U saopštenju Upravnog suda se navodi da se o Šaranovićevim pravima nije odlučivalo u upravnom postupku, niti je osporenim aktom povrijeđeno neko njegovo pravo ili pravni interes.
“To je sud, u skladu sa odredbom člana 22 stav 1 tačka 3 Zakona o upravnom sporu, tužbu odbio, ne ulazeći u ocjenu zakonitosti rješenja tuženog organa”, saopštio je Upravni sud. Šaranović je podnio tužbu 28. marta, jer na sjednici odbijen njegov prijedlog da v. d. bude Lazar Šćepanović, aprihvaćen prijedlog premijera Milojka Spajića. Ministar je tada tražio od suda poništenje rješenja o imenovanju Radovića zbog povrede pravila postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima isključiva je nadležnost ministra da Vladi dostavi prijedlog za v. d. direktora UP, a izvršna vlast kao kolektivno tijelo daje saglasnost ili ne na takav prijedlogOdluke i prava
Zakonitost odluke Vlade, odnosno odluke premijera Spajića, Upravni sud u ovom slučaju nije razmatrao, već je sada na kandidatima, koji nijesu izabrani, da tuže Vladu zbog kršenja zakona kojim se propisuje izbor direktora UP. Spajić je za tužbu saznao iz medija i tada kazao da je ,,nekako čudno da sam sebe neko tuži“.
Na tu izjavu premijera reagovao je Šaranović koji je kazao da nije tužio sam sebe.
“Preciznosti radi, niti mogu, niti sam utužio samog sebe, već rješenje o postavljenju v. d. direktora Uprave policije, protiv kog sam glasao zajedno sa još šest članova Vlade, a na čiju nezakonitost sam ukazao prije samog donošenja”, rekao je Šaranović.
Za advokata Veselina Radulovića je ovakva presuda Upravnog suda očekivana. On je Pobjedi kazao da je sud donio ovakvu odluku jer nije odlučivano o nekom pravu ili interesu ministra.
“To bi bilo isto kao da je neko drugo lice, koje nije učesnik u postupku, podnijelo tužbu. Aktivnu legitimiaciju za osporavanje te tužbe mogli su da imaju samo drugi kandidati koji nijesu izabrani”, rekao je Radulović.
Istakao je da ministar Šaranović, kao neko ko je bio predlagač u tom postupku, nema aktivnu legitimaciju. Šaranović je ranije isticao da ima pravo na tužbu upravo zbog toga što je predlagač.
“Znam za to tumačenje, ali nema utemeljenja u zakonu. On jeste bio predlagač, ali nema pravo da osporava odluku”, pojasnio je Radulović.
Na Pitanje Pobjede da prokomentariše izjavu ministra da nije tužio Vladu već rješenje, Radulović je odgovorio da je to pravno gledano – besmisleno.
“Jer kada se podnosi tužba protiv organa uprave, u ovom slučaju protiv Vlade, podnosi se protiv neke odluke i Vlada je tužena u ovom postupku – pojasnio je on. Ističe da u ovom slučaju ne postoji neko treće lice. – Rješenje nije stranka u postupku, već je to akt koji se osporava u postupku, a na tuženoj strani je Vlada”, rekao je Radulović.
Nestabilna pozicija
Saga oko nezakonitih razrješenja i imenovanja direktora Uprave policije traje još od prošle godine tokom koje je vlada Dritana Abazovića nezakonito dva puta smijenila tadašnjeg direktora Zorana Brđanina. Vlada Milojka Spajića ga je smijenila treći put na noćnoj telefonskoj sjednici 3. marta ove godine, da bi nakon deset dana mimo zakona za v. d. direktora UP imenovala Radovića.
Brđanin je zbog nezakonitih razrješenja tri puta tužio Vladu i u dva slučaja dobio spor. Posljednja tužba je podnijeta 30. marta ove godine i još uvijek nije donešena odluka. Upravni sud je u presuđenim predmetima donio odluku pune jurisdikcije. Treći put je tužbu podnio zbog netačnih i neutemeljenih obrazloženja da Odbor za bezbjednost i odbranu prethodno nije prihvatio dva posebna periodična izvještaja direktora UP iz 2022. godine. U tužbi je navedeno da se oba pomenuta izvještaja, zbog činjenice da nijesu blagovremeno razmatrana od strane Odbora za bezbjednost i odbranu u prošlom skupštinskom sazivu – smatraju prihvaćenim, što je potvrdio i Upravni sud prošlogodišnjim presudama.
Brđanin je za direktora policije izabran u avgustu 2021, kada je premijer bio Zdravko Krivokapić. Prvi put je smijenjen u martu prošle godine, a nakon presude Upravnog suda, ista vlada ga je ponovo smijenila u avgustu, što je sud ponovo poništio 7. decembra, kada se Brđanin vratio na posao.
Nakon toga je Odbor dao negativno mišljenje na njegove izvještaje, što je i najavljivano, pa je ministar MUP-a Danilo Šaranović dao prijedlog za njegovo razrješenje. Međutim, Šaranovićev prijedlog, sve do marta ove godine, Vlada nije razmatrala. Prije smjene Brđanina, premijer Milojko Spajić je u januaru kazao da se neće ponašati kao prethodna vlada Dritana Abazovića:
“Ne bih volio da se igram galimatijasa kojeg se igrala 43. vlada. Mislim da postoji prostor za dogovor i razgovor sa Brđaninom, kao i civilizovani načini koji su primjereni demokratskoj i evropskoj praksi. Treba raditi sve u skladu sa zakonima ove države”, rekao je u januaru Spajić.
Ipak, taj galimatijas je nastavljen kasnijim odlukama Vlade i ponoćnim sjednicama, kao i jednim neobičnim ponuđenim rješenjem ministra Šaranovića – da on bude v. d. direktora policije dok se ne postavi novi. To je i ovoj vladi bilo neprihvatljivo, ali samo zato što ih je briselska administracija upozorila da takvo rješenje neće podržati, što je i sam saopštio Šaranović, kada je 3. marta, nakon odluke o smjeni Brđanina, kazao da se konsultovao sa evropskim komesarom za proširenje i susjedsku politiku Oliverom Varheljijem.
Preporučeno
Cijela epopeja je zatim nastavljena maratonskom sjednicom izbora novog v. d. direktora 13. marta, u koji su bila uključena i provjeravanja poligrafom. Prije sjednice Šaranović je dostavio saopštenje u kojem je izvijestio javnost da je Šćepanović njegov kandidat i da su od sedam kandidata koji su ispunili uslove konkursa samo on i još jedan prošli poligrafsko testiranje. Vlada je ipak odbila prijedlog ministra Šaranovića, a u tri sata ujutro je ,,pobijedio“ Spajićev kandidat Radović, koji je sada v. d. direktora UP. Tako je Crna Gora bila tri sata bez direktora UP jer je Brđaninovo treće razrješenje isteklo u ponoć.
Video