Komentarišući ovaj slučaj, filološkinja i saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Sanja Orlandić ocijenila je za Pobjedu da bi donošenjem zakona o crnogorskom jeziku bilo jasno definisano na koji se način u zvaničnoj upotrebi koristi pravopis, jer standardni jezik služi da se ujednače zvanična saopštenja u administraciji, medijima, obrazovanju…
PRAVOPIS
Orlandić podsjeća da je u našoj zemlji u zvaničanoj upotrebi Pravopis crnogorskoga jezika s ijekavskom normom, pa bi, smatra, bilo logično i da sva zvanična dokumenta budu ispisana ijekavicom.– Zvanična dokumenta trebalo bi da budu napisana na ijekavici, ali svjedoci smo da se to ne poštuje. Često nije tako, kako u ovom slučaju u Domu zdravlja, tako i u nekim drugim institucijama – kazala je Orlandić.
Ona smatra da ne bi trebalo kažnjavati nekoga zbog toga i navodi da nema ni pravnog osnova da bi se to sankcionisalo.
– Bilo je riječi o donošenju zakona o jeziku, odnosno regulative kojom bi se jasno definisalo na koji se način u zvaničnoj upotrebi koristi pravopis, jer standardni jezik služi da se ujednače zvanična saopštenja u administraciji, medijima i obrazovanju. U Sloveniji postoji Zakon o slovenačkom jeziku, u Srbiji su čak propisane i novčane kazne za nekorišćenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma. U Skupštini Crne Gore prije šest-sedam godina bila je pokrenuta inicijativa za donošenje zakona o crnogorskom jeziku, ali je od protivnika njenog usvajanja bila interpretirana na manipulativan način – kako bi navodno to bio zakon koji će primorati ljude da koriste jotovanu varijantu crnogorskog jezika, što ne da je netačno već je i nemoguće. Smatram da bi zakon trebalo da precizira ono što je u Ustavu definisano kao službeni jezik u odnosu na ono što je označeno kao jezici u službenoj upotrebi – ocijenila je Orlandić.
NEMAR
U Crnoj Gori, podśeća Orlandić, zvanični pravopis u upotrebi jeste ijekavski.
– To je čak i u dijelu koji se odnosi na ostale jezike, bosanski i hrvatski, u kojima je takođe ijekavska norma. Što se tiče srpskog jezika, prije donošenja Pravopisa crnogorskog jezika, u Crnoj Gori je od 1992. godine, kad je donijet tzv. Žabljački ustav, odnosno kada je srpski jezik prvi put ušao u neki zvanični državni dokument, postojao pravopis za ijekavsko područje. Čak i danas, u pravopisu Matice srpske obuhvaćena su ijekavska pravila za srpski jezik – objašnjava naša sagovornica.
Osvrnuvši se na obavještenja u objektima Doma zdravlja Podgorica, od kojih su neka napisana ekavicom, smatra da to nije sistemski pokušaj uvođenja ekavice u naš jezik, nego jednostavno nebriga i nemar institucija.
– Vjerovatno radnici koji su sa ekavskog govornog područja napišu obavještenje na ekavici. Ne smatram da je to neki sistemski pokušaj ekaviziranja crnogorskog jezika, a ukoliko je tako, on je bez sumnje osuđen na propast. Takav pokušaj nije uspio ni u mnogo gorim društveno-političkim okolnostima u Crnoj Gori, 1918. godine. Podśetiću, 1994. godine su u manjem entitetu BiH pokušali da uvedu ekavicu. Tu je bilo komičnih situacija jer ljudi nijesu mogli, čak ni spikeri na televiziji, da se naviknu na ekavicu. Tako da to nema šanse da bude sprovedeno ni kod nas – zaključila je Orlandić.
U Ustavu Crne Gore, u dijelu Jezik i pismo, u Članu 13 piše: ,,Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik“.
Preporučeno
Pobjeda je od Doma zdravlja Podgorica zatražila objašnjenje zašto su u njihovim objektima neka obavještenja napisana ekavicom, ali odgovor je izostao.
Video