučić želi da Srbija uđe u Evropsku uniju. Ne vidim šta će on time dobiti u ovom trenutku.



Jer, pogledajte šta se desilo u Banjskoj. Ne mogu da shvatim da bi ijedan razuman posmatrač, koji je vidio šta se tu desilo, mogao da pomisli da su to bile slobodne grupe, za koje Vučić nije znao šta spremaju.



Ali po njega do sada nije bilo posljedica. Sada čujemo – sačekaćemo dok istraga ne pokaže rezultat nakon predsjedničkih izbora. Da, ali već imate rezultate. Zašto su predsjednički izbori u Srbiji tema u ovome? Ne treba da se bavimo pomaganjem Vučiću da dobije izbore.



<h2>Mogući sukobi na Balkanu</h2>



POBJEDA: Ministar vanjskih poslova S. Makedonije upozorio je juče da su ,,etnički konflikti na Zapadnom Balkanu mogući, ako pristupanje EU ne uspije“. Vjerujete li Vi u takvu mogućnost?



VOGEL:&nbsp;Vjerujem u mogućnost neke vrste sukoba. Nijesam siguran da bih to obavezno nazvao etničkim, u smislu da je etnički sukob vrlo često projektovan odozgo. To nije zato što imate dva naroda ili više naroda koji se na popularnom nivou samo mrze i onda izbije rat.



Ali imate ono što se desilo u Banjskoj, a to je indikator onoga što bi se moglo desiti regionu. Dakle, spremano je nešto sa mnogo oklopa, mnogo naoružanja. I to bi trebalo da nas sve duboko, duboko, duboko brine. Sa druge strane, zabrinut sam i za situaciju u Bosni i Hercegovini. Od EU trenutno dobijate poruke &#8211; sigurnosna situacija u Bosni je stabilna i ništa se nije promijenilo. I jednostavno se suštinski ne slažem sa tim. Da, trenutno je stabilno, ali mogao bih da vidim nekoliko scenarija u kojima bi nekome moglo biti u interesu da pravi probleme. I da ne zaboravimo, sve što vam treba za nevolju je da neki momak sa ,,kalašnjikovim“ napadne crkvu ili džamiju ili tako nešto. I odjednom ćete imati naoružane ljude na ulicama i imaćete pucnjavu i sve te stvari. Ne govorim ovo da bih bilo šta predviđao, već zato što me zaista brine situacija tamo.

Vogel: Vektori srpskog uticaja u Crnoj Gori su snažniji nego u Republici Srpskoj

Kako navode, Ministarstvo energetike i rudarstva je u komunikaciji sa Delegacijom EU u Crnoj Gori, kako bi se definisali novi rokovi za trošenje opredijeljenih sredstava.



&#8220;Sprovedene su značajne pripremne aktivnosti kako bi što spremnije dočekali implementaciju navedenih programa u 2024. godini. Vjerujemo da ćemo nakon usaglašavanja novog vremenskog plana sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori za veoma kratko vrijeme krenuti u konkretnu implementaciju“, saopštili su za Portal RTCG iz resornog ministarstva.



Budžet od 13 miliona eura je opredijeljen za implementaciju mjere koja se odnosi na unapređenje energetske efikasnosti, a okviru koje je planirana realizacija 3 programa namijenjena: građanima/pravnim licima, sektoru turizma i industriji.



Prednost je data ovim projektima upravo iz razloga što je energetska efikasnost prepoznata kao ekonomičan i brz način za povećanje sigurnosti snabdijevanja energijom i za smanjenje emisija gasova staklene bašte odgovornih za klimatske promjene.



&#8220;Za program unapređenja energetske efikasnosti namijenjen građanima/pravnim licima planiran je budžet od oko 8 miliona eura. U okviru ovog programa krajnjim korisnicima će biti pružena podrška u vidu subvencija, na implementaciji mjera energetske efikasnosti u svojim objektima, po uzoru na programe koje je u prethodnom periodu sprovodilo resorno ministarstvo (Energetski efikasan dom, Energy Wood i sl.). Plan je da realizaciju ovog projekta koordinira Ministarstvo energetike i rudarstva, a da implementaciono tijelo bude Eko fond. Uz podršku UNDP-ja pripremljen je koncept programa zajedno sa modelom finansiranja, a planirano je da se kapaciteti Eko fonda dodatno ojačaju za sprovođenje ove vrste programa“, kazali su iz ovog vladinog resora.



Program unapređenja energetske efikasnosti u turizmu imaće budžet od oko 3,5 miliona eura.



&#8220;Program ima za cilj da pruži podršku turističkim preduzećima (hoteli) da primijene efikasna rešenja i tehnologije u cilju racionalizacije potrošnje energije i smanjenja operativnih troškova. A program unapređenja energetske efikasnosti u industriji biće sa budžetom oko 1,5 milion eura. Program ima za cilj uspostavljanje mehanizma finansijske podrške za uvođenje inovativnih rješenja i tehnologija koje će dovesti do poboljšanja energetske efikasnosti privrednih subjekata u prerađivačkoj industriji, modernizacije proizvodnih procesa, unapređenja inovativnih kapaciteta i smanjenja potrošnje energije“, naveli su iz resora energetike i rudarstva.



Osim za unapređenje energetske efikasnosti, direktna budžetska podrška Evropske komisije Crnoj Gori za prevazilaženje energetske krize je predviđena i kroz mjere pomoći penzionerima i korisnicima materijalnog obezbjeđenja koji su pogođeni inflacijom usljed rasta cijene električne energije i energenata (8,5 miliona), rekonstrukciju, odnosno adaptaciju rezervoara u Baru u svojini države sa namjenom skladištenja obaveznih rezervi naftnih derivata.&nbsp;



Tu je i nabavka obaveznih rezervi (7,5 miliona eura) i izdatak uslovljen obavezom dvogodišnjeg održavanja softverskih sistema koji omogućavaju implementaciju tržišta “dan-unaprijed” u Crnoj Gori, ali i za nabavku Market Management Systema (MMS) koji bi omogućio razmjenu podataka operaterima distributivnog sistema – (jedan milion eura).

Novac iz EU fondova za energetsku krizu biće iskorišćen

<h2>Sve je neizvjesno</h2>



&#8220;Relevantni državni akteri zaduženi za turizam ne mogu još uvijek najaviti otvaranje zimske sezone jer niko ne može da garantuje snijeg. Ovo je naš ključni problem jer drugi zimski centri imaju vještački snijeg i već su otvorili skijališta. Kolašin, s obzirom na zavisnost od prirodnog snijega, suočava se s izazovima koje druge ozbiljne zimske destinacije nemaju&#8221;, objasnio je Bulatović.



Snijeg, neizostavna komponenta zimske čarolije, već prekriva skijališta i staze, i to ih, kaže, raduje i obećava da će zima biti uspješna.



&#8220;Ohrabruje nas što je bijeli pokrivač već na skijalištima. Ispred restorana na Crnom jezeru bilo je 30 centimetara snijega za vikend&#8221;, ističe Bulatović.



Što se tiče priprema skijališta, Bulatović ističe da Odbor još uvijek nije dobio informacije o spremnosti, ali očekuju sastanak s novim ministrom turizma, kada vjeruju da će imati sve relevantne informacije.



&#8220;Ministar turizma, koji dolazi iz Kolašina, ima iskustvo kao bivši predsjednik opštine, što vidim kao prednost u pripremama za zimsku sezonu. Nadam se da ćemo sa njim uskladiti strategije i otvoriti sezonu prije 20. decembra. Želimo da naša skijališta budu prepoznata ne samo u regiji nego i u Evropi&#8221;, istakao je Bulatović.



On posebno ističe liderstvo Kolašina u regiji, pogotovo s investicijama na skijalištima Kolašin 1450 i 1600. Ipak, izražava zabrinutost zbog sporog praćenja infrastrukture tih investicija.



&#8220;Investicije, koje se dešavaju na skijalištima Kolašin 1450 i 1600, definitivno postavljaju standarde visokog kvaliteta, ali zabrinjava nas što infrastruktura ne prati istim tempom. Očekujemo da će smještajni kapaciteti zadovoljiti standarde najboljih zimskih destinacija&#8221;, naglašava Bulatović.



Ističe da građani Kolašina moraju razumjeti nužnost vještačkog snijega za održavanje zimske sezone i apeluje na razumijevanje potrebe za korišćenjem vode za proizvodnju snijega, posebno u ranim mjesecima zimske sezone.



&#8220;Voda, koja se koristi za pravljenje snijega, ključna je i neophodna, a uzima se tokom perioda najvećih padavina &#8211; u oktobru i decembru. Ovo je vitalno za osiguravanje uspješne zimske sezone i važno je shvatiti da to ne dovodi do nestašice vode za građane&#8221;, poručuje Bulatović.



Ne ostavlja prostora za nedoumice kad ističe da situacija s projektom za vještački snijeg nije napredovala onoliko koliko bi bilo poželjno.



&#8220;Građanima bih poručio da se oslonimo na struku. Veliki broj Kolašinaca, čak 95 odsto, nije imao prilike da vidi vještački snijeg. Pozivam mlade ljude, koji žive na ovim planinskim lokacijama, da se edukuju od strane stručnjaka, izbjegavajući savjete laika. Da prouče kako su to implementirale zemlje poput Švajcarske, Italije, Austrije, Njemačke – većina njih već koristi vještački snijeg. Bez ozbiljne infrastrukture, skijališta u Crnoj Gori nemaju perspektivu, a to se odnosi na sva planirana skijališta, od Kolašina do Mojkovca, Bijelog Polja i Rožaja&#8221;, kazao je Bulatović.



Upoređujući Kopaonik i Kolašin, Bulatović ističe uspješan paritet s obzirom na broj hotela s pet zvjezdica. Raduje ga i najava povezanosti Kolašina gondolom.



&#8220;Na Kopaoniku su hoteli sa pet zvjezdica, tri i dvije, a u Kolašinu sa četiri i pet zvjezdica što je veoma dobro, na tom malom prostoru napravili smo mjesto gdje će nam boraviti visokokvalitetni gosti. Raduje me i raspoloženje za pravljenje gondole iz centra Kolašina do skijališta. To nije samo prevozno sredstvo, već pravi ugođaj. Udobna je za skijaše, omogućava opuštenu atmosferu i funkcionalna je 365 dana godišnje. Povezanost koja će biti dostupna iz centra grada ili planinskog smještaja doprinosi cjelokupnom doživljaju Kolašina kao turističke destinacije&#8221;, objašnjava sagovornik Pobjede.



<h2>Investicije ne prati infrastruktura</h2>



Bulatović otvara ključna pitanja koja oblikuju turističku budućnost Kolašina, pozivajući na javnu diskusiju o važnim temama poput vještačkog snijega, infrastrukturnih projekata i razvoja planinskih destinacija.



Jedan od ključnih naglasaka razgovora bio je Bulatovićeva strastvena vizija razvoja Bjelasice kao impresivnog skijaškog raja sa preko 220 kilometara staza.



&#8220;Zamislite ovaj dio Jugoistočne Evrope s najvećim skijalištem koje će biti u Kolašinu. Molim sve relevantne aktere da podrže završetak infrastrukture u Mojkovcu i Bijelom Polju. Mi smo u finalu, ali da bi ova skijališta postala funkcionalna, potrebna je predanost svih. Investitori su već privučeni infrastrukturom auto-puta, a dalje širenje ovih projekata može postaviti Crnu Goru kao turistički centar u regionu&#8221;, poručuje Bulatović.



Bulatović ističe prošlogodišnji značajan uspjeh primorskih opština u organizaciji dočeka Nove godine koji će biti evidentan i ove, ali postavlja pitanje aktivnosti lokalnih samouprava u kontinentalnim djelovima Crne Gore.



&#8220;Definitivno, ljudi na Primorju su angažovani ali, koliko znam, lokalne samouprave u unutrašnjosti malo toga organizuju. Treba pronaći način da se uspostavi ozbiljna organizacija tokom zimske turističke sezone. Ne možemo očekivati da se privatnici sami brinu o privlačenju gostiju, a to je ključno ne samo za skijaše već i za one koji ne skijaju, treba i oni da imaju neku ponudu&#8221;, poručuje Bulatović.



On naglašava značaj privatnih ulaganja u Kolašin, izražavajući mišljenje da privatnici ulažu dva puta više od države.



&#8220;Većina investicija događa se na državnoj zemlji, a to ostaje Crnoj Gori. Time se generišu nova radna mjesta. S obzirom na planirane hotele sa četiri i pet zvjezdica, potreba za rukovodećim kadrom, kuvarima i drugim radnicima biće značajna. Međutim, postavlja se pitanje gdje će ti ljudi živjeti i kako će se riješiti smještajna pitanja&#8221;, kaže Bulatović.



On je kategoričan da država mora da napravi strategiju.



&#8220;Sa dolaskom novih ministara ne možemo projekte koje su pri kraju da zatvaramo ili da započinjemo neke druge. Moramo kontinuirano raditi i odgovarati jer nesklad ne ide nikome u korist&#8221;, naglašava Bulatović.



Na kraju šalje jasnu poruku da je potrebno kontinuirano raditi na projektima turističkog razvoja, izbjegavajući promjene u finalnim fazama projekata, te poziva na partnerski pristup kako bi se Kolašin i cijeli sjever pozicionirali kao nezaobilazne destinacije na turističkoj mapi.



<h2>Razviti nacionalnu avio-kompaniju i razraditi strategiju za aerodrome</h2>



Bulatović kao ključni faktor razvoja turizma vidi u avio-dostupnosti. Naglašava potrebu za radom na razvoju nacionalne avio-kompanije.



&#8220;Moramo težiti da naša nacionalna avio-kompanija broji najmanje 10 aviona. Način kako ćemo postići ovaj cilj, bilo kroz partnerstva ili državne investicije, još uvijek treba precizirati. Treba unaprijediti infrastrukturu aerodroma, proširiti kapacitete i omogućiti noćne letova iz Tivta. To bi bili samo neki od koraka koje moramo poduzeti kako bismo pratili investitore koji su ozbiljno uložili u smještajne kapacitete u Crnoj Gori ili jednog dana da odlučimo i damo u zakup svjetskim kompanijama, ali treba da odlučimo, a ne da lutamo&#8221;, poručuje Bulatović.



<h2>Remont žičara je završen</h2>



U razgovoru s direktorom Ski centra ,,Kolašin 1600“ Bojanom Medenicom Pobjeda je dobila uvid u trenutne pripreme i očekivanja uoči dolazeće zimske sezone. Sa 25 centimetara snijega, koliko je trenutno na Bjelasici, i prognozom za nove padavine centar očekuje otvaranje oko 20. decembra, s mogućnošću ranijeg početka ako vremenski uslovi to dozvole.



Medenica naglašava da je remont žičara već završen, ističući potpunu spremnost za početak sezone. Restoran u sklopu centra radi tokom cijele godine, a s prvim snijegom već su dočekali i goste koji uživaju u nacionalnoj kuhinji. Infrastruktura će biti u punom pogonu s otvaranjem zimske sezone, uključujući obje žičare &#8211; za odrasle i početnike.



U vezi s cijenama ski pasa, Medenica ističe da je cijena 25 eura za odrasle i 16,5 eura za djecu, naglašavajući da se ove godine primjenjuje samo na skijalište ,,Kolašin 1600“. Prošle godine je postojao zajednički ski pas koji je uključivao i skijalište 1450, ali dogovor za ovu sezonu još nije postignut.



Pored skijanja, Ski centar ,,Kolašin 1600“ obećava i bogat kulturno-umjetnički sadržaj koji će upotpuniti zimsku sezonu.



<h2>Ski pas poskupio zbog povećanja cijene struje</h2>



Na Durmitoru samo čekaju dovoljno snijega i za njih će početi sezona. Za sada ga ima samo desetak centimetara što nije dovoljno za skijanje. Direktor Ski centra ,,Durmitor“ Marinko Purić kazao je za Pobjedu da očekuju da sezona počne 15. decembra, pod uslovom da bude dovoljno snijega, inače će se čekati ozbiljnije padavine.



&#8220;Nama je tradicionalni doček Nove godine ključna manifestacija zimi. Trenutno sve funkcioniše kako treba, iako je količina snijega još uvijek nedovoljna za skijanje, te će biti potrebno oko 70 centimetara snijega da se pripreme sve staze. Purić najavljuje povećanje cijene ski pasa koje je nužno zbog predstojećeg poskupljenja struje, što će rezultirati većim operativnim troškovima skijališta. Cijena dnevnog ski pasa ove godine iznosiće 15, dok je prošle godine bila 13 eura&#8221;.

Bez vještačkog snijega nema uspješne sezone

Iz DZ Glavnog grada su podsjetili da su, prema saopštenju Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori laboratorijski potvrđeni slučajevi oboljevanja od velikog kašlja.



Kako su kazali, veliki kašalj je akutna respiratorna infekcija koju uzrokuje bakterija Bordatela pertusis, a karakteriše se dugotrajnim nadražajnim kašljem praćenim zacjenjivanjem sa potencijalno ozbiljnim komplikacijama.



“Osobito kod novorođenčadi i odojčadi kod koje zbog uzrasta još nije započeta vakcinacija ili nijesu stigli da prime sve potrebne doze vakcina iz primarne serije, kao i kod djece do pet godina”, dodali su iz podgoričkog DZ.



Kako su rekli, oboljenje se uspješno prevenira vakcinacijom sa kombinovanim vakcinama koje u svom sastavu sadrže komponentu protiv velikog kašlja &#8211; Hexaxim, Pentaxim i Tetraxim.



Iz podgoričkog DZ su apelovali na roditelje i staratelje koji imaju djecu koja nijesu vakcinisana ili nijesu primila sve tri doze vakcina iz primarne serije, kao i koja nijesu primila revakcinu u drugoj godini života i pred polazak u školu, da ih dovedu na vakcinaciju.



Na taj način, kako su iz DZ dodali, sprijeće oboljevanje od velikog kašlja, kao i od drugih oboljenja koje se tim vakcinama mogu spriječiti.

Danas vanredni termin za vakcinaciju protiv velikog kašlja u DZ Stara varoš

Ukidanje posebnog odjeljenja za prava OSI, u okviru nadležnog Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kažu u CGO-u, šalje poruku da OSI nijesu prioritet djelovanja Vlade u oblasti ljudskih prava.



&#8220;Iako Strategija za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti prepoznaje žene i djevojčice kao posebne mete diskriminacije, u praksi institucije ne čine dovoljno da se takvi slučajevi spriječe. OSI još uvijek ne mogu u potpunosti tajno glasati na izborima čime se direktno krše njihova političkih prava&#8221;, saopšteno je iz CGO-a.



S druge strane, istraživanja CGO ukazuju da građani i građanke imaju vrlo malu socijalnu distancu prema OSI.



&#8220;To prihvatanje mora biti putokaz vlastima u pravcu poboljšanja potrebnih servisa podrške za OSI, primarno personalne i asistencije u nastavi i na poslu, zatim prilagođavanja javnih objekata i informacija, ali i adresiranja višestruke diskriminacije. Ovo je poziv institucijama Crne Gore da OSI, kao jednu od ranjivih grupa, uvrste u svoje prioritete i doprinesu unaprijeđenju njihovog dostojanstvenog života&#8221;, poručili su iz CGO-a.

CGO: Bez napretka u ostvarivanju prava osoba sa invaliditetom

Kako je najavljeno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u popodnevnim satima ili krajem dana, padavine će prestati, a na jugu se očekuje djelimično razvedravanje.



Vjetar od sredine dana mjestimično umjeren i pojačan, sjeverni.



Jutarnja temperatura od nula do 14, najviša dnevna od dva do 17 stepeni.