Ovim programom će prosječne oktobarske zarade iznositi oko 1.000 eura. Trenutna prosječna zarada iznosi 850 eura.
Naime, plate će biti uvećane za dio koji zaposleni i poslodavci neće, kao do sada, uplaćivati u penzijski fond.Ovim će se državni penzioni fond naći u deficitu od blizu 400 miliona eura, koje će, prema obećanju Vlade, nadoknaditi iz budžeta.
Novine su i novi poreski nameti na određene sektore, poput turizma i proizvodnje vina.
U turizmu je Porez na dodatu vrijednost (PDV) sa sedam uvećan na 15 odsto. Kako su ugovori sa operaterima za narednu godinu sklopljeni prije odluke Vlade, troškovi izazvani povećanjem PDV-a ‘pašće na leđa’ domaće turističke industrije.
Turizam čini više od petine bruto domaćeg proizvoda.
Uvedene su i akcize na vino, koje, prema podacima Vlade, čini četvrtinu izvoza crnogorske poljoprivrede.
Crnogorska Vlada je predložila a Skupština izglasala ove reforme, uprkos upozorenjima predsjednika države, opozicije ali i Centralne banke da bi njihova održivost mogla biti upitna.
Zakoni su usvojeni tri dana uoči vanrednih izbora u Podgorici, u kojoj živi trećina stanovništva Crne Gore.
Od Evrope sad 1 do Evrope sad 2
“Evropa sad 2” je nastavak istoimenog ekonomskog programa iz vremena kada su premijer Milojko Spajić i predsjednik države Jakov Milatović bili ministri u Vladi Zdravka Krivokapića.
Bila je to prva Vlada nakon smjene Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića avgusta 2020.
Programom te Vlade povećane su plate ukidanjem doprinosa zaposlenih za zdravstveno osiguranje.
Program “Evropa sad 2” je osmišljen dok su Spajić i Milatović bili na čelu Pokreta Evopa sad uoči junskih izbora prošle godine.
Milatović je pola godine kasnije napustio stranku, pa je uz opoziciju postao jedan od najoštrijih kritičara rada Spajićeve Vlade i ovog programa.
Zakoni neophodni za sprovođenje programa “Evropa sad 2” prvi put su usvojeni u parlamentu početkom septembra.
Milatović je iskoristio ustavno pravo i vratio ih parlamentu na ponovno odlučivanje.
Vraćeni zakoni usvojeni bez rasprave
Naime, on je kazao da smanjenje doprinosa ugrožava stabilnost Fonda za penzijsko osiguranje (PIO), istakavši da tome nije prethodila analiza dugoročnih efekata ove zakonske izmjene.
U dijelu koji se tiče akciza na vina, Milatović je poručio da se njihovim uvođenjem favorizuje uvoz, dok je za povećanje poreskih nameta u turizmu rekao da će smanjiti konkurentnost crnogorske turističke ponude.
Međutim, uprkos tim upozorenjima, parlamentarna većina je ista zakonska rješenja usvojila na vanrednom zasjedanju 26. septembra.
Na sjednici koja je trajala 20-ak minuta, potpredsjednica Skupštine iz redova vladajućih Demokrata Zdenka Popović nije dozvolila raspravu o ova tri zakona.
Zakoni su usvojeni glasovima Spajićevog Pokreta Evropa sad, proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i manjih koalicionih partnera.
Upozorenje Centralne banke bez efekta
Ponovo izglasanim zakonskim rješenjem će se smanjiti doprinosi zaposlenog za penzioni fond sa 15 na 10 odsto, dok se doprinosi poslodavca od 5,5 odsto u isti fond ukidaju.
Centralna banka Crne Gore je prethodno sugerisala Vladi da “sagleda dalekosežne posljedice ukidanja penzionih doprinosa”.
“Potrebno je uraditi simulaciju iznosa penzija sa horizontom od 20 godina, a takođe sugerišemo da se uradi procjena uticaja ovih mjera na dugoročnu održivost i prihode PIO”.
Ovu sugestiju Vlada nije sprovela.
“Ruši se temelj zajedničke kuće kroz stvaranje finansijske crne rupe u Fondu PIO od najmanje 400 miliona eura godišnje, koji se nikad više neće moći vratiti u normalne okvire”, ocjena je Fidelity consultinga, koji se bavi ekonomskim analizama.
Kako su upozorili, vrši se devastacija penzionog sistema kroz preraspodjelu penzija budućih generacija, a na štetu zaposlenih “kojima se daju mrvice od marljivo zarađenih budućih penzija”.
I bivši direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić je za RSE nedavno kazao da je problem kako će se nadomjestiti stotine miliona eura koji će nedostajati za isplatu penzija na godišnjem nivou.
Najveći PDV među konkurentnim zemljama
U sektoru turizma se porez na dodatu vrijednost sa sadašnjih sedam odsto povećava na 15 za hotelski smještaj i određene proizvode i usluge.
“To je završni udarac za našu konkurentnost, kao grom iz vedra neba, za djelatnost koja je proglašena prioritetnom i koja treba da ‘puni’ skoro trećinu državnog budžeta”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dragan Ivančević iz Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore.
Ivančević ističe da je odluka donijeta kada je već zaključeno preko 90 odsto ugovora sa turoperatorima za narednu godinu, pa je bilo kakva korekcija cijena nemoguća:
“Jer, oni su već napravili svoje kalkulacije, ugovorili čarter letove i paket aranžmane, izašli na tržište. Tako da će ovaj namet pasti na leđa turističkih preduzeća i kompanija, koje će imati velike muke da obezbijede svoj opstanak”.
Dodaje da je umjesto ovako “nerazumnog poteza”, Vlada trebala rješavati probleme koje godinama unazađuju turizam – saobraćajnu infrastrukturu, uređenost turističkih mjesta…
“Ovako, naša turistička privreda ulazi u jednu jako tešku fazu”
Iz Privredne komore ocijenjuju i da će povećanje cijena, do koga će neminovno doći, smanjiti konkurentnost crnogorske turističke ponude.
Na to su upozorili i predstavnici devet hotela i rizorta kategorije pet zvjezdica iz Tivta, Kotora i Herceg Novog.
U zajedničkom saopštenju su naveli da gotovo sve konkurentne zemlje imaju nižu stopu poreza – Turska i Albanija od šest do osam odsto, Italija deset a Hrvatska i Grčka 13 odsto.
“Jednostrano donesena i ishitrena zakonska rješenja će negativno uticati na naše poslovanje, ugroziti turistički proizvod i stabilnost javnih finansija”, naveli su hotelijeri.
Akciza na vina – problem za vinare
Odlukom da uvede akcize na vina od 25 eura po hektolitru, Vlada planira da godišnje prihoduje oko tri miliona eura.
Vinar Mladen Rakčević za RSE kaže da će problem zbog akciza imati svi proizvođači vina, uključujući i državne ‘Plantaže’:
“‘Plantaže’ su lokomotiva koja pokreće kompletan vinski sektor. I što su oni jači i mi ćemo biti bolji, kao i promocija crnogorskih vina”.
Rakčević upozorava da će akcize, pored postojeće konkurencije jeftinih vina iz inostranstva, biti dodatni problem:
“Država uvodi akcize, umjesto da nas stimuliše da sadimo još vinograda i da nam pomogne u plasmanu, baš zbog velikog uvoza vina.”
On smatra da su im nelojalna konkurencija upravo “jeftina vina koja ulaze u Crnu Goru sa minimalnim porezima”.
U zemljama regiona, naročito u Hrvatskoj i Srbiji, koji su veliki proizvođači vina, ne postoji akciza za te proizvode.
Preporučeno
Ove akcize će početi da se primjenjuju od 1. januara 2025.
Video