test

Maraš: Bez mladih poljoprivrednika, pitanje je hoćemo li za 10-20 godina imati domaću proizvodnju

Standard

24/09/2021

07:22

Mladi ljudi slabo se okreću poljoprivredi u Crnoj Gori. Glavni razlog nije rad već nedostatak društvenog života u selima, tj. prazna sela, kaže u razgovoru za portal Dnevne Podgoričanin Marko Maraš.



“Najveći broj naših gazdinstava su starija gazdinstva, čiji su članovi 40+ godina. Ako ne budemo imali mlade poljoprivrednike, kroz 10-20 godina pitanje je da li ćemo imati domaću proizvodnju“, upozorava Maraš.

Naš sagovornik je uspješni mladi preduzetnik i tvorac platforme seljak.me kojom je prije nekoliko godina formirao prvo crnogorsko digitalno selo.Za četiri godine platforma seljak.me imala je 5.000.000 posjeta.

Maraš tvrdi i da nadležni nemaju sluha za inovacije u poljoprivredi. Reći da je neka ideja super, nije dovoljno – poljoprivrednici od toga nemaju apsolutno ništa. 

A kako se uspješno spaja poljoprivreda i moderna tehnologija svjedoči i primjer dobro poznat crnogorskoj javnosti, ali i šire, kada je putem platforme seljak.me prvi put u Crnoj Gori digitalnom valutom kupljena krava –  sad već poznata Bitkoinka iz Gornje Morače.  

“Inovacije u poljoprivredi zahtijevaju velike investicije i podršku. Prije nekoliko godina u Crnoj Gori je osnovan Bio ICT koji je imao za cilj da se bavi inovacijom u poljoprivredi. Nakon nekoliko miliona eura koje su potrošili, od inovacija je ostala samo blijeda priča“, ističe Maraš.

Crnogorski poljoprivrednici imaju toliko problema da ih možemo izvoziti, kaže Maraš koji je svakodnevno u komunikaciji sa poljoprivrednicima.

U moru problema sa kojima biju bitku, naročito manji proizvođači, Maraš izdvaja:

“Kao nacija postali smo zaslijepljeni politikom i to je toliko uzelo maha da se, između ostalog, odrazilo i na usvajanje agrobudžeta“, smatra Maraš.

Portal Dnevne: Mnogo prašine ove godine izazvalo je neusvajanje agrobudžeta za ovu godinu – nedopustivo dugo prologiranje od sedam mjeseci. Posljedice takvog poteza, čini se, najbolje se mogu sagledati tek krajem ljeta. Koga je to više pogodilo – veće ili manje poljoprivrednike?

Maraš: Neusvajanje agrobudžeta je definitivno napravilo probleme svim poljoprivrednim proizvođačima, kako velikim tako i malim. Kada se na to dodaju problemi prouzrokovani korona virusom kao što su poskupljenja stočne hrane, repromaterijala, goriva i sl., jasno je da je odlaganje usvajanje agrobudžeta bio samo jedan u nizu problema. Kao nacija postali smo zaslijepljeni politikom da je to toliko uzelo maha pa se, između ostalog, odrazilo i na usvajanje agrobudžeta. Dio proizvođača je svoje nezadovoljstvo izrazio protestima. Ono što je svijetla tačka u ovoj mračnoj situaciji je to što su proizvođači shvatili da je jedini način da odbrane interese taj da kreiraju krovno udruženje poljoprivrednih proizvođača i tako zaštite zajedničke interese. 

Portal Dnevne: Koliko ste do sada obišli poljoprivrednih domaćinstava i šta je to na šta Vam poljoprivrednici već godinama ukazuju kao najveći problem, a za šta nadležni nemaju sluha?

Maraš: Nakon četiri godine bavljenja ovim poslom teško je pobrojati sve poljoprivrednike koje smo obišli i sa kojima smo u kontaktu. Problema ima toliko da ih možemo izvoziti. Svi ovi problemi su posljedica višegodišnjeg pogrešnog pristupa poljoprivredi. Probleme je teško generalizovati jer svaki kraj ima svoje probleme, ali glavni problemi su putna infrastruktura, katastrofalno napajanje električnom energijom u ruralnim krajevima, nedostatak otkupnih centara, slab protok informacija i nedovoljna informisanost poljoprivrednika. Kod poljoprivrednika su dodatni problemi nedostatak volje za zajedničkim djelovanjem kao i digitalna pismenost, kao i nedostatak kvalitetnih servisa za poljoprivrednike koji bi im bili od koristi za apliciranje za sredstva i pozive.

Portal Dnevne: Gdje bi, po Vašem mišljenju, nadležni, konkretno Ministarstvo poljoprivede mogli uraditi više, naročito sada, kada posljedice pandemije trpe svi, uključujući i poljoprivrednike?

Maraš: Prije svega, moramo da prekinemo tradiciju koja je bila prisutna kako u prethodnim tako i u ovim sazivima, a to je da nam u ministarstvima rade ljudi koji ne zaslužuju da budu tu i nemaju kapaciteta. Moramo da imamo ljude koji će da se zajedno, kako Ministarstvo tako i poljoprivrednici, izborimo da naša poljoprivreda dođe do zadovoljavajućeg nivoa. Od 2017. do danas smo predlagali ljudima iz Ministarstva poljoprivrede mnoštvo ideja u cilju modernizacije poljoprivrede, poboljšanja servisa i slično. Nažalost, svaka priča je su ostala na tome da su to odlične ideje…

Portal Dnevne: Seljak.me je, praktično, postao produžena ruka seljaka u gradu, a uveli ste i prve pametne uređaje u poljoprivredi: GPS ogrlice i senzore za teljenje. Kakve sve još inovacije mogu očekivati poljoprivrednici u Crnoj Gori putem platforme seljak.me?

Maraš: Inovacije u poljoprivredi zahtijevaju velike investicije i podršku. Prije nekoliko godina u Crnoj Gori je osnovan Bio ICT koji je imao za cilj da se bavi inovacijom u poljoprivredi. Nakon nekoliko miliona eura koje su potrošili, od inovacija je ostala samo blijeda priča. Mi smo uspjeli da isprobamo određena rješenja zahvaljujući nekim malim nagradama i grantovima koje smo dobili, ali su nažalost nedovoljni za stalno bavljenje inovacijama. Ipak, to nas ne sprečava da se koliko je u našoj moći bavimo tim. Sljedeći korak na kojem radimo je kreiranje digitalnog servisa koji će omogućiti poljoprivrednicima da popunjavaju digitalno dokumente koji su im neophodni kao što su registracija, prijave za premije i subvencije, apliciranje i sl. 

Portal Dnevne: Ima li Ministarstvo poljoprivede sluha za inovacije u poljoprivredi?

Maraš: Nema. I kad je platforma počela da radi 2017, mnogi iz Ministarstva su govorili kako to neće moći da zaživi kod nas. Takođe, činjenica da nemamo nikakvu konkretnu podršku Ministarstva govori o odnosu prema našem radu i sluhu za inovacije.

Portal Dnevne: Koliko seljak.me zajednica broji članova, te koliko ste poljoprivrednika pomogli u Crnoj Gori putem platforme (koliko je grla prodato, prehrambenih proizvoda, mehanizacije…)?

Maraš: Od početka rada platforma je zabilježila preko 5.000.000 posjeta od strane 750.000 korisnika. Na mjesečnom nivou imamo 30.000 do 40.000 korisnika. Uspjeli smo da pomognemo realizaciju prodaje preko 80.000 grla krupne i sitne stoke, plasirano je više od 5.000 prehrambenih proizvoda, realizovano preko 10.000 oglasa iz sekcije stočne hrane, 4.500 komada mehanizacije i opreme.

Portal Dnevne: Koliko je teško objediniti sve informacije na jednom mjestu, budući da poljoprivredni proizvođači, bar velika većina, nije digitalno pismena?

Maraš: Odlično pitanje. Digitalna pismenost je veliki kamen spoticanja koji ne možemo sami da riješimo. Za korisnike koji nisu digitalno pismeni imamo usluge putem Vibera i Facebooka u cilju olakšavanja njihovog prisustva na platformi. Tu su i mlađi članovi domaćinstava koji su tu da pošalju ponude. Kada shvate i direktno osjete benefite korišćenja platforme onda se i sami pomalo uključe. Od 9 do 17 h smo im dostupni i putem telefona kako bismo im pomogli sa svim nedoumicama koje imaju.

Portal Dnevne: Kako ste ranije kazali, ideja za kreiranje platforme seljak.me upravo se rodila na selu Opasanica nadomak Podgorice, i to nakon boravka u Južnoj Americi. Želja Vam je da se i sami ozbiljnije bavite poljoprivredom, pa da li ste uspjeli aktivnije da se posvetite sopstvenoj proizvodnji kao i kreiranju poljoprivredno-turističkog gazdinstva?


Maraš: Moje bavljenje poljoprivredom se može računati u hobi poljoprivredu. Imam bašte u Opasanici i Podgorici kao i vinograd u Zeti. Dobar dio ovog posla odrađuje moj otac zbog obima posla koji imam na platformi. Aktivno radim na pripremi plana za ozbiljniju proizvodnju u koju ću ući onda kad platforma bude dovoljno jaka i samoodrživa. 

Portal Dnevne: Stalni problem manjih poljoprivrednih proizvođača je što je većina uvoznih poljoprivrednih proizvoda mnogo jeftinija od crnogorskih. Koliko će proizvođači, naročito manji, u doba pandemije moći da se izbore, opstanu?

Maraš: Jedini način da se zaštite interesi poljoprivrednih proizvođača su zajedničko djelovanje i kreiranje udruženja. Samo tako se može boriti proitv uvoza, boriti za interese i omogućiti da poljoprivrednici budu zaštićeni. Ova kriza je sigurno natjerala dio poljoprivrednika da ili smanji proizvodnju ili da totalno izađu iz nje. Prisutne su priče i kampanje o domaćim proizvodima, ali mislim da su to sve priče koje su lijepe na oko, ali da nedostaje prakse. Platežna moć stanovnika, takođe, uslovljava plasman domaćih proizvoda. S druge strane, naši potrošači su počeli da se raspituju za domaće proizvode, naročito tokom pandemije jer su i sami svjesni da domaći proizvod pomaže zdravlju. Tako da smo imali veliku tražnju kozjih proizvoda, meda, voća i povrća, a prednjači potražnja za magarećim mlijekom kao najboljim sredstvom u borbi protiv kovida.

Portal Dnevne: Za kraj, kakav je Vaš utisak, da li mladi ljudi u Crnoj Gori zaista u poljoprivredi vide šansu za razvoj biznisa, i u kojoj mjeri?

Maraš: Mladi ljudi se slabo okreću poljoprivredi. Glavni razlog nije rad već nedostatak društvenog života u selima, tj. prazna sela. Tradicija nam nalaže da je koncept života prosječnog Crnogorca takav da radi do penzije kako bi penziju proveo na selu, u miru. Postoji dobar dio mjera za podršku mladima koji žele da se bave poljoprivredom, ali smatram da je to polje na kome se uvijek može raditi. Ako ne budemo imali mlade poljoprivrednike, kroz 10-20 godina je pitanje da li ćemo imati domaću proizvodnju. Najveći broj naših gazdinstava su starija gazdinstva, čiji su članovi 40+ godina. Čak i starije generacije koje se bave poljoprivredom usmjeravaju svoju djecu da se školuju i bave drugim zanimanjem jer smatraju da je poljoprivreda nestabilna i da će se, kako i sami kažu, i njihova „đeca mučit“. 

Zanimljivo je to da smo tokom ljeta imali dosta otkrivenih nelegalnih plantaža kanabisa, koje su uglavnom sadili mlađi, pa bi možda kao Sjeverna Makedonija gdje je uzgoj kanabisa legalizovan u medicinske ili naučne svrhe, trebalo razmisliti i o toj grani poljoprivrede. Imamo dosta mladih koji rade na plantažama u Americi. Možda je i to jedan pravac koji bi osnažio ekonomiju, a samim tim i motivisao mlade ljude da se okrenu poljoprivredi. Naravno, uz dobar pravno regulisan sistem.

Izvor: Dnevne.me
Izvor (naslovna fotografija):

Vedran Ilić

Ostavite komentar

Komentari (0)