test

Ko gazduje našim šumama, PEJOVIĆ ZA STANDARD: Ima li volje za rješenjem ili ministarstvom upravljajaju lobiji

Standard

01/06/2023

09:40

Problem bespravne sječe šuma u Crnoj Gori je evidentan već duži vremenski period. Iako se prema prošlogodišnjim podacima možemo pohvaliti trendom slabljenja intenziteta bespravne sječe šuma, taj problem je i dalje prisutan. Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima navode da se s ovim problemom suočavaju u kontinuitetu, te da zaštita zahtjeva mnogo više ljudskih i finansijskih resursa, ali i mnogo intenzivnijih aktivnosti.


„To se ne odnosi samo na Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, već i na druge nadležne institucije, od šumarske inspekcije, preko policije, sudstva, do tužilaštva, ali takođe i izmjene zakonskih rješenja u pogledu kaznene politike za ovakve bespravne aktivnosti“, kazali su iz Uprave.

Povezani Članci

Kako navode, neophodan je i odgovorniji odnos pojedinca prema šumama, zbog čega je jačanje
kolektivne svijesti o značaju zaštite šuma neizostavno.

„Uprava za gazdovanje šumama i lovištima u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima čini sve da zaštiti šume i šumsko zemljište od protivpravnog prisvajanja i korišćenja, kao i da kontroliše, spriječi i prijavi bespravne sječe, o čemu vodi evidenciju na godišnjem nivou, po područnim jedinicama“, kazali su za Standard.

Dodaju da je za period od pet godina ukupno bespravno posječeno u državnim šumama 26.826 m³ i podnijeto 1.608 krivičnih prijava, ali upoređujući te podatke sa histogramom, količina bespravne sječe šuma opada posljednjih godina.
Prema njihovim podacima, prošle godine najviše pogođena opština bila je Berane sa posječenom drvnom zapreminom 2.215.00m3 , zatim Kolašin 547.73 m3, Mojkovac 509.29m3, Bijelo Polje 421.89m3 i Podgorica 326.59m3.

Područna jedinicaBroj krivičnih prijavaBroj prekršajnih prijavaPosječena drvna zapremina (m3)Zaplijenjena drvna masa (m3)
Pljevlja4025.677.50
Rožaje12070.790.00
Berane12702.215.00117.86
Plav6054.9312.85
Bijelo Polje200421.890.00
Žabljak4064.8961.15
Kolašin860547.7315.00
Andrijevica120100.170.00
Plužine2019.600.00
Šavnik2118.340.00
Danilovgrad108.300.00
Podgorica283326.5947.85
Nikšić140207.640.00
Mojkovac660509.290.00
Kotor000.000.00
Petnjica90126.130.00
Gusinje000.000.00
Ukupno:39344.716.96262.21

U nadi da ćemo saznati nešto više od lokalnih drvoprerađivača, kontaktirali smo više registrovanih preduzeća koja se bave obradom drveta ili proizvodnjom namještaja od drveta, ali veliki broj njih nije želio javno da komentariše stanje naših šuma. Ipak, za Standard je javno govorio izvršni direktor preduzeća Doding Branko Pejović.

Bespravna sječa – problem s kojim se suočavaju drvoprerađivači

U razgovoru za Standard, Pejović jasno ukazuje na problem.


„Drvo koje je nama potrebno završava tamo gdje mu nije mjesto. Poznato je da je Albanija zabranila sječu građe na deset godina. Mi nijesmo ni ograničili izvoz, a kamoli ograničili sječu“, kazao je Pejović.

Apeluje na državu da se uvede obaveza klasiranja građe, kako bi se odvajale eksta i prva klasa za industriju, a ne sve išlo u građevinsko drvo i izvoz.
„Tu obavezu klasiranja građe država treba da uvede kao u svim srećnim zemljama. Potrebno je i da se obaveže šumar i koncesionar da snadbije proizvođače potrebnom sirovinom. Trećina naših prihoda ide državi kroz PDV, poreze i doprinose. U svijetu se takvim preduzećima odvaja i prodaje kvalitetno drvo za proizvodnju i ta preduzeća imaju veliki doprinos u BDP”, ističe on.

Dodaje da njegovo preduzeće nema pravo na koncesije, iako posjeduju sušare za drvo i svu ostalu industriju za izradu najkvalitetnijeg namještaja, te da su primorani da drvo kupuju iz inostranstva.

“Navodno nam nedostaju šumske mašine. Mi kupujemo drvo u inostranstvu. Nekada smo imali Marko Radović, Javorak i razne druge firme po sjeveru, velike izvoznike koji su uništeni lošim vođenjem ove grane. Kad bi vratili tretman sadašnjih proizvođača na taj period koji je poznat u potpunosti ministarstvu, mogli bismo govoriti o razvoju proizvodnje. Postavlja se pitanje ima li volje za ovakvim rješenjem ili ministarstvom upravljaju veliki lobiji koji drže izvoznici rezane građe”, ističe Pejović, dodajući:

“Ne mogu kao građanin da se ne zapitam ko upravlja našim šumama.”

Pejović zabrinut stanjem šuma i položajem lokalnih proizvođača apeluje na uvođenje dodatnih restrikcija i mjera.
“Smatram da ovo ne može da se riješi sitnim zakonskim izmjenama kako se to radi. Da bi razbili postojeći sistem uvezanih ljudi iz državnih struktura sa enormno bogatim lobijem izvoznika može samo drastičnim mjerama. Te mjere treba dugoročno da daju ogromni benefit crnogorskoj industriji. Ovdje stranci trebaju da ulažu u postrojenja za preradu i finalni proizvod, a ne u otkup sirovina. Izvoz sirovina i neplanska sječa će uništiti najvredniji potencijal naše zemlje”, zaključuje Pejović.

“Čuvari šuma” i ekološki aktivizam

Nevladina organizacija (NVO) Društvo mladih ekologa Nikšić ovom problematikom se bavi više od decenije. U cilju suzbijanja bespravnih sječa drveća, prije godinu i po, kreirali su aplikaciju “Čuvari šuma” koja je namijenjena svim savjesnim građanima i koja ohrabruje drugi dio stanovništva da nesmetano prijave sve nedostatke u šumskom sektoru.

Iz ove NVO ističu da poslije izvjesnog vremena od kada postoji aplikacija, nijesu zadovoljni odzivom građana.
“Nijesmo sasvim zadovoljni i smatramo da je potrebna dalja popularizacija aplikacije. Ona je dobro objašnjena, ali se u većini slučajeva nepravilno koristi”, objašnjavaju iz NVO Društvo mladih ekologa.

Apeluju na pravilno korišćenje aplikacije, koje je u skladu sa precizno datim pravilima i uslovima politike tog sistema, kako bi nadležni organi imali osnov za reagovanje.
“Za godinu i po ukupno smo dobili oko tridesetak prijava, ali je ispravnih svega desatak, koje su ujedno vidljive i drugima. Prema informacijama koje mi imamo za prijavu iz Andrijevice 20. oktobra 2021. Uprava za inspekcijske poslove ispituje okolnosti nastanka sječe”, saopšteno je iz te NVO.

Dok, sa druge strane iz NVO Green Home navode da su građani sve više aktivniji u zaštiti životne sredine i šuma.
„Građani su sve aktivniji u zaštiti prirode i organizuju se brojne akcije i aktivnosti u tom pravcu. Jak civilni sektor je važan faktor u poboljšanju sistema upravljanja šuma Crne Gore, jer u kontinuitetu skreće pažnju na loše stanje u ovoj oblasti“, jasni iz NVO Green Home.

Ističu da su šume od jako važnog značaja za životnu sredinu, te da treba raditi na njihovom održavanju.
„Šume zauzimaju preko 60 odsto površine Crne Gore, te je posebno u tom smislu svijest o značaju šuma jako važna. Šume su od neizostavne važnosti za sve segmente životne sredine: kvalitet vazduha, voda, poljoprivredu, kvalitet života ljudi, floru i faunu itd. Brojne šumske vrste uživaju status zaštite, te je korišćenje šuma potrebno prilagoditi u skladu sa tom činjenicom“, zaključili su iz tog nevladinog sektora apelujući na izmjene i usklađenost zakona.

Dalila Šabović, FPN

Ostavite komentar

Komentari (0)