Iz tog resora su u petak objavili saopštenje sa naslovom: „Utvrđen konačan tekst Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću“ u kojem piše da Ministarstvo obavještava javnost da je toga dana „zaokružen proces sagledavanja preporuka od strane evropskih partnera“, te da je utvrđen „tekst nacrta“.

U nastavku saopštavaju da će njegova „radna verzija“ biti proslijeđena međunarodnim ekspertima na uvid, nakon prevođenja na engleski jezik. Osim što je u tri rečenice od „konačnog teksta“ degradiran u „radnu verziju“, ovaj nacrt je još uvijek nedostupan domaćoj ekspertskoj i laičkoj javnosti i ne nalazi se u biblioteci na zvaničnom sajtu Vlade.

Narednog dana, u subotu, je i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, uz prigodnu grafiku, na Tviteru objavio “Anti-mafija zakon spreman!”. Valja podsjetiti da je i njegov partijski lider, premijer Dritan Abazović najavljivao da će se ovaj zakon naći pred poslanicima do kraja jula.

No, sudeći prema najavi iz Ministarstva pravde, ali i na osnovu prethodnog iskustva kada je prva verzija prevođena, slata na ekspertizu, kada se čekala ekspertiza i novo prevođenje, zakon je daleko od spremnog i sasvim je očekivano da će javnost do konačnog prijedloga čekati mjesecima.

Ministarstvo pravde je u proteklom periodu u više navrata „obavještavalo“ javnost da rade na implementaciji preporuka evropskih eksperata. Međutim, konkretno nikada nijesu odgovorili na pitanja kako će riješiti ključnu zamjerku i domaćih, ali i eksperata Evropske komisije, u vezi sa apsolutnim nedostatkom kapaciteta i odsustvom iskustva Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa u vođenju parničnih i krivičnih postupaka i finansijskih instraga, što je uloga, prema za sada poznatom rješenju, planirana za ovu instituciju.

Ovo pitanje Pobjeda je uputila Ministarstvu pravde, međutim do zaključenja broja, nijesmo dobili odgovor. Osim „informacija“ o pomenutom nacrtu zakona, u istom saopštenju od petka, Ministarstvo je pozvalo “stručnu javnost da obrati pažnju na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore i Nacrt Zakonika o krivičnom postupku, kao i da svojim prijedlozima i sugestijama daju doprinos za pripremu što kvalitetnijih legislativnih akata”.

Advokat Radulović, koji je u više navrata bio angažovan kao ekspert Akcije za ljudska prava u oblasti reforme pravosuđa, za Pobjedu kaže da se, prije svega, crnogorska javnost konstantno obmanjuje navodima da donosi neki novi „anti-mafija“ zakon.

-Od početka se radi o izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Vidjeli smo da su brojne kritike od strane domaćih ekprerata ignorisane, a u znatnom dijelu one su kasnije potvrđene i od strane međunarodnih eksperata. Sada čujemo da je urađena i nova verzija nacrta koja nije predstavljena javnosti i koju domaća javnost nije mogla da komentariše. Ne zna se ko je radio na tom dokumentu, kakav je njegov sadržaj i, posebno, da li su i kako uvažene proporuke koje su dali eksperti- navodi Radulović.

On naglašava da je Ministarstvo pravde istovremeno, u vrijeme godišnjih odmora, dalo na javnu raspravu dva najznačajnija zakonska teksta po pitanju suzbijanja kriminaliteta. Riječ je o nacrtima zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore i Zakonika o krivičnom postupku.

-Tako je nastavljena ranija praksa DPS vlada koje su redovno u avgustu, tokom odmora, davale na javnu raspravu nacrte veoma značajnih propisa. Sve ovo govori u prilog zaključku da se ovim pitanjima ne pristupa dovoljno ozbiljno i dovodi u sumnju postojanje političke volje da se obezbijedi pravni okvir i uopšte ambijent koji bi omogućio djelotvornu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala- kaže Radulović.

Ovo tim prije, dodaje on, kada vidimo da su parlamentarne partije od deblokade pravosuđa i izbora sudija Ustavnog suda napravile jednu vrstu najprimitivnije političke trgovine i da glasanje o tim pitanjima otvoreno uslovljavaju ispunjenjem raznih stranačkih interesa.

-Tako političke partije onemogućavaju borbu protiv korupcije i kriminala na dva nivoa. Prvi je odugovlačenje u donošenju kvalitetnih zakona i ignorisanje stavova stručne javnosti, a drugi je opstrukcija u stvaranju insititucionalnog okvira koji bi omogućio suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala-izričit je Radulović.

Zato je, smatra on, partitokratija najveći problem crnogorskog društva.

– Partitokratija je pokrovitelj i zaštitnik korupcije i kriminala u Crnoj Gori i zato nije realno očekivati da ćemo u skorije vrijeme dobiti i kvalitetan tekst zakona koji bi omogućio da se brže i efikasnije oduzme imovina stečena kriminalom- zaključio je on.

Kada je u oktobru prošle godine tadašnje Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava javnosti predstavilo nacrt izmjena, bilo je jasno da se odustalo od stvaranje dugo najavljivanog novog zakona o porijeklu imovine jer je zaključak bio da se ne bi mogao primjenjivati retroaktivno.

Suština izmjena postojećeg zakonskog rješenja je da se finansijska istraga vodi odvojeno od krivičnog postupka, što otvara vrata za oduzimanje protivpravno stečene imovine bez pravosnažne osuđujuće krivične presude, što do sada nije bio slučaj, a što bi otvorilo vrata finansijskim istragama kada se utvrdi, li osnovano posumnja, da postoji imovina za koju nema realnog pokrića u prihodima i potom se tretirati kroz građanski postupak.

Tadašnji ministar unutrašnjih poslova i koordinator Ministarstva pravde Sergej Sekulović na okruglom stolu posvećenom ovim izmjenama, koji je održan u novembru prošle godine, priznao je da se radi o neuobičajenom rješenju za crnogorski pravni sistem, jer se oduzimanje imovine razdvaja od krivičnog postupka i nazvao to „za naše uslove gotovo revolucionarnim poduhvatom“.

Na brojna loša rješenja tada je ukazivala „domaća pamet“, što su kasnije, u svojoj analizi iz marta ove godine, istakli i eksperti angažovani kroz pogram podrške EU vladavini prava u Crnoj Gori Mauricio Varaneze i Teo Bil, o čemu je Pobjeda pisala početkom juna. Oni su sa žaljenjem konstatovali da prilikom izrade Zakona i njegovih izmjena i dopuna nije uzeta u obzir neophodna podjela dva različita postupka oduzimanja imovine.

Jedna od glavnih zamjerki, iskazanih u analizi, je bojazan što je za postupak oduzimanja bez prethodne osuđujuće presude, odgovarajuća nadležnost povjerena potpuno novom akteru – Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa – koji nikada nije zastupao državu u parničnim postupcima niti ima iskustva u krivičnom postupku i finansijskoj istrazi, na što su prvobitno ukazivali i domaći eksperti, ali je njihov stav bio ignorisan.

I pored dobre namjere crnogorskog zakonodavca, ima dosta razloga za zabrinutost u vezi sa nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, ocijenili su tada u pravnoj analizi tog akta i njegove usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima, eksperti Evropske komisije.

Nakon što je Pobjeda objavila djelove pravne analize evropskih eksperata iz Demokratskog fronta su pozvali predlagače da zakon potpuno povuku iz procedure i omoguće da Skupština donese novi, uz podršku što većeg broja poslanika.