Iz Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma napominju da će se planske pretpostavke za izgradnju mosta na Bojani steći donošenjem Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine. Oni su saopštili za Portal RTCG da je utvrđivanje Predloga planskog dokumenta na sjednici Vlade planirano za IV kvartal.

“Vlada Crne Gore je već utvrdila Nacrt Prostornog plana i stavila ga na javnu raspravu. Ohrabrujemo građane da aktivno učestvuju u ovoj raspravi, koja traje od 29. januara do 29. aprila 2024. godine”, saopšteno je iz Ministarstva.

Nakon završetka javne rasprave i pripreme Izvještaja sa javne rasprave, uradiće se Predlog planskog dokumenta.

“Utvrđivanje Predloga od strane Vlade Crne Gore je planirano za IV kvartal. Shodno članu 15 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata Prostorni plan Crne Gore donosi Skupština Crne Gore”, navodi se u odgovoru.

Iz EPA pojašnjavaju da je shodno Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu, budući nosilac projekta dužan da sprovede postupak kod Agencije za zaštitu životne sredine i pribavi saglasnost na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.

Povezani članci

drustvo

Milović u posjeti UIKS-u: Radimo na novim objektima koji će obezbijediti daleko bolje uslove

hronika

Šta je bilo kobno po živote dvije djevojke iz Bara i mladića iz Ulcinja

“Do sad nije bilo zahtjeva za taj projekat”, kazali su Portalu RTCG iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Skupština Crne Gore je 7. marta usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade i Savjeta ministara Albanije o izgradnji međudržavnog mosta preko Bojane, koji su u februaru 2023.godine potpisali crnogorski i albanski premijeri Dritan Abazović i Edi Rama.

Dug 310 metara, ovaj most bi trebalo da skrati udaljenost između Ulcinja i Velipolja sa sadašnjih 70 na svega nekoliko kilometara.

Nacrt projekta mosta predviđa dvije kolovozne trake širine nešto manje od četiri metra, te trotoare i biciklističke staze. Prosječna visina mosta u odnosu na najviši nivo vode iznosiće oko 10 metara kako se ne bi ometao riječni saobraćaj.

Prema sporazumu, dvije države će podijeliti troškove od oko 20 miliona eura. Izradu projekta finansirala je albanska strana posredstvo Albanskog razvojnog fonda (ARF).

Za očekivati uvrštavanje Bojane sa crnogorske strane na Ramsarsku listu

Rijeka Bojana je sa albanske strane uvrštena na Ramsarsku listu voda od međunarodnog značaja.

Iz Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera naglašavaju da je područje rijeke Bojane izuzetno vrijedno sa aspekta zaštite biodiverziteta, zbog prisustva značajnih staništa i vrsta biljnog i životinjskog svijeta.

“U daljem radu na mapiranju vrijednih staništa u Crnoj Gori, prvenstveno za potrebe definisanja budućih Natura 2000 područja, a kroz različite nacionalne i međunarodne projektne aktivnosti, može se očekivati da podaci ukažu na potrebu nominacije ovog područja za Ramsarsku listu”, kazali su portalu Javnog servisa iz resornog ministarstva.

 (Foto: gov.me)

Ramsarska konvencija je međuvladin sporazum koji obezbeđuje okvir za nacionalne aktivnosti i međunarodnu saradnju na zaštiti i održivom korišćenju vlažnih područja.

Ime je dobila po iranskom gradu Ramsaru gde je i usvojena 2. februara 1971. godine, dok je od strane SFR Jugoslavije ratifikovana 1977. godine.

Obaveze zemalja članica Ramsarske konvencije su zaštita i održivo korišćenje vlažnih područja kao i migratornih vrsta ptica, određivanje novih područja i podsticanje istraživanja.