Prema Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, novčanici poslanika i ministara od januara biće puniji za oko 600 eura. Prosječna u iznosu minimalne zarade zaposlenih sa srednjom školom. S druge strane, prema podacima iz januara ove godine, socijalna davanja u državi su za deceniju porasla svega 20 do 39 eura.

Na godišnjem nivou usklađuju se dva puta, a to uglavnom znači rast socijale za 2-3 eura. Tako, primaoci tuđe njege i pomoći dobijaju oko 80, a materijalnog obezbjeđenja porodice do 150 eura.

Marina Medojević, predsjednica Fondacije Banka hrane, kazala je za Radio Crne Gore da su kreatori javnih politika još jednom pokazali šta je njima najbitnije i ukazala na sve veći socijalni jaz.

“Mnogo ljudi u Crnoj Gori jedva spaja kraj s krajem. Ne može da se prehrani, da plati račune, da školuje djecu, da se liječi. Mi imamo zvanično po statistici 20,1% ljudi koji žive u siromaštvu, čak 27% djece. Nema značajnog interesovanja da se pomogne najranjivijim kategorijama. Dakle, mi imamo samo jedno socijalno davanje koje se vezuje za siromašne, to je MOP, koje se kreće u iznosu od 89 eura za pojedinca do maksimalnih 170 eura za pet i više članova porodice”, kaže Medojević.

Radan Nikolić iz Udruženja boraca ratova od 1990. godine kaže da to što se daje onima koji već imaju govori o otuđenosti političke elite od građana.

Povezani članci

svijet

Italija će više pomoći Ukrajini

ekonomija

U Crnoj Gori se vodi predizborna ili bilbord ekonomija, a posljedice će se liječiti decenijama

drustvo

Medojević: Država mora obezbijediti hranu i higijenska sredstva za sve koji ih ne mogu imat

“To je jedna velika drskost. Ne vide građane, ne vode brigu o njima. Privatizovali su državu i državni budžet. Prave sebi vrlo komforan život. To je toliko iritirajuće da sam kao građanin Crne Gore koji je radio 44 godine u prosvjeti prosto začuđen kako ovaj narod više ne izlazi na ulicu”, kaže Nikolić.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđan Keković ukazuje da je u prethodnom periodu došlo do povećanja zarada.

“Postoje neke pozicije koje treba korigovati i u smislu uvećanja jer je došlo do tog približavanja i nije logično da neko ko ima složeniji posao i veću odgovornost prima zaradu kao neko na nižem radnom mjestu. To je nešto što prihvatamo i u ovom procesu javne rasprave koja je u toku mi se pripremamo da izađemo sa nekim konkretnostima”, kaže Keković.

Crna Gora je država socijalne pravde, tako piše u Ustavu. Naši sagovornici, ipak, ističu da je tako samo na papiru.